Regionalna on line konferencija uz podršku Zaklade Hannsa Seidela

U organizaciji Centra za regionalizam iz Novog Sada i uz podršku Zaklade  Hannsa Seidela  danas je  održana  četvrta  on line konferencija  u okviru šireg projekta “EU integracije i pitanje nacionalnih manjina”, na kojoj su uzeli učešće predstavnici vlada, sveučilišta i manjinskih nacionalnih zajednica iz Republike Srbije, Republike Hrvatske i Crne Gore.

Osnovni pravni okvir u kojemu se ostvaruju manjinska prava u državama regije je standardan, uz  povijesne specifičnosti koje utječu na mehanizme i kvalitetu zaštite. U javnom diskursu se sve češće spominje „nestandardno manjinsko pravo“, a to je ekonomski status manjina, utemeljeno u korpusu ekonomsko-društvenih i kulturnih prava. Očigledno je, a to potvrđuju , nažalost,  još uvijek rijetka istraživanja, da pripadnici manjinskih naroda i nacionalnih zajednica žive mahom u nerazvijenim ruralnim područjima domicilnih država.   Ovo , pak, nije slučaj za pripadnike hrvatskoga naroda u Crnoj Gori. Dapače.

Ekonomska moć manjina je uglavnom  ispod prosjeka ostalog dijela stanovništva. Posljedice su mnogostruke, a sljedeće je očigledno: visoki stupanj migracija, asimilacija, slabija prohodnost u društvenoj hijerarhiji moći i utjecaja. Sve to zajedno usporava integraciju u cjelokupnu društvenu strukturu zemlje.

Kakav odgovor na ovaj problem pružaju Hrvatska, Crna Gora i Srbija je tema ove regionalne konferencije.

U ime Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore na konferenciji je sudjelovala Ana Vuksanović, koja je navela i obrazložila izazove s kojima se manjinske zajednice u Crnoj Gori  suočavaju na području ekonomije,  a uvjetovane su  starosnom strukturom stanovništva, migracijama i emigracijama. Navela je da je neophodno podstaći mlade pripadnike manjinskih zajednica, ali i većinskog stanovništva,  da ostanu u svojim zajednicama i državama subvencijama  malog i srednjeg poduzetništva,  naročito start- upova, kao i kreditiranjem projekata koji imaju za cilj digitalizaciju, te  turizma, vrlo propulzivne branše  koja je glavni izvor prihoda  pripadnika  hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori, ali i ostalih manjinskih zajednica.   Naglasila je i  važnost demografske strategije vlade koja bi kvalitetnom stambenom i subvencijskom politikom  unaprijedila  ekonomske i društvene prilike.

Sudionicima konferencije se uvodno obratio  Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam,  Milinka Hrćan, v.d. pomoćnica tajnika Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice,  kao i dr. sc. Klaus Fiesinger, regionalni direktor  Zaklade Hanns Seidel  za Jugoistočnu Europu,  te direktor projekata u Srbiji, Hrvatskoj, Bugarskoj i Albaniji.

Moderator je bila Jelena Perković iz Centra za regionalizam.

Oni su istakli značaj sagledavanja položaja i statusa nacionalnih manjina, s nadom da javne rasprave o toj temi utječu na poboljšanje ekonomskog i društvenog statusa pripadnika manjinskih naroda.

U radu konferencije  sudjelovali su mr. sc.  Gordana Lazarević, Evropski pokret u Srbiji,  koja je izlagala o ekonomskom položaju i zakonodavnom okviru u Republici Srbiji, prof. dr. Miloš Bešić, Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu, koji je predstavio rezultate o korelaciji etničke distance i nivoa prihoda, ekonomske aktivnosti,  kompjuterske pismenosti,  stupnja obrazovanja, općine stanovanja, stupnju urbaniziranosti itd. Interesantan je podatak da efekt općine , vezano za veće prihode, kao i opću ekonomsku aktivnost,   posebno vidljiv u distanci prema pripadnicima manjinskih naroda u Crnoj Gori, čak od petnaest posto.

Prof. dr.  Siniša Tatalović, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, predstavio je prilike u Republici Hrvatskoj, a Fikret Ljuljanaj iz Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore institucionalni i državni okvir u Crnoj Gori, pritom naglasivši orijentiranost nove vlade k ujednačenom regionlanom razvoju, što bi, u konačnici, poboljšalo i ekonomski položaj manjina u Crnoj Gori.

Na on line konferenciji sudjelovali su i predstavnici  nekih manjinskih nacionalnih zajednica iz Srbije te  predstavnici lokalnih samouprava.

Ana Vuksanović