65 godina Hrvatske matice iseljenika

www.matis.hr

Državno osamostaljenje RH na početku 1990-ih bilo je velika prekretnica i u djelovanju HMI jer je polustoljetnoj Matici otvorilo slobodan put prema svim aspektima suradnje s dijasporom, i to u svim područjima ljudske djelatnosti od kulture do sporta i gospodarstva

Povijest hrvatskoga naroda neodvojiva je od povijesti iseljavanja iz područja koja su Hrvati naselili u 7. stoljeću. U posljednjih pola tisućljeća bilo je nekoliko velikih iseljeničkih valova. U potrazi za boljim životom mnogi su Hrvati odlazili u prekomorske zemlje, osobito u obje Amerike i Australiju, zatim u Južnu Afriku, na Novi Zeland i drugdje. U drugoj polovici 20. stoljeća mnogi od njih napustili su domovinu i otišli u zapadnu Europu, uglavnom u Zapadnu Njemačku, na privremeni rad.
Do uspostave samostalne Hrvatske na početku 1990-ih godina u svijetu je postojalo i brojno hrvatsko političko iseljeništvo koje se sustavno opiralo polustoljetnoj komunističkoj vladavini u domovini. U Zagrebu je još 1913. osnovano Društvo sv. Rafaela za zaštitu hrvatskih iseljenika u kojem su bili najaktivniji zagrebački franjevci i ugledni katolički laici. Između dvaju svjetskih ratova postojao je u hrvatskom glavnom gradu Komesarijat za iseljenička pitanja koji je izdavao potvrde za odlazak u iseljeništvo. On se istodobno bavio i materijalno-pravnim pitanjima naših iseljenika. Određene veze s iseljenicima njegovale su udruge poput Društva prijatelja gradišćanskih Hrvata i Hrvatskoga radiše. Osjećala se potreba za organiziranom iseljeničkom službom pa je nakon završetka Drugoga svjetskog rata počela raditi Uprava za iseljenička pitanja. Godine 1948. osnovan je Odjel za iseljenička pitanja pri Ministarstvu rada tadašnje NR Hrvatske, a tri godine poslije utemeljena je i Matica iseljenika Hrvatske.
Osnivačka skupština Matice iseljenika Hrvatske, koja danas nosi ime Hrvatska matica iseljenika, održana je u Zagrebu 12. veljače 1951. godine. Za prvog predsjednika Matice izabran je Zlatan Sremec iz Gradišta pokraj Županje, a već u prosincu te godine pokrenut je i časopis Matica, koji izlazi već 65 godina. Prvi broj časopisa Matica izašao je pod uredništvom Dinka Foretića. Matica iseljenika Hrvatske osnovana je kao kulturno-prosvjetno društvo sa zadaćom održavanja kulturnih veza između iseljeništva i domovine. Prvih nekoliko godina bavila se uglavnom organiziranjem pojedinih gostovanja kulturnih društava iz Hrvatske i gostovanja iseljeničkih skupina poput „Tamburice” i drugih, a određenu je pozornost posvećivala i skrbi pri povratku iseljenika i usmjeravanju njihove pomoći staroj domovini. Matica iseljenika Hrvatske razvila je izdavačku djelatnost i već 1955. pokrenula godišnju publikaciju Iseljenički kalendar, preimenovan devedesetih u Hrvatski iseljenički zbornik.
Početkom 1960-ih godina dogodio se određeni zaokret u odnosu prema hrvatskom iseljeništvu. Nastale promjene bile su dijelom zadane pojavom poboljšane državne politike prema iseljeništvu, a dijelom potaknute dolaskom Većeslava Holjevca, istaknutoga hrvatskog političara i dugogodišnjega zagrebačkoga gradonačelnika, na čelo Matice iseljenika Hrvatske. U novi Izvršni odbor izabrani su Ante Blaženčić, Ivo Frangeš, Zvonimir Komarica, Franjo Tuđman i još neke osobe iz javnog života. Izbor novog vodstva Matice 1964. poklopio se s dovršetkom izgradnje Doma iseljenika u Zagrebu, zgrade u kojoj su i danas Matičine prostorije.
