Dan otvorenih vrata Ureda Predsjednice

Hrvatska matica iseljenika:

Danu otvorenih vrata nazočio je, uz ostale ugledne uzvanike, i novi ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić sa suradnicima

U proklamiranoj političkoj agendi predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, još od inauguracijskoga govora početkom 2015., iseljeništvo je posebno istaknuto kao važan čimbenik razvitka moderne hrvatske nacije, kao i suvremenoga demokratskog društva Lijepe Naše. Obećala je da neće dopustiti da bilo tko zanemari ulogu i doprinos iseljeništva u stvaranju hrvatske države, rekavši: „Vi ste važna poveznica Domovine sa svijetom, ali i naša bitna sastavnica koja će i dalje pridonositi našem nacionalnom razvitku. Vrata Hrvatske širom su vam otvorena. Vaše znanje i iskustvo dragocjeni su Domovini. Na nama u Hrvatskoj obveza je pružiti vam iskrenu i stvarnu priliku za ulaganja, obrazovanje i povratak“, poručila je predsjednica.

U snažnoj vanjskopolitičkoj aktivnosti i mnogobrojnim osobnim kontaktima na najvišem državnom nivou - od Amerike do Europe - predsjednica je uvijek našla vremena za susret s našim ljudima – potičući ih na stjecanje znanja u svijetu, jednako kao i na povratak u Hrvatsku.
Slijedom tih činjenica, 21. srpnja je Ured hrvatske predsjednice otvorio svoja vrata iseljenicima i pripadnicima naših manjinskih zajednica iz zemalja srednje i jugoistoče Europe u cilju afirmacije suvremenoga hrvatskog zajedništva na planetarnoj razini i jačanja razvojnih potencijala hrvatske dijaspore.

U organizaciji Vijeća mladih predsjednice Republike Hrvatske održao se i okrugli stol na temu „Biti mladi povratnik i živjeti u Hrvatskoj“. VIDEO

U raspravi su, uz Predsjednicu, sudjelovali predstavnici resornih ministarstava i drugih nadležnih institucija te mnogi mladi povratnici iz iseljeništva koji žive, rade ili se školuju u Hrvatskoj.

Danu otvorenih vrata u Uredu predsjednice Grabar Kitarović nazočio je, uz ostale ugledne uzvanike, i novi ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić sa suradnicima.

U evaluaciji dosadašnjih integracijskih procesa heterogenih grupa tromilijunske hrvatske dijaspore s društvom u matičnoj zemlji možemo se pohvaliti da su učinjeni bitni pomaci u ljudskome kapitalu i to na medijskom, kulturnom, sportskom, obrazovnom i znanstvenom području, dok gospodarskim sektorom na žalost dominiraju tek učinci iseljeničkih doznaka umjesto povratničkih investicija. Na vremenskoj okomici od samo četvrt stoljeća, prema ideji prvoga hrvatskog predsjednika dr. sc. Franje Tuđmana, zaokružene su temeljne pravne i institucionalne pretpostavke za izgradnju sustavne i učinkovite suradnje s našim građanima i njihovim potomstvom koje živi u više od četrdeset zemalja od Aljaske do Ognjene zemlje, Australije i Novoga Zelanda, juga Afrike do zemalja diljem Staroga kontinenta, kao i najbližeg nam susjedstva. Skrb za potomstvo u izvandomovinstvu sastavni je dio unutarnje i vanjske politike od početka naše države.

Uz Strategiju, potkraj 2011., konsenzusom u Saboru usvojen je Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan Lijepe Naše. Već pet godina djeluje Središnji državni ured za Hrvate izvan domovine, koji u mandatu Plenkovićeve Vlade vodi vrsni državni tajnik Zvonko Milas, čija su cjelokupna postignuća impresivna uz obilan proračunski ulog koji se dodjeljuje natječajnim procedurama najuspješnijim iseljeničkim kulturnim organizacijama i pojedincima koji stvaraju u višejezičnim i višekulturnim domicilnim odredištima od Sjevernog do Južnog pola. Pri Uredu je osnovano i Vijeće za učenje i poučavanje hrvatskoga kao nasljednoga jezika budući iseljeništvo prakticira više od 12 svjetskih jezika.

Uz bogati program Hrvatske matice iseljenika, koja već 66 godina uspješno priređuje šezdesetak kulturnih i jezičnih projekata godišnje, ojačani su i ostali kapaciteti javnoga sektora vezanog uz dijasporu, od mreže Hrvatske nastave u inozemstvu u ovlasti MZO-a, ubaštinjenja inozemne Croatice u NSK do medijske zastupljenosti u javnome radijskom i televizijskom servisu. Očekuje se drugi saziv Vladina Savjeta za Hrvate izvan RH koji čine predstavnici s udaljenih paralela, uz zamjenike ministara i čelnike važnijih državnih ustanova te ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu koje se skrbi za 187 naših katoličkih misija. Partnerski odnos RH i dijaspore Y generacije brižno se izgrađuje – uzvraćajući si uzajamno ljubav, materijalna dobra i višemilijunske iseljeničke umjetničke donacije – dostupne u prestižnim muzejima i arhivima od Zagreba do splitske Galerije Ivana Meštrovića ili pak one Maksimilijana Vanke na Korčuli.

U tijeku su VI. Hrvatske svjetske igre i Matičina Mala škola hrvatskoga jezika i kulture, a ovih dana počinje Škola hrvatskoga folklora – čiji su programi opet privukli mnoštvo mladih iz dijaspore. Ljetnoj živosti doprinose iseljenici koji provode godišnje odmore u Lijepoj Našoj te kulturno-umjetnički programi hrvatskih manjinskih kulturno-umjetničkih društava diljem srednje i jugoistočne Europe – uz neizostavne susrete s Matičinim djelatnicima u našim područnim uredima od Dubrovnika do Vukovara, Splita i Rijeke.

Usto, prema procjenama Svjetske banke novi su pečalbari lani poslali kući 1,9 milijardi eura, što je oko 300 milijuna više u odnosu na protekli kvartal. Do sličnih brojki dolaze i domaći analitici putem računa o općim doznakama koje knjiži Direkcija za statistiku odnosa s inozemstvom Hrvatske narodne banke, čiji izvodi navode da je u RH preklani stiglo 1,45, a lani 1,76 milijardi eura pa je očit rast uplata iz inozemstva. Devizni prihod od dijaspore je drugi nakon prihoda od turizma, koji u nas drži 18% BDP-a. Od ulaska RH u Europsku uniju osjetno je ubrzan proces iseljavanja, koji je zahvatio čak 200.000 ljudi, mahom dobro obrazovanih. Paradoksalno, suvremena mobilnost snažan je pokretač razvoja i varljiva prilika pa se vjeruje da ljudi odlaze u potrazi za boljim životom.

Migracije su trenutačno jedan od najvećih globalnih izazova s kojim je suočeno čovječanstvo. Za razliku od prošlosti, kad su države zanemarivale svoje dijaspore, suvremene tendencije odnosa između matičnih zemalja i dijaspora bitno su poboljšane te moderna mobilna društva u svom iseljeništvu danas prepoznaju veliki ljudski kapital. Nedvojbeno, razvojni potencijal hrvatske dijaspore ima četvrtstoljetni kontinuitet pa će mu ovaj susret s predsjednicom dati snažniji zamah.

Tekst: Vesna Kukavica

Fotogalerija