Radio Dux: Promocija projekta o očuvanju jezika hrvatske nacionalne manjine

U palači Bizanti jučer je održana promocija projekta "Očuvanje jezika hrvatske nacionalne manjine – časopis Hrvatski glasnik" u organizaciji Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti te Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore. Demografskom problematikom u očuvanju jezika u svojemu se izlaganju pozabavio član Upravnoga odbora Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore Tripo Schubert. O jeziku kao identitetskom pitanju i o učenju hrvatskoga jezika u Boki kotorskoj govorila je voditeljica hrvatske nastave u Crnoj Gori prof. Ana Šarčević. Moderatorica je bila Madalena Jovanović iz Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Ovaj projekt financira Savjet Europe kroz program „Promocija ljudskih prava i zaštita manjina u jugoistočnoj Europi".

Tripo Schubert u svojemu se izlaganju fokusirao ne samo na demografsku problematiku hrvatske nacionalne manjine u Boki kotorskoj, odnosno Crnoj Gori, tijekom povijesti nego je govorio i o njezinoj budućnosti. Demografska se slika mijenjala kako se stanovništvo prilagođavalo društvenim zbivanjima i taj se kontekst ne smije gubiti iz vida što je čest slučaj zarobi li nas nacionalni osjećaj i promatramo li samo svoju nacionalnu skupinu, upozorio je Schubert.

Iznoseći statističke podatke i brojke pokušao je naći razloge opadanja broja Hrvata u Boki kotorskoj: „Srednjovjekovne veze Dubrovnika s Kotorom vrlo su intenzivne. Ženidbene veze dubrovačkog i kotorskog patricijata, kako svjedoče matrimonijalni ugovori sačuvani u dubrovačkom arhivu, brojne su. Više od jedne četvrtine dubrovačkih plemićkih rodova vuče podrijetlo iz Kotora.  Intenzitet veza Dubrovnika i Kotora naglo opada u 15. stoljeću kad se gasi autonomija Kotora i započinje mletačka dominacija, a pogotovo nakon osmanskog zauzimanja primorja od Risna do Herceg-Novog (1483.) te Grblja (1497.), kad se, stvaranjem koridora prema Dubrovačkoj Republici, izgubila granična veza. Suštinski uzrok demografskog pada Hrvata u Boki kotorskoj je getoizacija Boke kotorske koja je praktično završena krajem 17. stoljeća. Sve što se kasnije dogodilo zapravo je posljedica.“

Schubert je, govoreći o budućnosti Hrvata u Crnoj Gori, usporedio položaj Hrvata u Boki kotorskoj s položajem Hrvata u Hrvatskoj ulaskom u Europsku uniju. Stvaranjem Europske unije stanovništvo se Europe disperzira, udio se većinskih naroda u nacionalnim državama smanjuje, a pogotovo će se taj udio i dalje smanjivati na atraktivnim lokacijama kakva je zasigurno i jadranska obala.

„Pristup da svaki Hrvat bez obzira živi li u Americi, Australiji, Crnoj Gori ili u samoj Hrvatskoj ima ugodan život, život koji omogućava prosperitet njegovoj obitelji, život u kojem s ponosom može istaknuti svoju pripadnost, a da pritom ni najmanje ne ugrožava pripadnost bilo koga drugoga. Jer, naše bogatstvo nismo samo mi. I drugi su naše bogatstvo. Trebaju nam. I oni nama i mi njima“, zaključio je Schubert svoje izlaganje.

Šarčević je govorila o očuvanju jezika kao o identitetskom pitanju. Među kulturnim sastavnicama nacionalnoga identiteta s dobrim se razlozima uvijek ističe jezik. Ali jezik nema samo komunikacijsku ulogu. Ona je, doduše, temeljna, ali za svoje govornike jezik ima i niz drugih, ništa manje važnih uloga. Hrvatski jezik, istina, služi ponajprije sporazumijevanju članova hrvatske jezične i etničke zajednice, ali osim te komunikacijske uloge ima on i još neke uloge kako to definira prof. dr. Marko Samardžija: ujedinjujuću, orijentacijsku, simboličku, razgraničujuću i izobrazbenu ulogu.

U drugom je dijelu izlaganja Šarčević govorila više o tome na koji je način od 2004. godine omogućeno djeci pripadnika hrvatske nacionalne manjine njegovati svoj jezik i kulturu u Crnoj Gori. Hrvatska se nastava u Crnoj Gori, kao i općenito hrvatska nastava u inozemstvu, organizira zahvaljujući Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Namijenjena je djeci i mladima, hrvatskim državljanima koji žive u drugim državama, odnosno djeci i mladima hrvatskoga podrijetla kojima je hrvatski obiteljski jezik. Hrvatska nastava  otvorena je i ostaloj djeci koja žele učiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu.

Vlastitim se standardnim jezikom ovladava samo učenjem. To je obveza svih pripadnica i pripadnika jezične zajednice i što se ta obveza savjesnije i temeljitije izvršava to je poznavanje vlastitoga standardnog jezika potpunije i bolje. 

Izvor: Radio Dux