Predavanja o glagoljici u Boki održana u Samostanu sv. Nikole

Program „Dani glagoljice u Boko kotorskoj“ nastavljen je sinoć u Samostanu sv. Nikole na Prčanju. Na početku, nazočne je pozdravio don Željko Pasković, nakon čega je  predsjednik HNV-a Zvonimir Deković podsjetio prisutne  na izložbu i radionicu, koje su održane prethodnog dana. Moderatorica programa bila je prof. Danijela Deković.

Prvo predavanje „Glagoljica u Boki kotorskoj“, održala je dr. sc. Grozdana Franov Živković  koja je podsjetila da je: „Hrvatsko povijesno pismo – glagoljica  jedan od simbola nacionalnog i kulturnog identiteta te prepoznatljivosti u svijetu. Posebnost hrvatske glagoljice leži u tisućljetnom kontinuitetu, jer je jedino na hrvatskom području glagoljica opstala od svojih početaka ( druga polovica 9.st) do danas. Ovdje je nastao i poseban prepoznatljiv oblik glagoljskog pisma, uglata glagoljica, a od kraja 14.st., javlja se i kurzivno glagoljsko pismo, kojim su pisani brojni hrvatski spisi, zapisi, zbornici tekstova i drugi spomenici. Na području Boke kotorske  pronađeni su glagoljski spomenici pisani i ustavnom i kurzivnom glagoljicom, a brojni podatci pronađeni u arhivskim dokumentima također pokazuju da se na ovom području intenzivno glagoljalo još od najranijeg razdoblja. Napravili smo povijesni pregled glagoljaštva u Kotorskoj biskupiji. U mnogim župama su pronađeni tiskani misali i brevijari i postoje podaci da su župnici govorili misu iz tih tiskanih glagoljskih knjiga“ , kao i  da je 2013.u Župnom dvoru u Donjoj Lastvi pronađeno nekoliko matičnih knjiga, pisanih na glagoljici – kurzivom te da je za pronalazak zaslužan Dragan Rajčević.

Tragovi glagoljice u Župi Škaljari,  podatci  o glagoljaštvu, koje  nalazimo za bokokotorske dekanate i župe, kao i  Kostanjicu  i Bogdašiće, glagoljski zapis u crkvi sv. Antuna u Tivtu, veze glagoljaša bokokotorskog i zadarskog područja,  svećenici, koji su pisali glagoljicom na ovim prostorima, samo su neke  od podataka tj. tema, koje smo imali prilike čuti od dr. sc. Grozdana Franov Živković.  Gospođa Franov Živković ističe da su ovo tek početna istraživanja te da će nova istraživanja donijeti i nova saznanja o glagoljaštvu ovog područja.

Prof. dr. sc. Ivica Vigato, održao je predavanje na temu „Glagoljska grafija na primjerima bokokotorskih spomenika“. Prisutnima je objasnio razliku ustavne i kurzivne glagoljice, odnos fonema i grafema, ligature…, na jednostavan način približio glagoljicu i način na koji su se stvari s vremenom mijenjale i utjecaj istih na spomenutu temu.

Prof. dr. sc. Ante Uglešić govorio je o zaista interesantnoj temi :“ Rekognicija relikvijara iz zadarske katedrale sv. Stošije. Kako je nanovo pronađen sv. Krševan? (arheologija relikvijara – nove spoznaje o relikvijaru glave istoga sveca u kapeli relikvija katedrale sv. Tripuna u Kotoru)“.

Rekognicije relikvijara iz zadarske katedrale sv. Stošije, kako gospodin Uglešić pojašnjava, provedene su u dva navrata te su rekognicijom obuhvaćena 34 relikvijara – 33 iz katedrale sv. Stošije i 1 u vlasništvu zadarskih Benediktinki, koji potječe iz nekadašnje crkve sv. Marije Velike. Tri relikvijara čuvaju se u trezoru Zadarske nadbiskupije, dok su ostali smješteni u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti u Zadru. Tko je bio Sveti Krševan, o relikvijarima Sv. Krševana i Sv. Donata, o zamjeni njihovih relikvija i brojnim zanimljivostima tijekom samog istraživanja, prof. dr. sc. Ante Uglešić nam je otvorio jedan sasvim novi  uvid u stvari i činjenice, koje sigurno nismo znali.

Dr. sc. Ana Jordan Knežević svojim predavanjem  ''Djelovanje kotorskih zlatarskih majstora u Zadru tijekom srednjeg vijeka“, vratila nas je u prošlost na zanimljiv način, govoreći o zlatarskim radionicama tijekom srednjeg vijeka. Osvrnula se na  Kotor, Dubrovnik, načinu čuvanja relikvija, o kotorskim zlatarima, njihovom utjecaju i načinu života…, te naglasila da su kotorski zlatari poznavali i druge majstore te bili pod utjecajem radionica iz većih središta. Bilo je velikih sličnosti u obliku, dimenzijama, detaljima i ikonografiji. Jordan Knežević nije krila oduševljenje viđenim u katedrali sv. Tripuna.

Nakon predavanja  uslijedilo je uprizorenje glagoljskih pisama: Pisane riči našim slovima ne govorite nikomu – biskupi glagoljaši porijeklom iz Boke kotorske: Vicko Zmajević, Antun Tripković i Nikola Modruški Kotoranin“,  Teatar Kuntrata-  Sv. Filip i Jakov.

Među nazočnima bili su i  generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Kotoru Jasminka Lončarević, zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović, don Robert Tonsati, Marija Mihaliček, predsjednica Matice hrvatske  - Ogranak u Boki kotorskoj.

Organizatori:

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore

Udruga glagoljaša Zadar

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Zadru

Mala škola glagoljice OŠ Sveti Filip i Jakov

Pokrovitelj: Zadarska županija

Dani glagoljice u Boki kotorskoj također se održavaju i uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.