Izvješće s Balkan Youth Foruma 2016. u Prištini

Predstavnik HGI Tripo Matijević učesnik Balkanskog foruma mladih u Prištini.
Balkan Youth Forum 2016. je organiziran od strane Konrad Adenauer Fondacije (Konrad Adenauer Stiftung, www.kas.de), koja se bavi političkom edukacijom i znanstveno-političkim projektima i dodjeljuje stipendije nadarenim mladim ljudima Wilfried Martens centra za europske studije (www.martenscentre.eu) i JEF kancelarije na Kosovu (ww.jef.eu). Forum se održava u hotelu Emerald u Prištini.

Tema Balkan Youth Foruma 2016 je "Regionalni izazovi mladih prema EU (naobrazba, nezaposlenost, sloboda kretanja)". Forum je organiziran kroz tematski definirane panele u kojima sudjeluju predstavnici organizatora i stručnjaci iz oblasti politike i edukacije iz regije.

I. dan, 1.9.2016.

Pozdravni i uvodni govor su održali Johannes D. Rey iz Konrad Adenauer Fondacije, Valon Murtezaj, pomoćnik ministra inozemnih poslova Kosova, Bernarda Cunj iz Wilfried Martens centra za europske studije i Milot Rexhepi iz JEF kancelarije Kosovo. Sudionicima je predstavljena tema ovogodišnjeg Foruma, kao i njen značaj za regiju i EU.

Nakon pozdravnog govora sudionici su imali priliku da se bolje upoznaju tijekom zajedničke večere.

II. dan, 2.9.2016.

Prvi panel je imao temu "Naobrazba kao alat za europske integracije - mogućnosti za suradnju medju sveučilistima". Panelisti su bili: Afrim Hoti, prorektor za medjunarodnu suradnju Sveučilista u Prištini, Agim Bërdyna, pomoćnik ministra u Ministarstvu naobrazbe, znanosti i tehnologije Kosova, Stefan Surlić s Fakulteta politickih znanosti Sveučilišta u Beogradu i Nenad Markoviќ sa Sveučilišta Sv. Kiril i Metodij iz Skoplja. Moderator panela je bila Jehona Lushaku sa Sveučilišta u Prištini.

A. Hoti je govorio o značaju programa razmjene za studente i nastavno osoblje sveučilišta, što podrazumijeva aktivnu međunarodnu suradnju, i implementaciji ECTS sustava i Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Prištini, što treba da omogući bolju šansu njihovim studentima u zaposlenju u zemlji i inozemstvu.

A. Bërdyna je predstavio Rektorsku konferenciju, tijelo koje je Ministarstvo naobrazbe formiralo kako bi upostavili balans medju ponudom sveučilišta i potreba tržišta i kako bi dodatno diferencirali i razvili nove studijske programe.

S. Surlić je predstavio veoma poznate benefite naobrazbe kroz programe razmjene, ali i istakao mane tog sustava s kojima se suočavaju studenti s Balkana: distanciran odnos između predavača i studenata i često nepravedna i nepredusretljiva administracija. Ipak, istakao je da je mobilnost studenata jako bitna, ali da treba vise raditi na suradnji sveučilišta u regiji, za što trenutačno veliki problem predstavljaju politički odnosi.

N. Markoviќ je predstavio probleme visoke naobrazbe u Makedoniji, koje nerijetko dijele i druge zemlje regije: pad broja studenata-brucoša (s 30000 u 2006., na 18500 u 2016.), nezdravoj konkurenciji između državnih i privatnih sveučilišta, postojanje više državnih sveučilišta s prekopiranim programima. Također je govorio o regionalnim izazovima u visokoj naobrazbi i dao primjer nakon protesta povučenog zakona o visokoj naobrazbi koji je zahjtijevao značajno strožije kriterije za akademsko napredovanje i suradnje i zajedničkog izdavaštva Sveučilišta Sv. Kiril i Metodij i Sveučilišta Makedonije u Solunu, usprkos zategnutim političkim odnosima dvije zemlje. Kao akademici, istakao je, moramo uvijek biti jedan korak ispred politike.

