Izlaganje Miroslava Franovića na 18. Forum hrvatskih manjina

ZNANSTVENA SURADNJA IZMEĐU HRVATSKE MANJINSKE ZAJEDNICE U CRNOJ GORI I REPUBLIKE HRVATSKE
Uvaženi učesnici ,
Predstavljam zajednicu Hrvata iz Crne Gore. Usudio bih se kazati specifičnu, po brojnosti i po tome što čini autohtoni narod, koji je , stjecajem historijskih okolnosti mijenjao razne gospodare ali je teritorijalno najduže bio u sustavu pokrajine Dalmacije, ma kakav da je pridjev ova regija imala, Albanska, Mletačka, Južna.O tom prisustvu svjedoče materijalni dokazi i pisana dokumenta Biskupskog arhiva u Kotoru s početka 15. stoljeća.
Nekada pretežiti živalj , danas etnička skupina , jer je, zadnjim popisom pučanstva u Crnoj Gori 2011.godine, brojala 6 021 stanovnika , što je svrstalo u etničku skupinu jer participira sa 0,97% u ukupnom pučanstvu države Crne Gore.Najveći broj Hrvata u Crnoj Gori nastanjuje Boku Kotorsku, 75% od ukupnog broja Hrvata u Crnoj Gori.
Zbog čega ovo ističem? Zbog toga da bi ste bolje razumjeli specifičnosti ove etničke skupine.Posebice iz razloga što , kako mi smatramo, nijesmo prepoznati u Strategiji odnosa Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan Hrvatske.
Znam, da ovo nije predmet današnjeg Skupa , ali je neophodno da se prepoznaju specifičnosti hrvatske zajednice u Crnoj Gori, čiji smo svjedoci nestajanja.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori ima sve obveze i prava koja uživaju i druge manjinske zajednice, a posebna prava kada je u pitanju zastupljenost u Skupštini Crne Gore.
No, predmet današnjeg skupa je znanstvena suradnja hrvatskih manjinskih zajednica s Maticom i Republikom Hrvatskom.Tu suradnju doživljavam na nekoliko institucionalnih razina: suradnju sa državnim organima, sa naučnim institucijama i Hrvatskom maticom iseljenika.
Suradnja sa državnim organima Republike Hrvatske , sastojala se, pretežito, u zahtjevima za novčanu pomoć u organiziranju naučnih skupova ili izdavačke djelatnosti, u kojima su tretirana pitanja Hrvata u Crnoj Gori.U takav vid suradnje nijesu bili uključeni samo državni organi već i organi lokalne i regionalne uprave, pojedine županije i općine. U tome smo nailazili na razumijevanje Republike Hrvatske, u granicama finasijske mogućnosti. Taj vid suradnje, naročito je bio karakterističan za početke 2000-te godine, kada je, Vlada Republike Hrvatske bila odobrila iznos od 40 000 eura, kao dio učešća u sanaciji crkve Sv. Franja u Kotoru za potrebe hrvatske zajednice u Boki.Do realizacije spomenute investicije nije došlo iz razloga nepostignute suglasnosti između Hrvatskog građanskog društva iz Kotora , kao nosioca investicije, i Biskupskog ordinarijata kao vlasnika spomenutog objekta.Sadržaj spomenutog objekta trebao je imati znanstveno – kulturnu namjenu.
Od strane Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, aktuelizirano je pitanje smještaja Kulturnog centra Hrvata u Kotoru, u dijelu zgrade koju je Vlada Crne Gore poklonila Republici Hrvatskoj. Ovo bi bila značajna pomoć Hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori za ostvarivanje znanstvene i kulturne funkcije.
Republika Hrvatska je sredstvima u godišnjem iznosu između 12 i 15 000 eura, participirala u znanstvenom i kulturnom radu hrvatskih udruga u Crnoj Gori koje su organizatori i realizatori ovih djelatnosti. Ovaj iznos je povećan za ovu godinu na 30 000 eura, što predstavlja značajan iskorak i mogućnost unapređenja i realizacije znanstveno-kulturnih projekata Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori.
Želim da istaknem dobru suradnju Ministarstava kulture Crne Gore i Republike Hrvatske, što se pozitivno odražava na aktivnosti Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori , kao i Zajednice crnogoraca u Hrvatskoj.
