Hrvatska ponosna na svoju dijasporu, ona je visoko na listi prioriteta ove Vlade

https://vlada.gov.hr:

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Varaždinu na otvorenju 3. sjednice 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, istaknuvši da je današnja Hrvatska ozbiljna država, koja politikom jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske želi raditi korake naprijed.
Obraćajući se nazočnima, predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je Hrvatska ponosna na svoju dijasporu.

„Činjenica da nas ima u svim krajevima i da mnogi od vas daju doprinos domovini srcem, dušom, poslovnim, kulturnim, umjetničkim, sportskim ili bilo kojim drugim aktivnostima predstavlja jedno veliko jedinstvo hrvatskoga naroda i zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske. Ako postoji jedna od ključnih poruka prvog hrvatskog predsjednika Tuđmana, onda je upravo to ta poruka. A budući da mi vodimo vladajuću stranku i državu u mnogim aspektima na najvažnijim elementima njegove doktrine, onda ta vrsta zajedništva, međusobnog uvažavanja i respekta je visoko na listi prioriteta ove Vlade“, poručio je Plenković.

Premijer godišnje susrete Savjeta za Hrvaste izvan Republike Hrvatske smatra izrazito važnima.

„To je platforma gdje dobro moramo osluhnuti vaše preporuke, konstatirati ono što radimo dobro, vidjeti što možemo raditi bolje, definirati neke teme na kojima vi ispravno očekujete veću susretljivost, brzinu i učinkovitost institucija. Naš je cilj da svojim aktivnostima stvorimo poticajne uvjete i za povratak dijela iseljenika, onih koji se žele vratiti u Hrvatsku i dati doprinos svojoj domovini“, poručio je Plenković.

Podrška projektima Hrvata u BiH povećana za više od 50 posto

Premijer Plenković istaknuo je da je u mandatu ove Vlade podrška projektima Hrvata u BiH povećana za više od 50 posto, a udvostručena je i potporu hrvatskim nacionalnim manjinama u susjednim zemljama. Proširen je pristup financijskoj podršci hrvatskom iseljeništvu, osobito u Sjevernoj Americi, Australiji i Europi.

„U protekle tri godine financirali smo 1.537 projekata diljem svijeta u vrijednosti 115 milijuna kuna“, kazao je.

Predsjednik Vlade naglasio je da je Bosna i Hercegovina za Hrvatsku glavna susjedna država u kojoj Hrvati trebaju biti ne samo konstitutivan već i u potpunosti ravnopravan narod.

„Nadam se da ovo što čitam u današnjim medijima ide u dobrom smjeru u pogledu razgovora između političkih stranaka u BiH, prije svega HDZ BiH i SDA, a odnosi se na promjene izbornoga zakona. Da se riješe anomalije i da se ne događaju situacije u kojima se preglasavaju Hrvati prigodom izbora u ključna predstavnička tijela Bosne i Hercegovine jer to nije dobro, to ne dovodi do harmoničnih odnosa među narodima niti do dobrog funkcioniranja institucija“, ustvrdio je Plenković.

Naglasio je da Hrvatska daje bezrezervnu podršku Bosni i Hercegovini na europskom putu, bilo da je riječ o političkoj ili stručnoj potpori.

Hrvatska podržava BiH na europskom putu

„Ako postoji i jedna zemlja koja je odvjetnik Bosne i Hercegovine u tijelima Europske unije, onda je to Hrvatska. Nitko temu Bosne i Hercegovine ne otvara tako detaljno, uz toliko znanja i želje da se pomogne, niti toliko često. Da je mi toliko ne otvaramo, drugi je ne bi otvorili. To su činjenice i to ćemo raditi i u budućnosti“, poručio je premijer.

Kazao je da je Hrvatska supotpisnik Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma te ima obveze i po tom dokumentu.