Drugi panel je imao temu "Mladi Balkana u natjecanju s ostalim Europljanima, gdje se nalazimo?". Panelisti su bili Njomza Emini, poslanica u Saboru u Prištini, Gerti Bogdani, poslanik u Saboru u Tirani i Bekim Baliqi sa Sveučilišta u Prištini. Moderator panela je bila Genta Gagica, alumni KAS-a iz Prištine.

G. Bogdani je predstavio kako politička realnost na Balkanu najviše utječe na mlade. Istakao je važnost mobilnosti i učenja stranih jezika kao uslov za kompetitivnost mladih na europskom tržištu.

Nj. Emini je istakla kako se većina zemalja u regiji suočava sa istim ili sličnim izazovima i izložila važnost ohrabrivanja mladih da sudjeluju i usavršavaju se u praktičnim stvarima kao što su projekti, stažiranje i volontiranje.

B. Baliqi je predstavio kao glavni problem Kosova nezaposlenost kod mladih koja, ovisno o izvoru, iznosi 45-55%. Također, problem predstavlja svijest mladih o političkoj situaciji - većinom su mišljenja da ju njihov glas ne može promijeniti i kako je jedini izlaz migracija.

Treći panel je imao temu "Važnost pomirenja na putu europskih integracija". Panelisti su bili Vjollca Krasniqi sa Sveučilista u Prištini, Nikola Burazer, predstavnik Centra suvremene politike iz Beograda i Židas Daskalovski, predstavnik Centra za istraživanje i kreiranje politika iz Skoplja. Moderator panela je bio Milot Rexhepi, predstavnik JEF kancelarije Kosova.

V. Krasniqi je navela da su žene posebno ranjiva grupa u bilo kom vidu nemira, posebno tijekom i nakon ratova. Problem pomirenja u bilo kom vidu, po njoj, dodatno je otežan zbog političkog statusa Kosova i političkog stanja regije. Trenutačno stanje usporedila je sa stanjem u centralnoj i južnoj Africi i El Salvadoru. Navela je kako je 2015. godine u Sarajevu održan Ženski tribunal o ratu, ali da je, usprkos važnosti, veoma slabo medijski ispraćen i ostao gotovo neprimijećen.

M. Rexhepi je naveo da je vidno da se ne postižu značajni rezultati u pitanjima pomirenja i naglasio da se ne bismo trebali isključivo oslanjati na strane snage poput EU, već i na vlastite, i međusobno riješavati probleme.

Ž. Daskalovski je naveo izazove koji otežavaju pomirenje u regiji: etnocentričnost i konzervatizam, dominantna patrijarhalnost, nerazvijenost i strani utjecaji. Kao ključne faktore uspješnog pomirenja naveo je da je ipak neophodno iskoristiti EU-SAD medijaciju i sprovesti pragmaticno vođstvo u državama regije.

N. Burazer je naveo da su po njemu ključni izazovi u procesu pomirenja regresija i pasivnost. Također, kako je naveo, budući izazovi mogu biti izostanak pritiska od strane EU i smanjenje potpore i opće volje. Na pitanje kako postići pomirenje, N. Burazer je iznio četiri po njemu ključna koraka: oslanjanje na vlastite kapacitete, razgovor o problemima iz prošlosti, iskorišćenje fondova EU i pritisak prema vladama.

Nakon svakog panela sprovedena je interaktivna sesija između panelista i ostalih sudionika Foruma, gdje su sudionici davali uglavnom slične primjere iz vlastitih zemalja.

Nakon završetka svih panela upriličen je kulturni obilazak Pristine, gdje su sudionici Foruma mogli da se upoznaju s arhitekturom i znamenitostima grada. Pored crkava, dzamija, jos nedovršene katedrale bl. Majke Tereze, koja treba da bude proglašena sveticom, impozantnih zgrada Vlade i Sveučilišta, posebno je zanimljiva bila zgrada Narodne biblioteke hrvatskog arhitekta Andrije Mutnjakovića, sagradjena 1982. godine, koja je svojom unutarnjom i jedinstvenom spoljnom arhitekturom bila ispred zdanja tog vremena.

Izvor: Radio Dux