Regionalna online konferencija o statusu i položaju manjinskih naroda

02/12/2020
Share/Save

Centar za regionalizam iz Novog Sada  i Zaklada Hanns  Zeidel  organizirali su krajem prošlog tjedna drugu regionalnu online  konferenciju koja se bavila statusom i položajem manjinskih naroda i nacionalnih zajednica  u državama koje su nastale raspadom SFRJ. Tema ove konferencije bila je učešće nacionalnih saveta/savjeta/ vijeća organizacija u procesu donošenja odluka na svim razinama vlasti u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Sjevernoj Makedoniji.  Jedan od ključnih kriterija kojim se mjeri stupanj demokracije u društveno-političkoj zajednici je kvaliteta učešća njezinih članova u procesu kreiranja i realizaciji usvojenih javnih politika. Druga online regionalna konferencija imala je za temu  pitanje u kojoj mjeri društveno-političke zajednice, oslanjajući se na svoj najviši zakonodavni akt, grade zakonodavnu regulativu i institucionalnu strukturu koja  treba , bez obzira na rasnu, vjersku, spolnu ili etničku pripadnost, omogućiti građanima i građankama neposredno ili posredno učešće u procesu donošenja odluka. U kojoj mjeri manjinske uprave-samouprave i organizacije manjinskih naroda i pripadnici nacionalnih manjina-zajednica mogu utjecati na javne politike je pitanje na koje se tražio odgovor iz političke prakse Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Sudionicima konferencije se uvodno obratio  Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam,  Milinka Hrćan, v.d. pomoćnica tajnika Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice,  kao i dr. sc. Klaus Fiesinger, regionalni direktor  Zaklade Hanns Seidel  za Jugoistočnu Europu,  te direktor projekata u Srbiji, Hrvatskoj, Bugarskoj i Albaniji.

Tema prvog panela bila je Modeli u praksi u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, a panelisti su bili  doc. dr. Jasmina Trajkoska Naumoska, s Fakulteta političkih nauka FON, Sveučilišta u Skoplju Skoplje, prof. dr. Dragan Đukanović, s Fakulteta političkih nauka, Sveučilišta  u Beogradu i Marko Pejović, iz CEDEM- a.

Drugi panel nosio je naziv Pogled s državnog nivoa, a uvodna izlaganja na ovu temu dali su Ivana Antić, pomoćnik ministra u Sektoru za nacionalne manjine Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog  Vlade Republike  Srbije, Leon Gjokaj, generalni direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica u  Vladi Crne Gore i Ilhan Rahman, zamjenik ministra za politički sistem i odnose među zajednicama u  Vladi Sjeverne Makedonije, koju su sudionicima pojasnili mehanizme kreiranja i funkcioniranja  javnih politika i sprovedbe ustavnih obveza na ovu temu. 

Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici manjinskih nacionalnih vijeća/ savjeta iz regije: Gordana Jović Stojkovska  iz Nacionalnog savjeta Srba u Republici Sjevernoj Makedoniji, međunarodni tajnik Hrvatskoga nacionalnog vijeća  u Republici Srbiji Darko  Baštovanović  i tajnica Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Ana Vuksanović, koji su iznijeli izazove s kojima se manjinska vijeća suočavaju na području političke participacije i djelovanja,  zakonodavstva, obrazovanja, jezika i kulture.

Moderator konferencije je bila  Jelena Perković iz Centra  za regionalizam.

Glavni  cilj konferencije bio je  sagledavanje utjecaja koji manjinske organizacije, bilo da je riječ  o tijelima formiranim od strane države, ili ,pak, civilnome sektoru, mogu imati na kreiranje javnih politika, te na koji se način mogu unaprijediti  modeli aktualne participacije manjina.

U kontekstu Republike Srbije velika je pozornost bila posvećena aktualnoj situaciji uključivanja pripadnika manjina u procese donošenja odluka, stvaranju novih perspektiva za participaciju manjina, kao i stvaranju novoga institucionalnoga okvira za upravljanje multikulturalnim procesima u državi. Kao o jednom od noviteta institucionalne izgradnje na konferenciji se raspravljalo i o ustrojavanju novoga Ministarstva za ljudska i manjinska prava i ulozi istoga u procesu unaprjeđenja prava nacionalnih manjina.

U kontekstu Crne Gore, pozornost je posvećena potrebi izmjena izbornog zakonodavstva u djelu koji se odnosi na političku participaciju i adekvatnu reprezentaciju manjinskih naroda te na registraciju nacionalnih stranaka manjina,  o unaprijeđenju  modusa sudjelovanja manjinskih vijeća i NVO sektora u kreiranju i implementaciji javnih politika u svim relevantnim područjima za manjinske narode-  obrazovanje, kulturu, medije i jezik.

Moglo se čuti od predstavnika  manjinskih nacionalnih vijeća iz Sjeverne Makedonije i Republike Srbije  kako i dalje postoje veliki problemi kada je u pitanju ustavni i zakonodavni okvir kojim se regulira položaj manjinskih samouprava, jer , uslijed nepostojanja ili umanjivanja ovlasti krovnih manjinskih institucija,  teško da mogu biti stvorene ili  otklonjene pretpostavke za adekvatno sudjelovanje manjinskih organizacija  na mikro razinama vlasti – a to su upravo nacionalna vijeća. Shodno tome, teško mogu postojati uvjeti za adekvatno participiranje u kreiranju javnih politika na višim razinama. Na taj se način ograničavaju pretpostavke za sprovedbu  koncepta osnaživanja kapaciteta manjinskih zajednica  koji je  u okvirima  politika EU-a  u pogledu manjinskih etničkih zajednica sve dominantniji.

Ana Vuksanović