Nosioci zanstvenog i kulturnog života Hrvata u Crnoj Gori su :Hrvatsko nacionalno vijeće, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore i Hrvatska krovna udruga „ Dux Croatorum „.
Hrvatsko nacionalno vijeće, osnovano 2007.godine, u okviru svojih nadležnosti, ostvaruje funkcije od interesa za Hrvatsku manjinsku zajednicu u Crnoj Gori, kroz različite vidove prezentacije naučnog i stručnog karaktera, preko odgovarajućih odbora Značaj Vijeća je i u finsiranju projekata naučnog i stručnog karaktera koji tretiraju probleme i pitanja od interesa za pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore , sa sjedištem u Kotoru, osnovano radi „očuvanja kulturno – duhovne baštine „ Hrvata u Crnoj Gori, svoju zadaću ostvarivalo je na polju znanstvene i na polju kulturne djelatnosti.
U ostvarivanju svojih zadataka na znanstvenom planu povezivalo je znanstvene institucije iz Crne Gore i Republike Hrvatske, kao što je to bilo pri organiziranju znastvenog skupa „ Crnogorsko – Hrvatski dodiri „ u realizaciji Instituta za povjest iz Zagreba i Istorijskog instituta Crne Gore.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore je organizator niza naučnih skupova iz oblasti medicine a u realizaciji poznatih stručnjaka Klinike „ Rebro „ iz Zagreba .
Hrvatsko građansko društvo ima veliku izdavačku djelatnost i do sada je tiskalo preko 18 naslova, uz finasijsku potporu institucija, županija, gradova Hrvatske i Nacionalne zajednice crnogoraca Hrvatske.
Hrvatska krovna udruga, „ DUX CROATORUM ˇ, osnovana 2007. godine, sa sjedištem u Donjoj Lastvi, na polju znastvenog rada , ostvarila je posebnu suradnju sa Hrvatskim institutom za povjest, posebice sa dr Marjanom Davorom, koji je, pored ostalog, donirao određeni broj separata i knjiga, za potrebe čitaonice čiji je osnivač ova udruga.
Hrvatska krovna udruga „ Dux Croatorum „ je izdavač šest knjiga o Hrvatima u Boki Kotorskoj. Znastvenu suradnju sa Republikom Hrvatskom ostvaruju i preko pojedinaca, poznatih znanstvenih radnika, poput dr Stijepa Obada, uz čiju su pomoć izdali Zbornik radova o hrvatskim društvima u Boki Kotorskoj.Slična suradnja je ostvarena i sa gospodinom Ivom Rudenjakom na naučnom projektu „Prometnice Jadrana“ , dok je sa dr Đurom Vidmarovićem suradnja ostvarena preko učešća na tribini Udruge i štampanjem knjige: „ Hrvati Boke kotorske u povjesti, sjećanju i zaboravi“.
Hrvatska krovna udruga dogovorila je suradnju sa Sveučilištem u Zadru u smislu besplatnog studiranja određenog broja polaznika specijalističkih i posdiplomskih studija na tom Sveučilištu.
U svezi institucionalne suradnje, posebno ističemo organiziranje naučnog skupa u organizaciji Pomorskog muzeja u Orebiću koji je bio posvećen Boki kotorskoj, njenim prirodnim osobenostima kao i osobenostima i karakteristikama njenih stanovnika, posebice Hrvata , njihovim jezičkim , sociološkim, socio-kulturološkim i socio-ekonomskim karakteristikama.
Hrvatska krovna udruga je osnivač Radija „ DUX „, koji, svojim specijalnim emisijama ,doprinosi popularizaciji naučne istine iz povjesti Hrvata na prostoru Crne Gore.
Kulturno zavičajno udruženje „ Napredak „ Gornja Lastva , u svojoj djelatnosti na znanstvenom planu, istaklo se u organiziranju znanstvenih skupova čije su teme bili: graditeljstvo, arhitektura, zaštita kulturnog pejzaža Boke , posebice njenih gornjih naselja.U tijeku je izrada projekta „ Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Boki kotorskoj „ , u suradnji sa Filozofskim fakultetom iz Zagreba, što će biti objavljeno u posebnom Zborniku radova.