„I pratimo što se radi u okviru upravljačkog Vijeća za provedbu mira koje će se sastati u prosincu ove godine u Sarajevu i važno je da i s drugim akterima u međunarodnoj zajednici pratimo sve teme koje se odnose na stabilnost, sigurnost i funkcioniranje Bosne i Hercegovine“, ustvrdio je Plenković.

Podsjetio je i na zajedničku sjednicu dviju vlada 2017. godine kada su na stol stavljene brojne teme iz različitih resora, dodavši da su one danas u provedbi. U tom kontekstu naveo je gradnju mosta na Savi, Svilaj-Gradiška, koji će omogućiti jačanje koridora Vc i povezivanje posavskog prostora s Republikom Hrvatskom.

Ulazak Željane Zovko u Europski parlament, predsjednik Vlade je ocijenio najbitnijom i najsnažnijom porukom jer je riječ o najviše rangiranoj političarki koja predstavlja interes Hrvata u Bosni i Hercegovini u nekoj međunarodnoj instituciji.

Predsjednik Vlade je govorio o projektima koji su do sada realizirani u Bosni i Hercegovini, zajedno s predstavnicima lokalne vlasti i predstavnicima Katoličke crkve.

Naveo je da se grade škole, domovi zdravlja, ceste, kulturni centri, studentski i domovi za starije i nemoćne, obnavlja se spomenička i kulturna baština te podržavaju mladi i djeca s poteškoćama u razvoju.

U vrijeme mandata ove Vlade otvoreni su hrvatski konzulati u Livnu i Vitezu te predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Sarajevu i Mostaru, a nakon 15 godina pokrenuta je i zrakoplovna linija „Mostar-Zagreb“ te su ponovno otvorena dopisništva HRT‑a u Sarajevu i Mostaru.

„Sustavno podupiremo Sveučilište u Mostaru, Hrvatsko narodno kazalište Mostar i Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar. Smatramo da su ključne te tri teme – obrazovanje, kultura, zdravlje, to su identitetska i korijenska pitanja o kojima ćemo uvijek voditi računa“, poručio je premijer. 

Dodao je i da se obnavljaju kuće Hrvata povratnika u BiH, izrazivši zadovoljstvo da je Vlada nedavno pronašla dodatna sredstva za Katolički školski centar u Bihaću, uz onaj koji već financira u Banjoj Luci.

Premijer je posebno istaknuo i izgradnju te otvaranje Šestog bloka Hrvatske bolnice dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj, kazavši da je riječ o simbolu hrvatskog zajedništva.

Izdvojio i podršku obnovi prostora i kupnju opreme potrebne za nesmetan rad Radiotelevizije Herceg Bosne, kako bi se, naglasio je, bolje čuo hrvatski jezik i hrvatski glas.

„Riješili smo kroz Zakon o hrvatskim braniteljima određene nepravde i praznine prema pripadnicima HVO-a koji su branili Hrvatsku u vrijeme Domovinskog rata“, rekao je Plenković.

Udvostručena financijska sredstva za programe hrvatskih nacionalnih manjinama u susjednim zemljama

Govoreći o hrvatskim nacionalnim manjinama u susjednim zemljama, premijer Plenković je istaknuo da je Vlada u tri godine udvostručila financijska sredstva za njihove programe i projekte, reaktivirani su međuvladini mješoviti odbori sa svim zemljama, prošle godine održane su sjednice tih odbora s Mađarskom, Srbijom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom.

Ove godine održane su sjednice međuvladinih mješovitih odbora sa Sjevernom Makedonijom, Srbijom i Mađarskom, a pokrenuta je inicijativa osnivanja međuvladinog mješovitog odbora s Češkom te je u pripremi slična inicijativa sa Slovačkom.

Jedno od temeljnih načela – načelo uzajamnosti

Predsjednik Vlade naglasio je da je Hrvatska jedna od zemalja koja u smislu zastupljenosti nacionalnih manjina u najvišem predstavničkom tijelu ima izrazito visoke standarde koji su davno definirani Ustavnim zakonom.

