Književnost kao pokretač suradnje i razmjene između Hrvatske i Crne Gore

Sinoć je u Kosoj dvorani Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović"  u  Podgorici održana  prva samostalna autorska večer  značajnog  i u regionalnim okvirima višestruko nagrađivanog  hrvatskoga književnika Ivice Prtenjače.

Promociju  opusa Ivice Prtenjače upriličili su  Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba  u suradnji s Narodnom bibliotekom ,, Radosav Ljumović " iz Podgorice.

 Prisutne su na početku večeri ispred organizatora pozdravili  predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore  Zvonimir Deković i predsjednik Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba Dušan Mišković. Istakli su uspješnu suradnju dva manjinska nacionalna vijeća  na polju kulture, odnosno predstavljanju hrvatskih književnih stvaratelja u Crnoj Gori i crnogorskih u Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Deković je, između ostalog, naglasio da je siguran da će HNV i VCNMGZ  i u godinama koje dolaze  nastaviti zajednički davati svoj mali prilog u stvaranju što boljih odnosa između RH i Crne Gore. ,,Često ponavljam rečenicu da su države samo geografski pojmovi, a da ljudi stvaraju loše ili dobre odnose među državama. Na tom tragu će  naša dva vijeća   djelovati  na povezivanju kultura kroz koju se najbrže uspostavljaju komunikacije jer kultura ima svoj univerzalno prepoznatljiv komunikacijski kanal preko kojega se uspješno nadilaze sve barijere koje postavljaju granice. ''

Mr. sc. Ksenija Rakočević  je istakla da ovakva događanja  dokazuju da , iako se Hrvati u Crnoj Gori dominantno vezuju za Boku, oni u kulturnom pogledu obuhvaćaju cijelu Crnu Goru. Dodala je da je  suradnja  i kulturne veze i povezanosti između dvaju naroda i dvaju nacionalnih vijeća, crnogorskoga i hrvatskoga,  kulturno bogatstvo obaju naroda  i država podjednako. Mali narodi mogu opstati jedino ako su naslonjeni jedni na druge i ako surađuju jedni s drugima.

Govoreći o književnom opusu Ivice Prtenjače, Rakočević je istakla da smo, iako su suvremeni književni autori uglavnom interdisciplinarni, što je slučaj i kod Ivice Prtenjače, koji je i pjesnik i romanopisac i autor kratkih priča i dramskih tekstova, ali i kolumnist i komentator, Prtenjaču prvenstveno upoznali kao pjesnika još u ' 90. tima te i dalje govorimo o njemu prevalentno  kao pjesniku,  pri čemu je kao osnovnu karakteristiku njegove poezije navela  postupak prozaizacije, slikovitost,  umješnost u  plastičnom prikazivanju emocija , princip nedovršenosti ( ostavlja čitatelju mogućnost ispunjavanja asocijativnog polja i pronalaženje analogija) i  ekonomičnost izraza.  Prilikom tumačenja njegove poezije, osim razumijevanja i sadržaja i forme,  bitno je  odvojiti lirski subjekt od njega  kao autora i tumačiti je kroz estetiku stvarnosti i estetiku suprotnosti, koja je dominantna u logosu i sintaksi.

Višeslojnost u poeziji Ivice Prtenjače je mnogo iskazanija nego u njegovoj prozi, dok je u njegovim proznim djelima prisutna poetizacija, koja se osobiti nameće u modeliranju likova i u stilu.  Magistrica Rakočević  primjećuje da je  proces porađanja Ivice Prtenjače kao romanopisca i dalje je u tijeku, sokratovski, majeutički.  On u svojim romanima, koji su romani likova, s izuzetno jakom psihologizacijom,  daje prostor likovima da iz romana u roman sve više ,, žive“, teže za promjenama i nastave postojati; živopisni su i možemo  ih susresti na ulici svakoga dana, poistovjetiti se s njima. Stoga nije slučajnost da je  upravo roman postao toliko prijemčiv i za pisce i za publiku, napose u 20. stoljeću.

