Listopad 2021

U našem tjedniku pisali smo kako se u udžbeniku S reči na dela – Gramatika srpskog jezika za osmi razred osnovne škole skupine autora (izdavač BIGZ školstvo, 2021.), navodi da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini južnoslavenskih jezika, a da »Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski«. O takvim navodima, koji se nalaze i u drugim udžbenicima u Srbiji, te o kriterijima za podjelu jezika i razlikama između hrvatskoga i srpskoga standardnog jezika razgovarali smo s dr. sc.

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i Hrvatska građanska inicijativa osjeća se, kao krovno i legitimno predstavničko tijelo hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, dužno reagirati   na službeni odgovor  Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije povodom upozorenja   predstavnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, ali i protesta  dužnosnika i institucija u Republici Hrvatskoj da se u udžbenicima za 8. razred u Srbiji negira postojanje hrvatskoga jezika.

Političko vodstvo Hrvata u Srbiji osudilo je u ponedjeljak nijekanje hrvatskog jezika u udžbenicima gramatike za učenike osmih razreda, ističući kako stoga ne trebaju čuditi negativni stavovi mladih u Srbiji o Hrvatima.

Hrvatski jezik u Srbiji ne postoji, upozorio je u izjavi predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov, dodajući kako je to „vrh ledenoga brijega društvenoga konteksta koji uvelike opterećuje položaj Hrvata u Srbiji“.

Na koncu  dvodnevnog posjeta Crnoj Gori, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman,  u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Kotoru, sastao se s predstavnicima kulturnog i društvenog života hrvatske nacionalne zajednice. Ministar je u svom govoru istakao značaj zajedništva za Hrvate u Crnoj Gori i naglasio da Vlada Republike Hrvatske  podržava  rad  Hrvatskog nacionalnog vijeća. Osvrnuo se i na značaj obilježavanja stradanja u ratnom logoru Morinj i patnjama kojima su bili izloženi zarobljenici.

Ovih dana obilježava se 30 godina od oružane agresije na područje nama susjednog grada Dubrovnika. Devetomjesečna opsada Dubrovnika od strane JNA i crnogorskih rezervista i dobrovoljaca imala je strašan  ishod u broju poginulih hrvatskih branitelja i civila te ranjenih stanovnika dubrovačke regije. Intenzitetu višemjesečnih razornih napada svjedoči i  ogroman broj ispaljenih projektila pri čemu se nije štedjela ni povijesna dubrovačka jezgra, tisuće spaljenih i opljačkanih kuća, tisuće prognanih i izbjeglih.