„Činjenica da imamo čak 8 predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru daje nam za pravo da načelo uzajamnosti bude jedan od temeljnih načela kada govorimo o zemljama u našem susjedstvu, osobito tamo gdje ima Hrvata i hrvatske nacionalne manjine“, rekao je.

Na tom tragu, dodao je predsjednik Vlade, želimo raditi na pitanju statusa Hrvata u Sloveniji, kojih je oko 50 tisuća. Kazao je da su obavljeni razgovori s predstavnikom hrvatske manjine u Sloveniji kako bi se napravili iskoraci po tom pitanju.

Vlada podržava medije i tjednike hrvatske nacionalne manjine, a premijer je pritom naveo Hrvatski tjednik u Mađarskoj, Hrvatske novine u Austriji i Hrvatsku riječ u Srbiji te Radio Dux u Crnoj Gori.

Posebno voditi računa o Hrvatima u Srbiji

Predsjednik Vlade rekao je da se o temi Hrvata u Srbiji mora posebno voditi računa, dodavši da ima redoviti dijalog s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji.

„Sve što se događa u Hrvatskoj u pogledu srpske manjine ima trenutne refleksije na položaj Hrvata u Srbiji. Zato je važno razumjeti našu politiku i njene refleksije prema položaju hrvatske manjine“, poručio je Plenković.

U tom smislu naveo je osnivanje lektorata u Novom Sadu, tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku te obnovu kuće bana Jelačića u Petrovaradinu.

Kazao je da Vlada podupire strateške projekate kupnje zemljišta za sjedište Novinarsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ u Subotici. Usto, dodao je premijer, podupiremo i izgradnju Hrvatske kuće u Subotici.

Hrvatsko iseljeništvo najbolji čuvar identiteta

Kad je riječ o hrvatskom iseljeništvu, premijer je naveo očuvanje hrvatskog identiteta.

„Najbolji čuvar identiteta ste vi sami. Da vi to nemate u sebi, svi ovi institucionalni napori bi bili tanani“, rekao je Plenković.

Kazao je da veliku podršku daju naše katoličke misije, ali i dosta razgranata mreža diplomatskih misija i konzularnih ureda. U tom smislu, predsjednik Vlade je kazao da je svjestan da nije pokriven cijeli svijet, pojasnivši da si univerzalnu prisutnost u svim zemljama svijeta mogu dopustiti tri do četiri globalne sile, poput SAD-a, Francuske, Ujedinjene Kraljevine, Njemačke i Rusije.

Istaknuo je da 80-ak veleposlanstava, generalnih  konzulata i multilateralnih misija nije malo za zemlju poput Hrvatske s 4 milijuna stanovnika.

Govoreći o aktivnostima koje se odnose na iseljeništvo, predsjednik Vlade pohvalio je manifestaciju Hrvatske svjetske igre, kojima je i sam nazočio 2017. godine u Zagrebu. Izrazio je zadovoljstvo i Ljetnom školom Domovina i pozvao da broj mladih koji će proći kroz taj program bude što veći.

Premijer je podsjetio da Vlada sudjeluje i u projektu podizanja spomenika žrtvama komunizma u Kanadi, naglasivši da su stavovi o totalitarnim sustavima jasni, čvrsti i konzistentni od samog osnivanja slobodne i demokratske Hrvatske. Apelirao je pritom da se dobro provjere i filtriraju informacije koje se nalaze na internetu.

„Nije vam svaki izvor točan, živimo u vrijeme fake newsa, laži, dezinformacija, a veliki dio je usmjeren baš na vas ne bi li vi imali osjećaj da ovdje nešto nije dobro ili da ne daj Bože da ova hrvatska Vlada, država ili vlast ne vodi računa o dijaspori“, poručio je Plenković.

