NAJSTARIJI TRAGOVI KULTURE NA PODRUČJU TIVTA ( iz doba Ilira, Grka i Rimljana)
Prenosimo iz rubrike ,, Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara" Radija Tivat inspirirane istoimenom publikacijom autorice Anite Mažibradić, nakladnika Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, koja je izdana u sklopu projekta koji je u cijelosti financirao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Na prostoru Tivta, kao i na ostalim lokalitetima Boke kotorske, od davnina je bilo mješanja različitih civilizacija i kultura, uvjetovanih prije svega političkim i gospodarskim okolnostima. S druge strane, geografsko-klimatski uvjeti i bujna vegetacija tivatskoga kraja činili su ga privlačnim u svim prohujalim vremenima. Prirodne karakteristike posredno su utjecale na oblike života u ovome kraju. Kulturna baština koja je nastala na tlu Tivta tijekom njegove duge povijesti nije tako uočljiva kao što su to graditeljska i umjetnička baština i djela u unutrašnjosti Bokokotorskoga zaljeva, ali sve što je pronađeno iz davne prošlosti i sve što je ostalo na tivatskome području dopunjuje već bogati bokeljski muzej materijalne i duhovne kulture i čini značajno nasljeđe još od prapovijesti.
Korijene današnjega Tivta, među ostalim arheološkim i na kamenu pisanim tragovima, čine prapovijesni i i antički nalazi u Tivatskom polju. Malobrojni su, ali dragocjeni, a dopunjuju i povijest samoga Kotora, kao što su mu tivatska mikroklima i tivatska plodna ravnica kroz stoljeća bile dopuna za život i opstanak stanovništva.
Tumuli ili tzv. gomile, koje se nalaze na zemljištu od Vrmca, preko Tivatskog polja, pa do Krtola, pokazatelji su kulture Ilira u ovome kraju, od brončanoga doba do početka rimske vlasti. Tumuli su svojevrsne kamene grobnice u kojima su pronađene razne alatke, nakit i razni predmeti od keramike. Po načinu na koji je pokojnik sahranjen, reklo bi se da su toj kulturi pripadala ilirska plemena s područja današnjega Crnogorskog primorja i zaleđa. Može se posebno istaći gomila u Maloj Grudi iz ranog brončanog doba, čiji otkriveni tragovi svjedoče da je tu bila sahranjena neka značajna ličnost. Naime, u grobnici su pronađeni zlatni bodež, srebrna sjekira, zlatni privjesci za vladarsku dijademu i dr.
Arheološka istraživanja su pokazala da su na ovom prostoru bila naselja iz predrimskoga i rimskoga doba. Negdje već od III. stoljeća stvarali su se veliki zemljišni posjedi – latifundije, na kojima su se gradila seoska naselja, tzv. vile rustike (vila rustica). Bilo ih je u Tivatskom polju i po njegovu obodu. S postojanjem vile rustike bi se moglo računati i na Prevlaci, gdje su otkriveni ostaci mozaičkog poda, o čijem se karakteru ne raspolaže bližim podacima. . U Krtolima su otkrivene zidane građevine za stanovanje s pratećim objektima iz helenističkoga doba, od kraja IV. do II. stoljeća prije Krista. Rimska promatračnica i stražarski toranj( odnosno kula) otkriveni su u Tivatskom polju, južno od Tivta, gdje su otkriveni i grobovi i predmeti od keramike, što će reći da je prije rimskoga naselja postojalo i ilirsko naselje. Naime, Rimljani su se već od III. stoljeća stare ere spremali za osvajanje ilirskih teritorija i došli su u otvoreni sukob s Ilirima 229. g. prije Krista radi zaštite Rima od agresivne politike ilirske kraljice Teute, o čemu je već bilo riječi.
U literaturi se spominju ostaci rimske cisterne u Brdima. Koliko se različite kulture prožimaju, pokazuju ostaci seoske kuće (vila rustica) na udaljenom lokalitetu Pjaca na tivatskome području, gdje su pronađeni tragovi i ostaci iz tri razdoblja: ostaci prapovijesnoga naselja iz V.-VI. stoljeća p. Krista, rimska vila iz srednjega razdoblja i građevina s ostacima mozaika iz V.-VI. stoljeća. Prilikom arheoloških istraživanja, na brojnim se mjestima Crnogorskog primorja došlo do značajnih nalaza starijih od IV. stoljeća, kao što je crnofiguralna antička vaza iz okolice Tivta.
Tu su zatim prvi pisani spomenici (natpisi ili fragmenti natpisa uklesani u kamenu), kao što je opeka s natpisom TI. PANSIANA iz rimskog razdoblja ili, pak, tegula iz ranobizantskoga vremena s natpisom SVRI (pronađena i, nažalost, izgubljena). Može li tivatska ,,tigla'' (lat. tegula) biti znak za djelatnost proizvodnje opeke u Tivtu koje je uslijedilo puno kasnije?! Iz inventara arheoloških spomenika antičkoga doba treba spomenuti nadgrobne spomenike tipa cipusa, od kojih su tri slučajno pronađena na lokalitetu Opatovo prilikom kopanja temelja za vojne objekte 1928. godine; jedan, danas nestali primjerak, pronađen je na lokalitetu Prevlaka. Sva tri slučajno iskopana cipusa u Opatovu prenesena su u kotorski Lapidarij, gdje su ih arheolozi vrlo živopisno opisali. Arheolozi znaju u svojim istraživanjima i promišljanjima, od jednoga keramičkoga ulomka stići do čitavoga grada! Naime, u starijoj povijesnoj literaturi navedeno je mišljenje da je u predjelu Bobovišta postojao stari grad Akruvij (Acruvium). Drugo mišljenje je da je na tom lokalitetu postojao prastari grad Bobovac koji je potonuo. Oko ubikacije Akruvija stručna su mišljenja podijeljena: A. Mayer smatra da Akruvij treba tražiti izvan užega teritorija Boke, čemu je suprotstavljeno mišljenje da bi ga trebalo tražiti na mjestu današnjega Kotora.
Antički lokaliteti na području Tivta nisu još dovoljno istraženi. Stoga se teško može steći jasnija slika zbivanja i promjena koje su se nizale u dalekoj prošlosti u ovome kraju Boke kotorske.
Izvor: http://radiotivat.com/