Objavljen novi broj časopisa „Kod“

Iz štampe je izašao novi broj časopisa za kulturu, književnost i nauku „Kod“, u izdanju Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore.

Časopis otvara poezija Ibrahima Berjašija i Envera Muratovića. Književni kritičar Bogić Rakočević potom analizira izbor iz poezije mlađih pjesnika u Crnoj Gori. Izvjesno je, kako kaže, da je njihova mladost uhvaćena u pjesničku mrežu i podložna snoviđenjima, maštarijama, romantičnim uzdasima. –Na djelu je stvaralački period koji još ne podiže ljestvicu pjesničkih dometa, ali omogućava polazne osnove za upoznavanje s nevidljivim asocijativnim putanjama koje odlikuje povišena emotivnost – zapisao je Rakočević.

Slijedi poezija Hane Rastoder, Šejle Hot, Rebeke Čilović, Maje Grgurović, Tamare Simović, Mitra Đukanovića, Anđele Radovanović, Ane Spahić, Irine Lakić, Samira Adžovića, Tijane Rakočević, Mirze Lekića, Damjana Pejanovića, Boška Laketića, Fluture Mustafe, Amre Tahirović, Amine Kuč, Harisa Zekića, Seada Šahmana i Anite Grgurević.

Ruždija Ruso Sejdović predstavio se pričom „Životna uloga“, a Nikola Nikolić pričom na albanskom „Magjistari“. U tekstu „Nasilnici i žrtve: Izvan grupno i unutar grupno nasilje nad Romima u Podgorici“ Vesna Delić bavila se nedavnim prebijanjem romskog mladića u Podgorici. – Tokom razgovora sa Romima kao najčešći oblik nasilja navode verbalno nasilje kojem su izloženi na ulicama Podgorice ili u državnim institucijama. Najčešće su iskazi govorili o uvredama koje na pogrdan način ističu boju njihove kože i etničku pripadnost – zapisala je Delić. Ethem Mandić analizira izabrane pripovjetke Zuvdije Hodžića „Neko zove“, u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva. – „Neko zove“ je daleki zov predaka, muzika iz prošlosti koja nikada ne izađe iz sluha Hodžićevih likova, bez obzira kud ih život odnio – zapisao je Mandić.

U drugom tekstu, Bogić Rakočević analizira poeziju Hadži Šabanija, konstatujući da izbor pjesama karakteriše „gusti preplet ličnih i univerzalnih motiva“. –Oni se ogledaju u rasponu od stihova s opsegom određene misaonosti vezane za sociološke i elemente prirode, do pjesama u kojima dominira ono čulno i tjelesno– ističe Rakočević. Slijede tekstovi „Efekti i topit te bores“ Jaha Kolarija i „Mbreteresha Teute dhe kodra Pinjesh ne Ulqin“ Gazmenda Čitakua. Prof. dr sc. Vanda Babić bavila se knjigom „Tivat kroz stoljeća, mjesto gospodara i kmetova“ Anite Mažibradić, a najnoviji broj časopisa „Kod“ zatvaraju izvodi iz programa koje je tokom 2016. organizovao Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina.

Izvor: Pobjeda