Premijer je spomenuo i lektorate hrvatskog jezika koji su uspostavljeni na sveučilištima u Temišvaru, u Punta Arenas u Čileu i Željeznom u Austriji. „Sve su to dobri potezi za učenje hrvatskoga jezika, ne samo od strane Hrvata nego i državljana država u kojima su oni osnovani“, kazao je.

Rekao je da se trenutno provodi nastava hrvatskoga jezika i kulture u 20 država diljem svijeta, podsjetivši i na odluku o upućivanju učitelja-koordinatora u SAD i Kanadu, uz dosadašnje u Australiji. 

Predsjednik Vlade izdvojio je i projekt „Korijeni“ u kojem sudjeluje 24 škole iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, država u kojima žive hrvatske nacionalne manjine i hrvatski iseljenici diljem svijeta. „Tu će se udvostručiti sredstva, a vjerujem i broj mladih koji će kroz to proći“, ustvrdio je.

Istaknuo je i Ljetnu školu hrvatskog identiteta u Vukovaru, ocijenivši važnim da se Hrvati u iseljeništvu informiraju, naročito nove generacije, o ključnim i najvažnijim trenutcima hrvatske recentne povijesti, a osobito vrijednostima Domovinskog rata.

Olakšan postupak stjecanja državljanstva

Premijer se dotakao i Zakona o hrvatskom državljanstvu, rekavši da smatra da je sadržajno u cijelosti odgovorio na preporuke Savjeta od prije tri godine kako bi se olakšao postupak stjecanja državljanstva.

„Najvažnije je da smo ubrzali različite konzularne postupke u pojedinim konzulatima gdje smo internim revizijama utvrdili da je bilo nekih uskih grla“, rekao je Plenković.

Govoreći o aktivnostima u području gospodarstva, premijer je kazao da je cilj Vladine politike da bude dobar gospodar, da troši onoliko koliko ima i da pritom ne zadužuje buduće generacije.

„To je jedan zdravi rast koji je temeljen na smanjenju dugova, na poreznom rasterećenju, administrativnom rasterećenju, izlasku iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, nepostojanju makroekonomskih ravnoteža, investicijskom kreditnom rejtingu“, ustvrdio je Plenković.

Međunarodni položaj Hrvatske

Što se tiče međunarodnih postignuća, ona su bolja nego ikada do sada, ocijenio je predsjednik Vlade. Pritom je naveo da će Hrvatska za sedam tjedana predsjedati Vijećem Europske unije, kazavši da je riječ o međunarodnom i europskom izazovu bez presedana.

Kazao je i da je Hrvatska u ovom mandatu predsjedala Odborom ministara Vijeća Europe, Srednjoeuropskom inicijativom, Dunavskom komisijom te Inicijativom Kina+17, a sada predsjeda Dunavskom strategijom.

Posjetio je i da je Marija Pejčinović Burić imenovana na čelo Vijeća Europe, a Dubravka Šuica bit će potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju.

Premijer Plenković najavio je i da će se u Zagrebu, uz sastanak članica Europske unije s čelnicima država jugoistoka Europe, održati i konferencija koju će Hrvatska organizirati u suradnji sa Svjetskim gospodarskim forumom, na kojoj će sudjelovati ne samo ključni politički lider već i ljudi iz poslovnog svijeta. 

„Današnja Hrvatska s 30 godina samostalnosti i neovisnosti, suizgradnje institucija, demokracije, gospodarskog, razvojnog i infrastrukturnog napretka te međunarodnog pozicioniranja je ozbiljna država koja zna gdje ide, gdje pripada, koji su njezini krojeni i vrijednosti, a politikom jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske želi raditi korake naprijed i to uz vašu participaciju, pomoć i doprinos. Stoga smo ponosni na sve
Hrvate koji žive u bilo kojem dijelu svijeta i vrata su im, što se tiče državnih institucija, uvijek otvorena“, poručio je na kraju svog govora predsjednik Vlade.