NAJAVA: Okrugli stol na temu ,,Svevremena ostavština Josipa Slade-Šilovića "

Hrvatska krovna zajednica "Dux Croatorum", uz generalnu podršku  Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore i podršku Narodnoga muzeja Crne Gore, organizira okrugli stol na temu ,,Svevremena ostavština Josipa Slade-Šilovića ", koji će se održati u subotu, 3. 10. 2015. godine,  u Svečanoj dvorani "Ivan Crnojević"  na Cetinju, s početkom u 19.30.  sati. Uvodnu riječ imat će Pavle Pejović, ravnatelj Narodnoga muzeja Crne Gore.
Na okruglom stolu sudjeluju: ravnateljica Muzeja grada Trogira dr. sc. Fani Celio- Cega, crnogorski akademik Mladen Lompar, zamjenik gradonačelnika Grada Trogira i direktni potomak znamenitog arhitekta i graditelja Radovan Slade- Šilović, poznati crnogorski arhitekt Mileta Bojović  i  publicist i urednik u "Pobjedi" Vlatko Simunović.
Medijator večeri bit će Adrijan Vuksanović, predsjednik HKZ-a " Dux Croatorum".
U sklopu program okruglog stola ,,Svevremena ostavština Josipa Slade- Šilovića"   bit će prikazan i polusatni dokumentarni film HRT-a o djelu Josipa Slade-Šilovića u Crnoj Gori. 

JOSIP SLADE-ŠILOVIĆ- TROGIRANIN ČIJA JE GRADITELJSKA DJELATNOST OSTAVILA NEIZBRISIVI TRAG NA TLU CRNE GORE

Josip Slade-Šilović  rođen je 1828. godine u Trogiru, gdje je i umro 1911.
Sin Antuna Slade i Marije Llubin krenuo je u sjemenište, ali se odrekao svećeničkoga poziva i  upisao  na Sveučilište u Padovi, gdje  je 1850. doktorirao filozofiju, a tri godine kasnije diplomirao  i matematiku i graditeljstvo. O njegovu školovanju brinuo se dobročinitelj, očuh Juraj Šilović, pa je, u znak zahvalnosti prema očuhu, prezimenu Slade dodao i njegovo Šilović .
Kao inženjer je, između ostaloga, radio i u državnoj službi u Splitu, Zadru, Dubrovniku, Kotoru, Trstu i Šibeniku, gdje je projektirao kazalište.
„Josip Slade- Šilović povjesničarima umjetnosti ostat će  zanimljiv kao prvi arhitekt neogotike ovih prostora", ističe Radovan Slade-Šilović, zamjenik gradonačelnika Grada Trogira,  inače rodbinski povezan sa znamenitim graditeljem.
Slade-Šiloviću  1861. godine povjerena je gradnja kolne ceste između Sarajeva i Mostara.
Ceste i mostove, te niz važnih graditeljskih objekata  projektirao je tijekom dvadesetak godina  i u Crnoj Gori, gdje je došao na poziv knjaza Nikole I. Petrovića, te ubrzo postao njegovim miljenikom.
Živio je desetak godina i u Boki, tako da gotovo da  nema mjesta u Crnoj Gori u kojem nije ostavio traga. 
Spomenimo samo neka od djela Josipa Slade-Šilovića u Crnoj Gori koji su i danas u uporabi:
-ceste: pravac od Njeguša (crnogorsko-austro-ugarska granica) do Cetinja, pravac Cetinje - Rijeka Crnojevića, pravac Rijeka Crnojevića – Podgorica, pravac Kotor - Cetinje (radi ovladavanja okomitim lovćenskim liticama nad Kotorom, Slade je projektirao 25 sepertina na ovoj  trasi u pravoj liniji, od kojih jedna dostiže dva kilometra),  pravac Rijeka Crnojevića – Virpazar i cestovni pravac Bar – Virpazar
-zgrade: Zetski dom Crnogorskog kraljevskog kazališta na Cetinju, zgrada austro-ugarskoga veleposlanstva na Cetinju (sada sjedište Zavoda za zaštitu spomenika kulture); Dvorac knjaza Nikole u Nikšiću (danas Gradski muzej i knjižnica),  Dvorac kralja Nikole u Baru, Lazaret u Meljinama
-infrastrukturni objekti:  radovi na izgradnji crnogorske pomorske luke Pristan u Baru, projekt za isušenje Zogajskog jezera, meliorizacija Ulcinjskoga polja, Carev most u Nikšiću.
Sladin senzibilitet za očuvanje graditeljske baštine i smisao za inovacijska urbanistička rješenja ogleda  se i u  nacrtima za urbanističke planove  Nikšića i Cetinja.
Akademik Cvito Fisković prije dvadeset je godina napisao monografiju o životu i djelu Josipa Slade-Šilovića, a Bogdan Žižić snimio je dokumentarni film koji će biti prikazan na okruglom stolu na Cetinju.

AnaVuksanović