Izlaganje Dijane Milošević na 18. Forum hrvatskih manjina

KULTURNA SURADNJA IZMEĐU HRVATSKE MANJINSKE ZAJEDNICE U CRNOJ GORI I REPUBLIKE HRVATSKE

Tragove kulturne suradnje  između  države Hrvatske i Hrvata u današnjoj Crnoj Gori  treba tražiti  veoma rano, upravo onoliko, koliko sežu  utjecaji rimokatoličke  vjeroispovjesti kao elementa kulture , koji su na ovom prostoru širili pojedini svećenički redovi podrijetlom iz Hrvatske , ali i preko veoma ranih pomorskih veza koje se, prema pisanim dokumentima, ostvaruju početkom 12. stoljeća.
Sa jačanjem kulturnih utjecaja  Hrvatske jačala je i nacionalan svijest o čemu govore podaci Biskupskog arhiva u Kotoru u kojima se spominju Hrvati, s početka 15.stoljeća. No, navedeni podatak, ne znači da pripadnika hrvatske zajednice nije bilo i ranije, posebice na prostoru Boke Kotorske.Te veze su nastavljene u oba smjera tijekom historijske prošlosti o čemu govore pisani izvori i  materijalni dokazi.
Politička svijest Hrvata u Boki Kotorskoj , što je rezultiralo , pored ostalog, i učešćem u Matici dalmatinskoj, Matici hrvatskoj, društvu Sv. Ćirila i Metoda, a posebice  u osnivanju kulturno-prosvjetnih društava   s hrvatskim predznakom, potvrđuje uzajmne veze Hrvata na sadašnjem teritoriju Crne Gore i države Hrvatske. Prvo takvo društvo osnovano je 1888.godine na Mulu. Bilo je to pjevačko društvo „Zvonimir „.
Ta tendencija je nastavljena osnivanjem brojnih društava širom Boke Kotorske sve do pred početak II svjetskog rata.
Brojna  su kulturno- prosvjetna društava na području Boke Kotorske , širokog kulturnog raspona i programskih sadržaja, ali je najveći broj njih nosio pridjev hrvatski.
Ta suradnja je tijekom historijske prošlosti doživljavala uspone i padove, pa i povremene prekide, da bi ojačala nakon formiranja samostalnih  država Republike Hrvatske i Crne Gore, čime su se stekli uvjeti za formiranje  hrvatskih udruga u Crnoj Gori, kao jednih od nosilaca  kulturnog života pripadnika Hrvatske manjinske zajednice u ovoj državi.
Kluturna suradnja  između Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori i Republike Hrvatske, ostvaruje se kroz suradnju odgovarajućih državnih organa, institucija kulture i hrvatskih društava i udruga.
U suradnji resornih ministarstava dviju država, republike Hrvatske i Crne Gore, treba posebno naglasiti razumijevanje  spomenutih ministarstva u  organiziranju kulturnih manifestacija , primjerice, kakav je bila  nedavno održana izložba u Klovićevim dvorima : „ Blago Kotorske biskupije „ i sličnim kulturnim manifestacijama kao : „ Don Brankovi dani muzike „ itd.
Institucionalna suradnja se ostvaruje preko institucija kulture i Matice iseljenika, njenih  pdručnih jedinica.U ovome posebice ističemo uspješnu suradnju sa Maticama u Dubrovniku, Splitu ,  Rijeci i Puli.
Vidovi te suradnje su različiti: izdavačka djelatnost, izložbe, promocije knjiga, muzičke priredbe, književne večeri, obilježavanje značajnih datuma iz prošlosti Hrvata.
Hrvatska društva i  udruge u Crnoj Gori, nakon  53.godina, ponovo su oživjela  1998. kada je osnovana Hrvatsko kulturno društvo „ Napredak „ Donja Lastva – Tivat, a zatim 2001.godine je osnovana HRVATSKO GRAĐANSKO DRUŠTVO sa sjedištem u  Kotoru i podružnicama u Tivtu , Herceg Novom , Baru i Podgorici,  i Hrvatske krovne udruge „ DUX CROATORUM „ iz Donje Lastve kod Tivta, osnovane  2007.godine, integracijom osam  hrvatskih društava.