Na osnovi dosadašnje suradnje između Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori i Matice iseljenika, možemo biti uglavnom zadovoljni, jer se ona odvija u granicama zadataka koje ima Matica iseljenika. U tome je prednjačila suradnja sa Maticom iseljenika Split i Dubrovnik
Ono što bi se moglo zamjeriti jeste činjenica da se Hrvatska manjinska zajednica posmatra sa istorijskog aspekta , sa aspekta onoga što je ona bila, manje što je sada. Zar ne bi bilo interesantno naučno ispitati određene socio-demografske pojave i karakteristike kod pripadnika Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori , počev od trenda njenog izumiranja, preko smanjenja broja vjernika ,malog procenta korišćenja materinskog jezika, kao i korišćenja prava za izdavanje dokumenta na tom jeziku itd.?
U Crnoj Gori se; sa rijetkim izuzetkom; malo ko bavi navedenim problemima; što nije slučaj sa drugim manjinskim zajednicama; ili se; pojedini predstavnici drugih manjinskih zajednica bave podrijetlom Hrvata u Crnoj Gori na naučno neprihvaćen način. A i oni koji se bave nekim od navedenih problema nemaju priliku da ih iznesu, jer se o njima ne raspravlja ni u naučnim institucijama, ni na tribinama, ni u Skupštini Crne Gore, ni sa zvaničnicima Republike Hrvatske.No, to je problem Hrvata u Crnoj Gori, načina njihovog organiziranja i onih koji ih predstavljaju.
Zbog uspješnih aktivnosti hrvatskih udruga u Crnoj Gori nijesu izostala priznanja najvišeg vrha Republike Hrvatske , dodjelom odlikovanja reda „ Stjepana Radića i reda „ Hrvatskog pletera „.
Kako prevazići postojeće stanje glede naučne suradnje Hrvata u Crnoj Gori i Hrvatske?
1. Tretiranjem Hrvatske manjine u Crnoj Gori od strane naučnih, nevladinih, državnih institucija , Matice iseljenika, kao manjinske hrvatske zajednice čije se izumiranje ne može spriječiti, ali se, makar, može usporiti sistemom mjera i aktivnosti, koje bi stimulisale mlade Hrvate da se slobodno izjašnjavaju o svojoj nacionalnoj, vjerskoj pripadnosti i materinskom jeziku.
2. Tretiranjem Hrvatske manjine u Crnoj Gori na čitavoj njenoj teritoriji od strane Hrvatskog manjinskog vijeća, Hrvatske građanske inicijative, Hrvatskog građanskog društva, Krovne udruge i dr., kao jedinstvene manjine, a ne pretežito kao manjine skoncetrirane u Boki kotorskoj.
3. Prepoznatljivijim nastupom predstavnika Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori u pojedinim organima, organizacijama , nevladinom sektoru i Skupštini Crne Gore, o problemima ove manjinske zajednice, posebice sa aspekta finasiranja naučno-istraživačkih projekata koji tretiraju aktualne probleme ove manjinske zajednice u Crnoj Gori.
4. Evidentirati mlade naučno-istraživačke kadrove koji se bave problematikom Hrvata u Crnoj Gori i u dogovoru sa odgovarajućim institucijama u Republici Hrvatskoj , kao što je to primjer Sveučilišta u Zadru, omogućiti njihovo dalje besplatno školovanje na odgovarajućim institucijama u Republici Hrvatskoj.
5. Uspostaviti tješnju suradnju resornih ministarstva i znanstvenih institucija Crne Gore i Republike Hrvatske.
6. Matica iseljenika bi morala da intezivira svoje odnose sa : organima, organizacijama, predstavnicima Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori, ali i sa pojedincima , pripadnicima ove zajednice, radi utvrđivanja pravog stanja u ovoj manjinskoj zajednici, tim prije, što je riječ o brojčano maloj ali vrlo značajnoj manjinskoj zajednici, uz to na granici sa Republikom Hrvatskom.
7. Nadležni državni organi Republike Hrvatske trebalo bi da preispitaju status Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori u okviru Strategije Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan Hrvatske.
Biće mi zadovoljstvo ako sam uspio da , bar djelomično, odgovorim zadatku koji mi je postavljen, kao što mi je zadovoljstvo da konstatujem veoma dobru suradnju Hrvatskih društava u Crnoj Gori sa Zajednicom Crnogoraca u Republici Hrvatskoj, što, bez ikakove sumnje, značajno doprinosi jačanju međusobnih veza dvije susjedne države.
Zahvaljujem na pažnji, vjerujem i reazumijevanju.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore,
Miroslav Franović