Nakon što je Matičin potpredsjednik Stjepan Lojen 1963. objavio memoarsko-publicističku knjigu Uspomene jednog iseljenika, a Povijesni odjel Matice iseljenika Hrvatske 1966. prerastao u Zavod za migracije i narodnosti, Većeslav Holjevac je 1967. objavio knjigu Hrvati izvan domovine, kojom je kao predsjednik Matice postavio temelj Matičinu djelovanju na promicanju ozbiljnoga znanstvenog pristupa problematici hrvatskoga iseljeništva i hrvatskih manjina.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, objavljena u ožujku 1967. u zagrebačkom tjedniku Telegram, odrazila se i na Maticu iseljenika Hrvatske. Zbog svojega „nacionalističkog skretanja” Većeslav Holjevac je 1968. morao otići iz Matice iseljenika Hrvatske.
Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina na čelu Matice iseljenika Hrvatske izredalo se nekoliko predsjednika: Jure Franičević-Pločar (1968. – 1970.), dr. Oleg Mandić (1970. – 1978.), Vanja Vranjican (1978. – 1985.) i Stjepan Blažeković (1985. – 1990.). Poslije prvog urednika Dinka Foretića, Maticu su u socijalističkom razdoblju uređivali Šime Balen (1953. – 1959.), Ivan Krolo (1959. – 1961.), Danilo Čović (1962. – 1972.), Sonja Matošec (1972.) i Ivo Smoljan (1973. – 1990.).
Početak dugotrajne gospodarske krize poslije Titove smrti i popuštanje političke stege u drugoj polovici 1980-ih godina najavili su nove perspektive i za Maticu iseljenika Hrvatske.
Uoči pada Berlinskog zida elita hrvatske emigrantske književnosti sastala se u Zagrebu inicijativom i Matice iseljenika. Tako je u Zagrebu održan skup Književnost između dvije domovine na kojem se prvi put javno progovorilo o hrvatskoj književnosti u egzilu bez dotadašnjih negativnih konotacija. Tom se prigodom progovorilo o nizu hrvatskih disidenata koji su godine 1945. ili zaglavili ili bili prisiljeni izabrati život u emigraciji, a u Hrvatskoj su do toga skupa bili „nepostojeći pisci“. Među njima bilo je govora i o emigrantskim autorima koje onodobno okuplja, uz Borisa Marunu, bard Vinko Nikolić – kasniji Matičin ravnatelj devedesetih.
U idućim desetljećima Matica će sustavno ubaštinjavati zaboravljene književne velikane iz dijaspore svih kategorija od etničara, egzilanata do globalista tj. od Amelie Batistich (1981.), preko Smoljanove antologije Hrvatski odisej (1986.) do suvremenih čileanskih pisaca bračkih korijena globalne slave poput Antonia Skármete, Ramóna Díaza Eterovica (1994,) i Juana Mihovilovicha Hernándeza (2006.) ili pak australske književnice hrvatskoga podrijetla Morgan Yasbincek (2012.).
Državno osamostaljenje Republike Hrvatske bilo je velika prekretnica i u životu Matice jer ono nije samo omogućilo promjenu imena Matice iseljenika Hrvatske u sadašnju Hrvatsku maticu iseljenika nego je polustoljetnoj Matici otvorilo slobodan put prema svim aspektima suradnje s dijasporom i to u svim područjima ljudske djelatnosti od kulture do sporta i gospodarstva. Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika od 28. prosinca 1990. i Statutom HMI od 6. veljače 1992. uređen je Matičin djelokrug.
Hrvatsku maticu iseljenika danas vodi ravnatelj u suradnji s Upravnim odborom koji ima predsjednika i četiri člana. U posljednjih 25 godina na čelu Hrvatske matice iseljenika bili su: Boris Maruna (1990. – 1992.), Vinko Nikolić (1992. – 1993.), Ante Beljo (1993. – 2000.), Boris Maruna (2000. – 2003.), Nikola Jelinčić (2003. – 2006.), Katarina Fuček (2006. – 2008.), Danira Bilić (2008. – 2009.), Katarina Fuček (2009. – 2012) i Marin Knezović (od 2012.). Na mjestu urednika časopisa Matica izmijenili su se: Boris Maruna (1990. – 1991.), Nenad Goll (1991. – 1992.), Boris Maruna (1992. – 1995.), Nenad Goll (1995. – 2002.), Tihomir Dujmović (2002. – 2003.), Stjepo Martinović (2003. – 2004.), Nenad Zakarija (2004. – 2009.) i Hrvoje Salopek (od 2009.). Na mjestu urednika Hrvatskog iseljeničkog zbornika izmijenili su se: Boris Maruna (1990. – 1992.), Vinko Nikolić (1992. – 1993.), Boris Maruna (1994.), Aleksandar Ravlić (1994. – 1999), Vesna Kukavica (od 2000.).