Hrvatsko kulturno društvo „ NAPREDAK „ je svoju aktivnost započelo sa folklornom sekcijom nastupajući na smotri folklora u Metkovićima četiri godine, te Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu i Starim Jankovcima. Iz ovog društva potekla je ideja o osnivanju hrvatske političke stranke u Crnoj Gori. Društvo je bilo nosilac aktivnosti  u sakupljanju sredstava za izgradnju crkve u Tivtu.Na žalost, Društvo danas ne radi.
Hrvatsko građansko društvo  osovano je s ciljem: „  Očuvanja  kulturno-duhovne baštine građana hrvatske etničko-kulturne pripadnosti u Crnoj Gori, njenom promoviranju ,unapređenju, i ugradnji u pluralne vrijednosti društva kojem hrvatska nacionalna manjina pripada  ...“.
Hrvatsko građansko društvo je izdavač dvomjesečnog glasila „ Hrvatski glasnik „, namijenjenog, prije svega Hrvatima u Crnoj Gori i onima u iseljeništvu, a bavi se povjesnim i kulturnim temama, te životom i radom  ustanova hrvatske zajednice u Crnoj Gori i aktualnim zbivanjima u hrvatskim udrugama u Crnoj Gori. Do sada je izdato 90 brojeva ovog glasila i nekoliko izdanja  periodike „ Bokeški ljetopis „.
Krajem 2003. godine Hrvatsko građansko društvo bilo je suorganizator manifestacije „Tjedan Hrvata iz Crne Gore „, održane u Zagrebu .Na toj manifestaciji je prikazan dio kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori.
Svojom bogatom izdavačkom djelatnosti Hrvatsko građansko društvo je  osvjetlilo i spasilo od zaborava: saznanja o Hrvatima u Crnoj Gori, njihovom kulturnom nasljeđu, ,pojedinim ličnostima i događajima, ali i aktualnim zbivanjima u ovoj , po broju pripadnika, maloj etničkoj skupini u Crnoj Gori.
Hrvatsko građansko društvo je organizator ili suorganizator mnogih kulturnih zbivanja , kao prezentacije kulturnog nasljeđa Boke kotorske, poput „ Bokeljske priče „ održane u Dubrovniku, Omišu i Rijeci , gostovanja HNK iz Zagreba sa predstavom  ˇ“Dundo Maroje „ u Kotoru, kao i kazališta iz Splita, Hvara i Jastrebarskog.
Nijesu izostale ni  organizirane radionice poput Ljetnje škole hrvatske kulture i povjesti  uz potporu grada Zagreba i Turističke organizacije Zagreb.
U organizaciji Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, organizirani su „ Dani Zagreba  u Boki „ .
Brojni sportski i folklorni susreti, gostovanja klapa, mandolinskog sastava,  rezultat su organizovanog djelovanja Hrvatskog građanskog društva na uspostavljanju suradnje, međusobnog upoznavanja , ali i uspostavljanja mosta suradnje između dvije države, Crne Gore i republike Hrvatske.
Navedene aktivnosti su rezultirale priznanjima Republike Hrvatske i države Crne Gore, čelnim ljudima Hrvatskog građanskog društva Crne Gore i , sada počivšem dr Milošu  Miloševiću.
Hrvatska krovna udruga  „ DUX CROATORUM „, u proteklih pet godina ostvarila je značajne rezultate na polju kulture i kulturne  suradnje .
Ta suradnja se uspješno ostvaruje sa institucijama, udrugama i pojedinciuma iz Republike Hrvatske ali i sa Hrvatskom zajednicom u Vojvodini i folklorno-glazbenim društvom iz Vinkovaca.
Surađuju sa Hrvatskom radio-televizijom od koje su na poklon dobili primopredajnik za „ Radio Dux „ čiji su osnivač.
Obnovili su Dom kulture i osnovali knjižnicu sa preko 3 000 knjiga.
Imaju veoma razvijenu izdavačku djelatnost  koja se manifestuje izdavanjem šest knjiga o Hrvatima Boke.
Organizatori su  naučno-popularnih skupova i kulturnih priredbi.
Osnivači su  kulturno-zabavne manifestacije „ FEŠTA ROGAČA „.
Hrvatsko nacionalno vijeće je osnovano 2007.godine i preko svog Odbora za kulturu u suradnji sa Centrom za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore  imalo je nekoliko prezentacija nematerijalne kulturne baštine Hrvata Crne Gore, a u Republici Hrvatskoj u Zagrebu i Dubrovniku.
