"Dan državnosti Hrvatske 30. maj godine preporoda“

Hrvatska kao i Crna Gora u mjesecu maju slave svoe dane državnosti mi 21. maja a Hrvatska 30. maj. To je dan vrijedan poštovanja na putu napretka u EU i svim njenim integracionim procesima koje su Hrvati i Hrvatska prošli ali pružaju i nesebičnu podršku da Crna Gora što prije pristupi EU. Hrvatska savremena istoriografija bilježi da su 30. maja 1990. godine, nakon decenija komunističke vlasti, uspostavljeni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova istorijska uloga u očuvanju i konstituisanju hrvatske državnosti  Jedno od ključnih pitanja pored pristupanja EU sve ove decenije od ostvarivanja nezavisnosti kod Hrvata bilo je i pitanje državne suverenosti i nacionalnog identiteta u savremenom kontekstu i savremenim kulturno-istorijskim procesima. Sama država doprinijela je boljem razumijevanju zbivanja i aktera u procesu nastanaka savremene Hrvatske i otvorila prostor za razmišljanje o postignutom kao i o izazovima i aspektima hrvatske suverenosti i nacionalnog identiteta kao jednog od ključnih činioca svake savremene države u Evropi. Primjer Hrvatske i najpozitivnijem svijetlu može da služi nama u Crnoj Gori kao primjer kako se država gradi u kulturološkom, ekonomskom i nacionalnom identitetu. Sva ova tri činioca su više nego snažno prezentovana u politici EU pored toga tu je jasna i snažna veza sa dijasporom kao nezaobilaznim činiocem sa kojim su neraskidivo ali istorijski vezani.

HRVATSKA I EVROPSKA UNIJA

Jedan od glavnih ciljeva spoljne politike Republike Hrvatske bio je da postane punopravna članica Evropske unije. Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno članstvo 21. februara 2003., a zvanični status kandidata za članstvo u EU dobila je 18. juna 2004. Pregovori o pristupanju, koji su trebali početi u martu 2005. godine, odloženi su, a kao uslov za početak pregovora puna saradnja sa naglašen je Haški tribunal za ratne zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije. Pregovori su zvanično otvoreni 3. oktobra 2005. godine, nakon što je glavni haški tužilac potvrdio punu saradnju Hrvatske sa Haškim sudom. Pregovori o članstvu u Evropskoj uniji bili su podeljeni u nekoliko faza. Prva faza, analiza usklađenosti zakonodavstva zemlje kandidata sa evropskim propisima (tzv. skrining), počela je nakon otvaranja pregovora (20. oktobra 2005.), a trajala je godinu dana (završena 18. oktobra 2006.) Nakon projekcije, počeli su pregovori. Pregovori su fokusirani na uslove pod kojima će država kandidat usvojiti, implementirati i sprovoditi (fr. acquis communautaire-odnosno pravne tekovine Evropske unije). Inače, nema pregovora o sadržaju pravnih tekovina jer se pregovori zasnivaju na principu da svaka država kandidat tokom pregovora mora da usvoji cjelokupne pravne tekovine.

Posle više od osam godina od podnošenja zahteva za članstvo i skoro šest godina pregovora, Žoze Manuel Barozo je 10. juna 2011. godine u ime Evropske komisije predložio zatvaranje pristupnih pregovora sa Hrvatskom. Ovu odluku podržao je Evropski savjet 24. juna iste godine, pozivajući se na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja juna 2011. i potpisivanje pristupnog sporazuma sa Hrvatskom do kraja iste godine. U Briselu je 9. decembra 2011. godine potpisan Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Evropskoj uniji. Republika Hrvatska je 1. jula 2013. godine postala 28. punopravna članica Evropske unije.

HRVATSKA DIJASPORA

Prema procjenama, hrvatska dijaspora u svijetu obuhvata više od dva i po miliona ljudi, uključujući direktne iseljenike i njihove potomke za koje se pretpostavlja da su zadržali osjećaj povezanosti sa Hrvatskom, što je izuzetno veliki broj s obzirom na veličinu matičnog stanovništva. U SAD i Kanadi živi više od milion Hrvata i njihovih potomaka. U Južnoj Americi ima oko 400.000 Hrvata, najviše u Argentini i Čileu. Dijaspora u Australiji broji oko 250.000, a na Novom Zelandu oko 100.000 pripadnika. U zapadnoj Evropi Hrvata ima najviše u Njemačkoj (više od 400.000), zatim slede Austrija (90.000), Švajcarska (oko 80.000), Italija (60.000), Francuska (40.000) i Švedska (35.000–40.000). U svim periodima emigracije većina iseljenika nastojala je da očuva veze sa zavičajem, a manji dio se vratio u Hrvatsku. Sa stečenim radnim iskustvom i navikama i kapitalom, hrvatski iseljenici imali su važnu ulogu u ukupnom životu zemlje. No njihova matica Hrvatska ima brojne i značajne programe u očuvanju i jačanju veza sa dijasporom i različitim vidovima podrške u jačanju tih veza ali i u očuvanu identiteta i integriteta pa se tako jake veze održavaju i sa Hrvatim u Crnoj Gori koji baštine i čuvaju sve vrijednosti svog nacionalnog bića i osjećaja. Posebno bih istakao aktivnosti Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore koje ima značajnu i reprezentativnu izdavačku djelatnost ali i čiji kulturni opseg nadmašuje brojne druge institucije u Crnoj Gori i može slijediti kao primjer vrijedan pažnje na prostorima Zapadnog Balkana.