Hrvatska matica iseljenika ima devet ustrojbenih jedinica i podružnice u Dubrovniku, Splitu, Puli, Rijeci i Vukovaru. Od tradicionalnih programa i manifestacija koje organizira HMI ističu se Ljetna škola hrvatskog jezika i kulture (od 1980.), Mala škola hrvatskog jezika i kulture (od 1993.), ekološki i obnoviteljski projekt Eco-Heritage Task Force (od 1993.), Ljetna i zimska škola hrvatskog folklora (od 1994.), Forum hrvatskih manjina (od 1994.), Dani hrvatskog pučkog teatra (od 1995.), Dani hrvatskog filma (od 1995.), Festival klapa iz hrvatskog iseljeništva (od 2006.), Prezentacija iseljeničke nakladniče djelatnosti na Interliberu (od 2006.), dokumentarne izložbe iseljeničke baštine o Australiji, Novom Zelandu, Čileu, izumitelju Juanu Vučetiću i slikaru Kristijanu Krekoviću, projekt Srijedom u HMI i dr.
Na godišnjoj razini Matica realizira prosječno oko 60 programa i manifestacija, povezujući s više ili manje uspjeha četrdesetak zemalja svijeta u kojima u većem broju žive Hrvati i građani hrvatskih krojena. Među postignućima Matice je 65 - godišnja uspješna svestrana suradnja s Hrvatskom bratskom zajednicom Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.
Zadnja dva desetljeća Hrvatska matica iseljenika zakoračila je u digitalno doba, razvivši interaktivni web portal čija mjesečna čitanost doseže prosječno 50 000 korisnika. Uz portal je vezan rastući Matičin digitalni repozitorij, koji sadržava e građu svih publikacija i knjiga HMI-a objavljenih u posljednjih 15 godina. Preporučujemo e inačicu mjesečnog časopisa Matica, godišnjaka HIZ-a, te odnedavno i e Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina. Svi programi HMI-a, natječaji, susreti u Matici, nakladnički projekti, promocije, izložbe i druge aktivnosti u svakom su trenutku dostupni korisnicima.
Matica se nadasve ponosi e-tečajem i online učionicom za učenje hrvatskoga jezika. Hrvatski internetski tečaj – HIT-1 prvi je sveučilišni online tečaj hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika u Republici Hrvatskoj, potaknut 2008. inicijativom Hrvatske matice iseljenika. Radi se o zajedničkom projektu Matice, Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišnoga računskog centra SRCE, koji je uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta počeo s radom u proljeće 2011. godine. Internetski portal za učenje i poučavanje hrvatskoga jezika Hrvatski izvan domovine – hrID na adresi www.ucimohrvatski.com od 2011., kad je postavljen, namijenjen je učiteljima hrvatske nastave u inozemstvu za rad u nastavi.
Naposljetku, 2015. je objavljeno elektroničko izdanje Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina. Rad na projektu počeo je 2007., a ostvarili su ga Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar” kao izvršitelj i Hrvatska matica iseljenika kao naručitelj. Elektroničko izdanje Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina, na više od 1000 stranica i velikoga enciklopedijskog formata s oko 6000 natuknica jedinstven je leksikografski iskorak prema cjelovitom opisu fenomena hrvatskih migracija od novoga vijeka do naših dana s posebnim naglaskom na iseljavanje Hrvata u 19. i 20. stoljeću.

Tekst: Željko Holjevac (cjeloviti tekst Matica digitalne epohe pročitajte u Hrvatskom iseljeničkom zborniku 2016.)