Na uvodnu opasku moderatora  Danila Čelebića da Goranović i Prtenjača jako sliče jedan drugome, pjesnik Goranović je primijetio da on i kolega Prtenjača  nisu toliko fizički slični koliko su bliski po senzibilitetu i pjesničkim i književnim afinitetima.

 Akademik  Pavle Goranović  i autor Ivica Prtenjača su  također  pohvalili  misiju dvaju manjinskih nacionalnih vijeća, Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore i Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba , da učvrste veze te  zbliže i povežu  dvije kulture i dva naroda- hrvatski i crnogorski. Prtenjača je ovaj projekt kulturne, odnosno književne suradnje, istakao kao hvalevrijedan, sadržajan i  kvalitetan primjer suradnje i razmjene o kojemu se ne govori dovoljno u  regionalnim medijima.

Dodao je  da smatra izuzetno značajnim podatak da  brojni hrvatski književnici objavljuju u crnogorskom časopisu Ars  i na još nekim književnim portalima, kao i da crnogorski književnici objavljuju svoja djela kod  hrvatskih izdavača.

 Goranović  je zaželio dobar povratak Ivici Prtenjači u Crnu Goru, gdje, iako dosad nije imao svoju autorsku večer, nije nikako  nepoznat jer je  dobitnik uglednoga priznanja - Risto Ratković - za knjigu "Okrutnost" kao najbolju pjesničku knjigu u 2009. u BiH, Crnoj Gori,Hrvatskoj i Srbiji.

Osim što je Ivica Prtenjača ,,dobri duh hrvatske književnosti“  i priznati književnik,  istaknuti promotor književnosti, animator, sudionik, voditelj i organizator književnih susreta i događanja,  na Hrvatskome radiju vodi i autorski potpisuje emisije ,,Moj izbor” i ,,Jutro na Trećem“, a bio je i energičan i senzibilan  komentator u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u dva.

Ukazujući na Prtenjačinu svestranost, Goranović se kroz formu intervjua  s autorom , inače velikim prijateljem Crne Gore i poznavateljem crnogorske književne scene, dotaknuo procesa stvaranja svih književnih  rodova i vrsta  u kojima se Ivica Prtenjača uspješno oprobao i bio nagrađivan diljem regije, počevši od poezije, naravno, za koju kaže da je najveći kompliment što je smatraju i tragičnom i komičnom,  poeziju koja je njegov omen i kad piše prozu i  koja ga je doista, kako tvrdi,  i oslobodila u trenutku kada je objavio prvu zbirku istoimenog naslova, koja je sa zbirkom naslova ,, Uzimaj sve što te smiruje“  poprimila mirniji ton, sintaktičniji obris  i grafičke naznake zalaza u prozni izričaj, pa  preko romanopisanja,  koje je shvatio kao novi svijet, avanturu i izazov na koji je prenio iskustvo stvaranja poezije, u dijelu koji se odnosi na gradaciju i na  stvaranje atmosfere,   u čijem je procesu stvaranja opet krenuo ispočetka na neki način i kojim se bavi svakodnevno i koje ga  unazad nekoliko godina najviše okupira u književnom smislu, pa do pisanja dramskih tekstova, konkretno ,, Nedjeljnoga ručka“ , koji bi uskoro trebao biti i ekraniziran.

Moderator i interpretator  večeri bio je dramski umjetnik Danilo Čelebić.  Glavni pokrovitelj  ove književne večeri je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

Večeri su, između ostalih, nazočili i ministrica u Vladi Crne Gore  Marija Vučinović, zastupnik HGI-ja u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović,  direktor Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture Crne Gore  mr. sc. Aleksandar Dajković, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Republike Hrvatske Danilo Ivezić, direktor Narodne biblioteke ,, Radosav Ljumović '' Nebojša Burzanović, predstavnica Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore Željka Raščanin, kao i književnici akademik Zuvdija Hodžić i Milorad Popović.   

Dodajmo da je ova književna večer  održana uoči 21. veljače, Svjetskoga dana materinskog jezika,  što svakako doprinosi daljnjoj afirmaciji kako govorne tako i pisane riječi jer samo izvorni govornici mogu uspješno poseći u najdublje slojeve jezika.

Autor: ANA VUKSANOVIĆ