Dešavanja

Poglavlja iz publikacije ,,Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara'' autorice Anite Mažibradić, u izdanju Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, uz financijsku podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i sloboda Crne Gore. Palačom Grubonja u Kotoru naziva se sjeverni dio stambene zgrade u sjeveroistočnom kutu gradske jezgre Kotora, blizu sjevernih gradskih vrata kroz koja se izlazi na most preko rijeke Škurde. Kako je to u literaturi zabilježeno, palača je pripadala obitelji Grubonja koja se možda doselila iz Zadra, s obzirom da se tamo javlja u XII. i XIII. stoljeću.

Kotorska Crkva u sri­jedu, 13. siječ­nja slavi 1207 godina od pri­je­nosa relik­vija sve­toga Tripuna iz Carigrada u Kotor (karike). Svečanu svetu misu, prema više­vje­kov­nom obi­čaju, slu­žit će (nas­lovni) opat opa­tije sv. Jurja, pera­ški žup­nik mons. Srećko Majić, u 18 sati u kotor­skoj kate­drali bazilici .

U skupštinskoj palati Bizanti danas je održana promocija projekta Očuvanje jezika hrvatske nacionalne manjine “Časopis Hrvatski glasnik”. Vladimir Marvučić, predstavnik Hrvatskog nacionalnog vijeća u bilateralnoj komisiji mješovitog odbora vlada Crne Gore i Hrvatske i predsjednik podružnice HGD Bar kazao je da je savremeni koncept zaštite manjinskih prava utemeljen na Ustavu Crne Gore iz 2007. godine.

U subotu u 19 sati u kotor­skoj kate­drali klapa „Adriaticum” iz Šibe­nika odr­žat će svoj prvi božićni u Kotor­skoj bisku­piji. Ove godine u sklopu svoje treće božićne tur­neje klapa  „Adriaticum“  odr­žala je kon­certe u formi reci­tala u Zagrebu, Vrpoljcu, Rami, Kastvu, Šibe­niku i Kaštelama. U surad­nji s glum­cem HNK Šibe­nik Jakovom Bilićem donose šiben­sku i dal­ma­tin­sku klap­sku pje­smu u narod­nim noš­njama svoga kraja. 

„Ona je osnovna komponenta koja je nužna za vrednovanje i shvaćanje onoga što je danas nama ostalo i onoga što mi danas imamo pred svojim očima.“
U ovom je Bokobranu, Radio Dux-a, emitiran razgovor s pročelnikom tiskovnoga ureda i ureda za kulturu i kulturna dobra Kotorske biskupije, župnikom župe svete Ane u Đurićima, don Robertom Tonsatijem. On je predstavio temu svojega doktorskog rada, koja se tiče bogatstva i siromaštva u ranom kršćanstvu, kao i svoje poglede na bokeljsku kulturnu baštinu, čija se valorizacija, prezentacija i zaštita nepravedno zapostavlja.

Danas katolici slave blagdan Sveta tri kralja. Mage s Istoka, o kojima govori Sv. Matej, ne spominjući im ni imena ni broja, kasnija je predaja pretvorila u kraljeve davši im i imena: Gašpar, Melhior i Baltazar. Oko njih se stvorila i legenda prema kojoj ih je pokrstio Sv. Toma, apostol. Poslije smrti tih triju kraljeva njihove bi relikvije bile donesene u Carigrad, a odande u Milano, odakle bi ih Radinald von Dassel, nadbiskup iz Mainza i kancelar Svetog rimskog carstva njemačke narodnosti prenio u Koln.

Radio Tivat: Vjernici Rimokatoličke crkve danas obilježavaju blagdan Bogojavljenja, kao spomendan na Sveta tri kralja ili svete magove. U kršćanskoj tradiciji, to su kraljevi ili mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja. Često se zovu Baltazar, Melkior i Gašpar, iako se u Bibliji ne navode njihova imena. Prema Evanđelju po Mateju, došli su s istoka u Jerusalim, kako bi se poklonili Isusu. Pratili su betlehemsku zvijezdu.