O „Poeziji bokeljskih Hrvata” u Tivtu

U organizaciji Centra  za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, sinoć  je  u Domu kulture Josip Marković u Donjoj Lastvi, održana promocija knjige „Poezija bokeljskih Hrvata” – antologija hrvatskog pjesništva od 16. do 21. stoljeća.

Priređivači Antologije su mr. Božidar Proročić i dr. Željka Lovrenčić, a  izdavač je JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina.

O knjizi su govorili:  književnik i publicist  mr.  Božidar Proročić, prof. Veljko Đukanović, književnik Adrijan Vuksanović i direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Salko Luboder.

Na počeku, nazočnima se obratio Salko Luboder, direktor CEKUM –a: „Izdavačka produkcija CEKUM – a posljednjih godina skreće značajnu pažnju kulturne i umjetničke javnosti, ne samo u Crnoj Gori, nego i  u  čitavom regionu. Vrlo smo ponosni što smo izdavači jedne ovakve knjige. Značaj ove knjige je višestruk“. Gospodin Luboder je istakao kako knjiga obuhvata 5 stoljeća te da  je bilo   izazovno i zahtjevno realizirati ovaj projekt, koji jača kulturne veze između Hrvatske i Crne Gore. Izrazio je zahvalnost priređivačima, koji su se potrudili  i omogućili nam uvid u pjesništvo bokeljskih  Hrvata.

„Razmišljajući o ovoj knjizi postavljao sam sebi pitanje o njenom karakteru. To je pitanje vodilo ka jednom od dva odgovora. Je li ova knjiga emancipatorskog karaktera ili, usudio bih se reći, misionarskog. Prepliću se i jedno i drugo. To emancipatorsko svojstvo  ovog djela okrenuto je ka našoj zajednici, a misionarsko ka vani, ka spolja. Emancipatorsko treba da nas oslobodi onih socijalnih naslaga, koje smo vremenom poprimili, a dio našeg nacionalnog bića u Crnoj Gori je i prihvatio kroz jedan oblik autocenzure i neprihvatanja samih sebe i zbog toga, ovo djelo je značajno“ – rekao je  Adrijan Vuksanović te naglasio  da je važno što je naslov knjige upravo takav  -  Poezija bokeljskih Hrvata: „ Rođen sam i živim u vremenu kad bi se obično poslije tog „bokeljskog“ sve završavalo.  Sve drugo bi bilo navođenje nas samih na nešto gotovo  s drugima, koji se slabo navikavaju na našu prisutnost. Mi se upravo nudimo s ovakvim kulturološkim sadržajem i jednim bogatstvom koje nadilazi i naše same nacionalne okvire, jer svako kulturološko bogatstvo oplemenjuje sve one koji cijene vrijednost kulture“. Vuksanović je izrazio zahvalnost gospodinu Proročiću i gospodinu  Luboderu, tj. CEKUM –u, koji njeguje multikulturalnost. 

„Ova knjiga daje odgovore na mnoga pitanja. Prošlost Hrvata Boke nije kompromitacija Hrvata Boke. Naša prošlost je naš ponos.  Ona govori o jednom lijepom povijesnom kontinuitetu i kulturološkom   nasljeđu“ – kazao je Vuksanović  te govorio o uzorima u knjizi, kojih je mnogo, a koji su izdržali brojne životne nedaće.   U Antologiji   ima i sadašnjih generacija Hrvata,  što je čini posebnom i jedno bogatstvo  kako Hrvata u CG tako i same države Crne Gore te predstavlja plod zajedništva.

Prof. Đukanović je približio sami sadržaj knjige:“ U Antologiji su zastupljena 54 pjesnika, ali za razliku od antologija koje su do sada objavljivane, u ovoj se nalaze i pjesnici koji nisu isključivo vezani za Boku već ih ima  i iz ostalih dijelova Crne Gore, ali je njihovo stvaralaštvo vezano za Boku kotorsku. Priređivači su pred sobom imali veliki izazov, jer nije bilo lako doći do poezije svih zastupljenih pjesnika, pa su morali tragati po arhivima počevši od Kotora, Perasta, Budve, Cavtata, Dubrovnika, do Zagreba, Zadra i Beograda. Uz odgovarajuće biografije svaki autor je predstavljen s nekoliko pjesama. Sve društvene promjene koje su se dešavale na sceni, prati književnost, jer književnost je odraz realnosti  u ogledalu iskrivljenih istorijskih činjenica.  Upravo u Poeziji bokeljskih Hrvata nalazimo  ogledalo društvenih zbivanja određenog vremena. Nailazimo na teške trenutke koji se reflektuju na život pojedinaca, pa se to iskazuje kroz određeni vid pesimizma, kao u pjesmi „Živjeti, znači patiti. Poezija pjesnika s područja Boke kotorske predstavlja najljepši spoj multikulture i multietničnosti u odnosima Crne Gore i Hrvatske.

Na kraju večeri, prisutnima se obratio i gospodin Proročić: „Smatrao sam da ću kroz ovako jednu vrijednu publikaciju predstaviti i sačuvati i vaš nacionalni jezik i vaše ime i vaše stvaraoce i sve one ljude, koji su, kroz ne tako mali period, ostavili značajne tragove na prostoru Boke i van nje“.  Naglašava kako je uvrstio je i nepoznate autore, koji su izuzetno značajni, ali su nezasluženo zanemareni te na ovaj način imamo priliku upoznati se s njima i s njihovim stvaralaštvom.  

„Iskreno  vjerujem i nadam da će generacije,  koje su već sada stasale i dolaze shvatiti značaj svoga identiteta, svoga jezika, svoje kulture“- kazao je Proročić u nadi da će im publikacija biti poticaj da i sami čitaju,  stvaraju i  čuvaju svoju kulturu.

Imali smo priliku i čuti pojedine pjesme, kao i nešto više o samim autorima, a moderatorica programa bila je Vesna Šoškić.

Promociji knjige nazočila je i generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru Jasminka Lončarević.