Generalna ocjena  dosadašnje suradnje nosilaca   politike kulture i subjekata koji njeguju  kulturu  Hrvata u Hrvatskoj i Crnoj Gori, može se  okarakterizirati uspješnom. Činjenica je da se u Boki  Kotorskoj nalazi 65% registriranih matrijalnih kulturnih dobara, kao i značajan dio nematerijalnih.Veliki dio tog kulturnog nasljeđa baštine pripadnici Hrvatske zajednice.I ne samo ovog već i dijela nematerijalne kulturne baštine. A, hrvatska populacija u Crnoj Gori ,broji svega  6 021 stanovnika ili 0,97% populacije  Crne Gore. A to je za  0,13% manje učešće u ukupnoj populaciji , što je Hrvate u Crnoj Gori svrstalo u etničku skupinu umjesto u  nacionalnu manjinu.
Navedeni podaci najbolje ilustriraju  potrebu još  većeg angažiranja , svih subjekata kulture, u državama Hrvatskoj i  Crnoj  Gori, u smislu očuvanja kulturnog nasljeđa koje baštine Hrvati u Crnoj Gori.To, bez sumnje, zahtijeva studioznu elaboraciju ovog kompleksnog problema, izuzetnog značaja.S toga bi bilo pretenciozno, na jednom ovakvom skupu, tražiti elaboriranje svih  problema  koje sadrži pitanje suradnje  dviju država, Hrvatske i Crne Gore, po pitanju kulture.
Zbog uspješnih aktivnosti hrvatskih udruga u Crnoj Gori nijesu izostala ni priznanja najvišeg vrha Republike Hrvatske, dodjelom odlikovanja „ Reda Stjepana Radića „ i „ Reda Hrvatskog pletera“.
Kao prioritetna pitanja kulturne suradnje između Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori i Republike  Hrvatske, ističemo:
1. Pitanje tretmana  Hrvatske zajednice u Crnoj Gori u  Strategiji  o Hrvatima van Hrvatske.
2. Konkretizovati specifičnosti ,  vrstu i obim potreba, vrstu i obim pomoći, državnih subjekata dviju država, Hrvatskoj zajednici  u  Crnoj Gori.
3. Utvrditi program suradnje Matice iseljenika , obim, vrstu i način suradnje sa Hrvatskom zajednicom u Crnoj Gori.
4. Subjekti političkog  organiziranja Hrvata u Crnoj Gori,  predstavnica Hrvata u Skupštini Crne Gore, Nacionalno vijeće   Hrvata u Crnoj Gori, hrvatska udruga i društva  Hrvata u Crnoj Gori, moraju sa više odgovornosti, više angažovanosti, prići problemu  očuvanja  kulturnih dobara koje baštine Hrvati u Crnoj Gori.
5.  Najveći dio  materijalne i nematerijalne  kulturne baštine  Hrvata u Crnoj Gori čine  objekti, predmeti, slike, skulpture, tekstil, arhivi, knjižnice, i da ne nabrajamo, koji pripadaju i koji se čuvaju u  sakralnim objektima , izložbenim prostorima, arhivama i knjižnicama, rimo-katoličkih crkava. To, osim što potvrđuje da je vjera dio kulturne osobenosti , govori o potrebi većeg angažiranja svih odgovornih subjekata  za očuvanje navedene kulturne baštine, kako onih u Crnoj Gori tako i u Republici Hrvatskoj.
6. Velika je pomoć  Republike Hrvatske  u osnivanju škole za izučavanje hrvatskog jezika sa sjedištem u Tivtu. Međutim, zabrinjava činjenica što se, i pored toga, smanjuje broj Hrvata  u  Crnoj Gori, koji govori materinski jezik Tako je na popisu pučanstva 2003. godine hrvaski jezik kao materinski koristilo 3 076 Hrvata u Crnoj Gori. Na popisu  pučanstva  2011. godine, hrvatskim , kao materinskim jezikom, govorilo je   2 791 Hrvata, odnosno  285 manje.
      Ovo ukazuje na potrebu organiziranja stalne  televizijske emisije  RTV CG, namijenjene Hrvatima u Crnoj  Gori, koja bi imala informativni ali i obrazovni karakter.
Poštovani učesnici, ostaje da vjerujemo u ovo zbog čega smo se danas okupili  i u ovo što smo iznjeli i predložili, da će biti prihvaćeno veoma ozbiljno , onoliko koliko su i problemi koje smo iznjeli.
Zahvaljujem na pozornosti.

      Član Upravnog  odbora HGD Kotor,
            
          Prof. Dijana Milošević