Liturgijsko slavlje 850. godine od posvete katedrale svetoga Tripuna u Kotoru

22/06/2016
Share/Save

»Crkve, Božji hramovi su kao i ljudi, slave svoje rođendane, pa i ova katedrala svetoga Tripuna slavi svoj 850. rođendan«

U nedjelju je mons. Anton Belan liturgijsko slavlje u katedrali svetoga Tripuna u Kotoru započeo snimkom liturgijske pjesme »Tollite portas« iz misala kotorskoga biskupa Grimualda (1090.) kojom je 19. lipnja, prije 850 godina obilježena posveta završene katedrale. Iz toga misala prepisane su note i prilagođene suvremenom notnom sustavu, a napjevi iz misala kotorskog biskupa Grimualda snimljeni su u Muzičkom centru Crne Gore. Tom pjesmom započinjalo je liturgijsko posvećenje crkava po ondašnjem obredu: »Tollite portas, principes, vestras, et elevamini, portae aeternales, et introibit rex gloriae«; »Otvorite vrata, nadvratnike svoje, dižite se dveri vječne da uniđe kralj slave.«

Propovijed mons. Anton Belan započeo je riječima:  

»Crkve, Božji hramovi su kao i ljudi, slave svoje rođendane, pa i ova katedrala svetoga Tripuna danas slavi svoj 850. rođendan. Malo je koja katedrala iz perioda srednjega vijeka, a da su sačuvane njezine, nazovimo ih »krštenice«, diplome o posveti. Na sreću, kotorska katedrala ima sačuvanu svoju »krštenicu« koja se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Njezin preslik će od danas biti izložen i u našoj Katedrali. Kada uđete s desne strane od ulaza moći ćete vidjeti uokvirenu diplomu koju je napisao biskup Maio.«

Mons. Belan pročitao je i transkripciju diplome o posveti katedrale na latinskom i hrvatskom jeziku (koja je prije nekoliko dana objavljena na portalu radija Dux), a nakon toga je tumačio njezinu povijesnu vrijednost i značenje.

Uz to mons. Belan je objasnio kako je izvor kršćanskog hrama opisan u Svetomu pismu – tamo gdje je vršena prva Euharistija. Naime, evanđelist Marko pisao je: Tada posla dvojicu svojih učenika i naloži im: »Idite u grad! Tamo će vas sresti čovjek s krčagom. Idite za njim« ; Marko (14, 13) I gdje uđe, kažite gospodaru one kuće: »Učitelj pita: Gdje je soba, u kojoj mogu blagovati Pashalnu večeru s učenicima svojim?« (Marko 14, 14); On će vam pokazati veliku opremljenu dvoranu. Ondje nam zgotovite! Marko (14,15) Vjernicima je mons. Belan protumačio značenje te »gornje sobe« koja se spominje u Svetomu pismu. Naime, to je prva Crkva koja se sastala u gornjoj sobi, i tako mi znamo kako su se počeli sastajati prvi kršćani. Pri tome Sveto pismo donosi podatak da je dvorana bila opremljena, dakle već su tada prvi kršćani dekoracijama opremali prostor za sastajanje zajednice, a opremat će ga kontinuirano stoljećima: u katakombama, ranokršćanskim crkvama, predromaničkim, romaničkim, gotičkim, renesansnim... pa sve do suvremene sakralne arhitekture. Pritom je taj razvitak na Zapadu bio mnogo snažniji dok je na Istoku sakralna arhitektura i umjetnost uvjetovana kanonskim propisima. Svakako kršćanska sakralna arhitektura ima svoje ishodište u tzv. Domus ecclesiae(latinski domus: kuća, ecclesia:crkva) – u ranokršćanskom razdoblju obiteljska kuća (domus) u kojoj se održavala liturgija).

Katedrala svetoga Tripuna prva je po starini među monumentalnim katedralama istočno-jadranske obale, ne računajući katedralu svetoga Dujma u Splitu, koja i nije izgrađena kao katedrala nego kao carski mauzolej. Uz to, mons. Belan je istaknuo kako je svima »okupljenima pod svodovima katedrale« vrijedno promisliti i koliko je generacija u osamstopedesetgodišnjem životu okupljala. Život koji se odvijao u njoj tada, prije točno 850 godina, potpuno se identično odvija i danas po sakramentima.

Svečana proslava 850. obljetnice od posvete katedrale održat će se u rujnu ove godine, a tom će prilikom svečano liturgijsko slavlje predslaviti uzoriti kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebački.

Katedrala je, zanimljivo je spomenuti, za svoj rođendan dobila i tortu s reprodukcijom katedrale koja je poklon gospođe Gracijele Janović.

Pošta Crne Gore prigodno je otisnula poštanske markice i kuverte s reprodukcijom kotorske katedrale.

Autor: NEVENKA ŠARČEVIĆ