IN MEMORIAM: JOSIP ŠILOVIĆ SLADE

NA DANAŠNJI DAN 1911. GODINE UMRO JE JOSIP ŠILOVIĆ SLADE, TROGIRANIN ČIJA JE GRADITELJSKA DJELATNOST I UMJEŠNOST OSTAVILA NEIZBRISIVI TRAG NA TLU CRNE GOREJedan od podgoričkih bulevara nosi ime arhitekta Josipa Slade-Šilovića, rođenog 1828. godine u Trogiru, gdje je i umro 1911., a kojemu se rodni grad odužio samo uličicom na Čiovu. Sin Antuna Slade i Marije Llubin krenuo je u sjemenište, ali se odrekao svećeničkog poziva i kao bistar i marljiv odlikaš upisao se na sveučilište u Padovi. Tu je 1850. doktorirao filozofiju, a tri godine poslije matematiku i graditeljstvo. O njegovu školovanju brinuo se dobročinitelj, očuh Juraj Šilović, pa je u znak zahvalnosti Josip prezimenu Slade dodao i njegovo.Potom je kao inženjer, među ostalim radio u državnoj službi u Splitu, Zadru, Dubrovniku, Kotoru, Trstu i Šibeniku, gdje je projektirao kazalište Mazzoleni s detaljima naoklasike u granicama elekticizma. „Josip će povjesničarima umjetnosti ostati zanimljiv kao prvi arhitekt neogotike ovih prostora", kaže Radovan Slade-Šilović, dogradonačelnik Trogira, rodbinski povezan s arhitektom.Poštovatelj baštine„Sladi Šiloviću je 1861. godine povjerena gradnja kolne ceste između Sarajeva i Mostara. Ceste i mostove gradio je i u Crnoj Gori , gdje je postao miljenikom kneza Nikole I Petrovića i živio je u Boki deset godina, pa gotovo da nema mjesta u kojem nije realizirao svoja djela.Uz brojna izgrađena zdanja u Crnoj Gori, Josip Slade-Šilović nije mirovao ni u rodnom gradu. Tu je izgradio cestu preko Zagore do Lećevice, kuće Puović i Moretti na Čiovu, crkvu na gradskom groblju, veliki most na Čiovu, napajalište s pitkom vodom na Dobriću, a bio je i načelnik Trogira od 1901. do 1905. godine. U njegovo je doba restaurirana velebna trogirska Kneževa palača.Neostvareni planoviSladin senzibilitet za očuvanje graditeljske baštine najbolje se iščitava iz nacrta za sklop od pet zgrada, među kojima i škole i suda, koje su zamišljene da ne narušavaju sklad Radovanova grada. Nažalost, nisu i ostvarene.Akademik Cvito Fisković prije dvadeset je godina napisao malu monografiju o životu i djelu Josipa Slade-Šilovića, a Bogdan Žižić snimio je dokumentarni film.(dio teksta autora Igora Brešana objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 11.2.2014.