Održana promocija znanstvenih otkrića Lenke Blechove Čelebić „Duklja i Vatikan u XI vijeku”

Državni arhiv Crne Gore - Istorijski arhiv Kotor organizirao je sinoć u Kotoru   promociju znanstvenih  otkrića Lenke Blechove Čelebić “Duklja i Vatikan u XI vijeku”.

Moderator programa bio je književnik Aleksandar Ćuković, koji je podsjetio prisutne na rad i  dosadašnja znanstvena   otkrića  gospođe Lenke Blechove Čelebić. Također,  ističe kako autorica pripada među najboljim suvremenim latinistima u Europi.

„Arhivska dokumenta, koja je otkrila osvjetljavaju ovu,  dosad nepoznatu ili malo poznatu epohu i naučno utemeljuju tradiciju državne i diplomatske prepiske sa rimskim papama dugu punih 960 godina.  Naime, ona je došla do dokumenata, za koja se dosad, preko njemačkih izvora znalo da postoje, ali ih niko nije vidio ni rašćitao, niti objavio njihov pravi i puni  sadržaj. To su dvije bule Pape Aleksandra  II, upućene crkvenim vlastima Duklje 1062. godine i bula Pape Grgura VII, upućena kralju Mihailu Vojislavljeviću  1078. godine“ – rekao je Ćuković.

„Kada govorimo o Duklji, rekao bih da je to prva crnogorska država, koja budi jednu posebnu emociju kod svih građana. Svako otkriće iz XI vijeka je veliko otkriće, a za nas poseban značaj ima kada se odnosi na Crnu Goru. S jedne strane osvjetljava taj period i jako je teško doći do takvih otkrića“ – kazao je Danilo Mrvaljević, v.d. direktora Državnog arhiva te istakao kako se već  godinu dana  radi na projektu koji se tiče  tisućgodišnjeg  odnosa Crne Gore i Vatikana.

Projekt bi obuhvaćao jednu veliku monumentalnu izložbu, koja bi bila oslonjena upravo na otkriće o kojem  se sinoć govorilo  i sva dokumenta važna za cjelokupnu epohu. Uz izložbu je planiran i dokumentarni film i višejezična monografiju, koja bi pratila samu izložbu.

Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, osvrnuo se  iz perspektive izdavača, jer   je poznato da je HNV  do sada tiskalo 54 knjige,  od toga dvije liturgijske u suradnji s gospođom Lenkom Blehovom Čelebić. To su ,, Kotorski misal sv. Jakoba od Lođe“ i ,,Kotorski lekcionar i pontifikal“, knjige iz polovice  XII.  stoljeća, manuskripti pisani beneventanskim pismom na pergamentu, a kako je utvrđeno Pontifikal je do danas najstarija knjiga u Crnoj Gori: „Puno prije nego što sam upoznao gospođu Lenku čuo sam o njoj o njenom posvećenom i iznad svega profesionalnom i stručnom radu kao jednoj od najboljih paleografkinja i latinista u Europi. Moj sugovornik je bio čovjek kojega ću ja večeras sa posebnim pijetetom spomenuti, čovjek koji je u radu na Misalu i Pontifikalu bio suradnik gospođi Lenki ,a to je naš Kotoranin prerano preminuli don Tonći Belan. HNV je s zadovoljstvom prihvatilo da bude nositelj projekata Misala i Pontifikala naročito što sam ja prije ovog projekta pročitao knjige ,,Hrišćanstvo u Boki od 1200-1500“god., i ,,Žene srednjovjekovnog Kotora“ i ostao oduševljen količinom povijesnih dokaza i dokumenata koje je gospođa Lenka citirala nakon što je istražila stotine i stotine dokumenata koji potvrđuju njene znanstvene tvrdnje. Da nisam usamljen u tom svom oduševljenju naišao sam čitajući povijesne, ali i druge teme nailazeći na mnogobrojne fusnote u kojima se isto toliko autora pozivaju u svojim tvrdnjama na ime gospođe Lenke kao i na naslove koje je objavila.  Zbog  iskustava koje baštini HNV,  pozvani smo u koordinaciono tijelo koje čine Državni arhiv CG, Državni muzej Crne Gore i  Nacionalna biblioteka. Cilj ovog tijela je organiziranje velike izložbe koja bi se početkom iduće godine održala na Cetinju, a tiskanje kataloga sa te izložbe bilo bi povjereno HNV-u.  Inicijalna motivacija za izložbu su također istraživanja gospođe Lenke koja je u arhivama Vatikana, uz druge, pronašla i dva značajna dokumenta, dvije papske bule od kojih se jedna odnosi na poziv Pape Grgura VII.,  iz 1078. god. koji poziva vjernog sina Mihaila Vojislavljevića da ga posjeti u Rimu. Mogu da iznesem svoje duboko uvjerenje da će biti uspješno i kvalitetno, znanstveno utemeljeno obavljen posao na organiziranju izložbe Crna Gora i Vatikan, kao i na tiskanje luksuznog kataloga koji bi pratio tu izložbu, kao što sam također siguran da će institucije u Crnoj Gori podržati ovaj projekt i napokon prepoznati značaj i specifičan znanstveni rad gospođe Lenke Blehove Čelebić koja je osobno uradila poslove vrijedne jednog instituta u vraćanju i vrednovanju kulturne i povijesne memorije multietničke i multikonfesionalne Crne Gore“.

Lenka Blehova Čelebić je počela sama istraživanja prije nekih devet godina. Kako i sama navodi,  dokumenti povezani s Crnom Gorom  nalaze se na više lokacija , ali ističe  da zahvaljujući dobroj navici Svete stolice svaki  dokument  ima i kopiju. 

„Novopronađena dokumenta bacaju drugačije svjetlo na crnogorsku istoriju. Vatikanska dokumentacija svjedoči, potvrđuje naša saznanja, dopunjuje ih i ponekad ih i mijenja. Vatikanska dokumentacija dokazuje da je Sveta stolica preduzimala korake za pridobijanje priobalnih krajeva već od  XI stoljeća i nije odustajala“ – objašnjava autorica, kao i to da se Sveta stolica bavila vjerskim pitanjima, ali kod drugih se nije radilo prvenstveno  o vjerskim pitanjima, bili su važni razlozi vlasti i politike.

„Vatikan je uvijek bio svojevrsni kulturni centar. Stoga ne ćudi da je Vatikanska biblioteka puna rukopisa i štampanih knjiga, a to su upravo pokrenuli ljudi s naših prostora“.