O glagoljici na području Boke u Domu kulture u Donjoj Lastvi

Predavanje profesorice Ljubice Štambuk pod nazivom ,, Tragovi glagoljice u Boki kotorskoj" održano je sinoć  u  Velikoj dvorani Doma  kulture ,, Josip Marković " u Donjoj Lastvi, a u  organizaciji Hrvatskoga  nacionalnog vijeća Crne Gore i Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 – Rijeka.

Na početku večeri nazočne je pozdravio Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske krovne zajednice „Dux Croatorum“ te izrazio zadovoljstvo što će se predavanje  na temu glagoljice u Boki održati u Donjoj Lastvi.

Profesorica Štambuk se  u svom uvodnom dijelu predavanja osvrnula općenito na podrijetlo i nastanak  glagoljice, staroslavenski jezik, teorije postanka glagoljice, kao i na  rasprostranjenost glagoljice na hrvatskom prostoru. Prof. Štambuk se osvrnula na glagoljske dokumente pisane u Donjoj Lastvi te  na informaciju da je prof.  Đuro Vidmarović u monografiji o Gornjoj i Donjoj Lastvi pojasnio dokumente pronađene u župnom dvoru u Donjoj Lastvi, a koji pokazuju da se u Gornjoj Lastvi u osamnaestom stoljeću pisalo hrvatskom glagoljicom.  U vrijeme nastanka dokumenata , u Gornjoj Lastvi je don Juraj Pinezić matične knjige jednim dijelom vodio glagoljicom – kurzivnom glagoljicom. Profesorica je nešto više rekla i o dokumentu iz Gornje Lastve, koji je pisan uglatom glagoljicom, a radi se o molitvama. Prema istraživanju dr. sc. Grozdane Franov Živković ovaj rukopis datira  s kraja XVII. st. ili  početkom XVIII. st.

Također nam je približila  tragove glagoljice u Škaljarima i činjenicu da se u Škaljarima služba Božja obavljala na stsl. jeziku, a glagoljskim pismom. Spomenut je Parčićev misal, tiskan 1893. u Vatikanu na stsl. jeziku. Iz originalnog primjerka Misala služio se don Marko Vučković. U knjizi biskupa Pavla Butorca  „Kulturna povijest grada Perasta“, biskup navodi zanimljive činjenice vezane za glagoljicu  u Boki te objašnjavajući odnose svećenstva Zapadne i Istočne crkve u Boki navodi da „ Lješevički pop spominje kako je na oltaru u njegovoj crkvi sv. Aleksandra celebrirao latinski svećenik  iz Bogdašića“.

Gospođa Štambuk nam je približila rad i svećenika Nika Lukovića, koji je dobio papinu  dozvolu krajem XVII. st. da cijeli Misal smije interpretirati ili prenijeti  latinicom na „ilirskome“ jeziku. Na predavanju, prof. Štambuk je uputila prisutne i na rad dr. sc. Lenke Blehove Čelebić, koja iznosi podatke glagoljaštva vezane samo za Katoličku crkvu.

 Naravno, tu je prisutan i rad i istraživanje svećenika Ivana Bibunića podrijetlom iz Kotora. O glagoljanju na području Kotorske biskupije bavio se i dr.sc. don Slavko Kovačić. Prof. Štambuk  je naglasila  koliko je bitan podatak o glagoljskom misalu, kojim se služio kostanjički župnik don Miho Bašić, izdan u Rimu 1741.

Svi smo upoznati sa činjenicama da se intenzivnije istraživanje o glagoljici u Boki nije sprovodilo te kako navodi prof. Štambuk nije isključeno da bi se mogli pojaviti i mnogo stariji hrvatski glagoljički dokumenti ili spomenici, koji bi nam rekli više o povijesti glagoljice na području Boke.

Predavanju su nazočili  i Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, potpredsjednik Općine Ilija Janović, konzul RH u Kotoru Hrvoje Vuković sa suradnicima, kao i  članovi  Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 – Rijeka.

Izvor: Radio Dux