Kultura sjećanja: “Kotorski misal”

27/02/2019
Share/Save

Njegova priča počinje još u XII. stoljeću, obuhvaćajući vrijeme njegovog  postanka,  ali i vrijeme njegove vijugave putanje lutanja, s konačnim ishodištem u Berlinu gdje odaje potvrdu svog postojanja. O njegovom životu, naša publika je saznala jedne prijatne večeri u kolovozu 2018. godine. Naime, u srednjevjekovnom kompleksu Buća-Luković, u sklopu festivala “Purgatorije”, bio je prikazan dokumentarni film “Kotorski misal”, koji govori o jednom o najstarijih rukopisa s naših prostora. Posebna atmosfera kojom je oduvijek odisao ovaj kompleks, je tu večer bila još više akcentirana: duh prošlih vremena nije odisao samo kroz okolne objekte, već ga je publika doživljavala i preko filmskog  platna. Sami pronalazak, a i film o ovom rukopisu privukli su brojnu publiku te noći, koja je željela saznati što više o putovanju jedne od najstarijih rukopisa s prostora Crne Gore. Gojko i Lenka Čelebić su u suradnji s Centrom za kulturu Tivat snimili film “Kotorski misal”, koji prati priču o nastanku rukopisa, ali i njegovim lutanjima po arhivima Europe.

Kotorski misal, kako ga nazivaju (ili Misal Sv. Jakova od Lođe) pronađen je u Berlinu od strane dr. Lenke Čelebić, a rađen je na 348 rukopisnih stranica. „U taj misal, vjerovatno su upisivana imena ljudi za koje su u Kotorskoj katedrali naručene zadušnice. Tamo se nalazi 143 imena, uglavnom slovenska, ali ima i stranih stanovnika. Rukopis je prekrasno iluminiran, na početnim stranicama sadrži kalendare u koje su upisana imena koja nas upućuju na Kotor. Ta imena su pisana različitim rukama, kako su ih ispisivale generacije sveštenika“, kazala je Lenka Blechova Čelebić uoči premijere filma.

S druge strane dr. Gojko Čelebić govori o važnosti ovog rukopisa, njegovom “odlasku” s naših prostora, vjekovima lutanja i na kraju o njegovom pronalasku.  On smatra da je vjerojatno nastao u čuvenom skritoriju u Bariju, najvjerojatnije po narudžbi Kotorske biskupije.

U filmu, rukopis dobiva vlastitu ličnost. Govori u prvom licu o svojoj sudbini, “šetanju” po gradovima Europe i na kraju o njegovom pronalasku. Autor je dijelove filma snimao na različitim lokacijama: u Berlinu, Haidelbergu, Vajmanu, Terezinu…

Ovim dokumentarnim filmom dr. Gojko Čelebić otvara prostore novih promišljanja i postavlja pitanje, je li “Kotorski misal” možda i stariji od najstarijeg sačuvanog spomenika s prostora Crne Gore- Ljetopisa popa Dukljanina?

Ovaj film snimljen u dokumentarno igranom maniru, naišao je na izuzetno dobar prijam kod publike, koja je sa oduševljenjem gledala kadrove koji prikazuju “put” ovog rukopisa. Istraživanje o “Kotorskom misalu” se i dalje nastavlja od strane dr. Lenke i Gojka Čelebića, dok se ovaj vrijedni rukopis  čuva u berlinskoj knjižnici, u koju je dospio još 1930. godine.

Filmska priča o pronalasku jedne od najstarijih knjiga koje su bile u uporabi na području Crne Gore se nastavlja, dok je projekt dr. Gojka Čelebića bio dobra podloga za daljnji razvoj ove interesantne, lijepe i prije svega značajne priče o povijesnim bogatstvima s naših prostora…

Povjesničarka umjetnosti Marija Saičić