EKONOMIJA I TURIZAM PRIMJER KOJI TREBA DA SLIJEDI CRNA GORA

Hrvatski izvoz snažno raste, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku za prošlu 2023. godinu (DZS). U prvih osam mjeseci prošle godine izvezeno je robe u vrijednosti od 15,17 milijardi evra, skoro za trećinu (31,56 odsto) više nego prošle godine i 51,25 odsto više nego u 2019. godini, kada je izvezeno robe u vrijednosti od 10,02 milijarde evra. Za male države je međunarodna trgovina je mnogo važnija, jer im je potrebno spoljno tržište za prodaju svojih proizvoda i uvoz sirovina i poluproizvoda. Geografski male države po samoj prirodi svoje veličine, ne mogu imati mnogo sirovina, a zbog malog domaćeg tržišta, sa malo preduzeća, nemaju dovoljno dobavljača poluproizvoda koji se koriste u proizvodnji finalnih proizvoda ovo važi podjednako i za Hrvatsku i Crnu Goru. Nikolina Brnjac ministarka turizma je na zvaničnom blogu Valade Hrvatske od marta tekuće godine izjavila: ,, Hrvatska je ostvarila rekordne rezultate prihoda od stranih turista u 2022., od 13,1 milijardu eura, a ako bi tome dodali i procijenjene prihode od domaćih turista, dolazimo do ukupnih oko 15 milijardi eura. Ovi rezultati su potvrda našeg usmjerenja prema kvalitetu i dodanoj vrijednosti. ” Svjetski ekonomski forum (WEF) od 2007. godine objavljuje Indeks turističke konkurentnosti koji mjeri uspješnost različitih činioca i politika koje omogućuju održivi razvoj turističkog sektora te samim time utjiču na konkurentnost i razvoj posmatrane zemlje. Mjerenje indeksa organiziovano je u četiri glavne kategorije: poslovno okruženje, odnos prema turizmu, infrastruktura te prirodna i kulturna bogatstva. Hrvatska pripada među onim poželjnim i turističkim i ekonomskim destinacijama a Crna Gora se nalazi pred izazovom vremena i trenutka u kome se nalazi ali mnogo što šta može da primijeni iz iskustava Hrvatke

Veselko Grubišić NJ. E. se nalazi na čelu Hrvatske ambasade u Crnoj Gori. On je do sada dao itekako značajan doprinosom kako u kulturi tako i u podršci Crnoj Gori ka njenom putu u EU. One predstavlja jednog od najznačajnih diplomata na prostorima Zapadnog Balkana i važi za izvarednog poznavaoca geo-političkih kretanja kod nas. Pored toga on je izutetan reprezent svoje matične države Hrvatske uvažen, cijenjen i poštovan i izuzetan promoter hrvatske književnosti i sam autor kultne zbirke kratkih priča ,,Povratak ” koja je promovisana u Crnoj Gori a govori između ostalog i o hrvatskim iseljenicima.Pored toga Adrijan Vuksanović lider HGI  se nesebično svim srcem bori za očuvanje hrvatske nacionalne zajednice u Crnoj Gori sa svojim sloganom Na pravoj strani svijeta ali i sa velikom privrženošću i ljubavi prema Crnoj Gori.

Draga braćo i prijatelji Hrvati želim vam srećan dan državnosti uz stihove hrvatskog pjesnika Alekse Kokića koji rođen u Subotici 1913 A UMRO NA CETINJU 1940. godine. Iz njegove zaostavštine  pjesma :

,,ZA LJEPŠU BUDUĆNOST” 

        (Odlomak)

I nek nam dođu dani krvavi, teški i crni,

Oblaci makar će gusti čitavo nebo nam sakriti,

i sada svi ćemo hrabro gromovnim glasom zborit:

Hrvati bili smo uvijek-Hrvati i odsad biti!

Hrvati bili smo uvijek, ostat i dalje Hrvati

Ljubiti vjeru svoju, vjerni bit svojoj nani,

Borit ću se za grudu rodnu, da sreća rodu nam zlati,

Da svanu svima nama jednom ljepši sretnji dani!

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicist