Sedamdeseti rođendan Hrvatske matice iseljenika

Novi svezak iseljeničkog ljetopisa upravo je izišao iz tiska, a posvećen je 70. obljetnici osnutka Hrvatske matice iseljenika. Etnološke studije o vojvođanskim Hrvatima u središtu su pozornosti Katarine Čeliković iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata

U trideset i pet samostalnih autorskih priloga u netom tiskanom broju Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2021., uz birane domovinske teme, opisan je zanimljiv izbor stvaralaštva naših ljudi iz inozemnih sredina od Amerike do Australije i europskoga susjedstva. Ovogodišnji svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika (HIZ), u 66 godištu izlaženja, posvećen je obilježavanju 70. obljetnice osnutka svoga nakladnika - Hrvatske matice iseljenika kao ključne nacionalne ustanove za iseljeničku djelatnost. Utemeljitelji Matice bili su, na osnivačkoj skupštini 12. veljače 1951. istaknuti intelektualci i povratnici iz tuđine na čelu s bečkim medicinarom rođenim u Gradištu pored Županje, liječnikom i kasnijim hrvatskim političarom dr. Zlatanom Sremcem, a ustroj i djelatnost danas su joj određeni Zakonom koji je Hrvatski sabor donio 12. X. 2018. U okruženju modernih informatičkih tehnologija i izazova suvremene mobilnosti, Matica djeluje kao javna ustanova u RH i inozemstvu, koja se sustavno bavi heterogenim iseljeničkim zajednicama sa svih kontinenata i bogatim sadržajima njihovih društvenih, kulturnih, znanstvenih i umjetničkih postignuća, pružajući im stručno verificirane i usustavljene osnove za daljnje kreiranje programa i dublje poznavanje reprezentativnih uzoraka nacionalne kulturne i jezične baštine. Matica je tako stvorila jedinstven ljudski lanac, koji iz naraštaja u naraštaj povezuje građane hrvatskih korijena s udaljenih meridijana s društvenom, gospodarskom i kulturnom zbiljom Lijepe Naše. Taj se ljudski lanac sada može zorno iščitavati u personariju Leksikona hrvatskoga iseljeništva i manjina, koji je tiskan za Matičin 70. rođendan i opisan u HIZ-u iz pera D. Šimurina Šoufek.

Sažeto, Matičin godišnjak Hrvatski iseljenički zbornik 2021. podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene Zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda, kao i one ljude koji su svoj novi dom našli diljem Staroga kontinenta. Tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Baština, Znanost te Nove knjige stoga sadrže raznorodne tekstove koje su napisali iskusni publicisti, kroatisti, etnolozi, sociolozi, povjesničari, ali i teoretičari književnosti s raznih sveučilišta od Santiaga de Chilea, São Pola, Los Angelesa, Ottawe, Sydneya do Zagreba. Među 35 tiskanih samostalnih autorskih priloga, koji opsežu ukupno 436 stranica, čitatelje HIZ-a će iznenaditi sadržajni prilozi istraživača kao što su J. Čapo, M. Rajković Iveta, I. Miškulin, V. Gubišić, M. Puh, S. Granic, A. Tutek, W. F. Lalich, T. Nuić, M. Lipovac, V. P. Goss, T. Rudež, Đ. Vidmarović, Š. Letina itd.

Slojevit je prilog o izazovima četiri generacije američkih Hrvata kroz povijest jedne pečalbarske obitelji iz Dalmatinske zagore s kalifornijskom adresom, a čijih nekoliko pripadnika trećega naraštaja trajno ili privremeno boravi u Hrvatskoj. Slične migrantske sudbine na Starome kontinentu je jedna međimurska obitelj s bavarskom adresom u kojoj je odrastao slani dizajner automobila Domagoj Đukec, o kojem piše I. Matanović – prestavivši ga u ulozi glavnog dizajnera prestižne njemačke autoindustrijske tvrtke BMW. Inovativni Domagoj Đukec vodi tim od 128 dizajnera i mnoštva inženjera u toj planetarnoj autoindustrijskoj tvrtki koja ima 120 tisuća ljudi. Premda je rođen u Frankfurtu, studirao u Pforzheimu te svih svojih 45 godina živi u Njemačkoj, Španjolskoj i Francuskoj, Domagoj ima samo hrvatsko državljanstvo. Supruga mu je renomirana zagrebačka arhitektica. BMW-om timu se pridružio na poziv slavnog dizajnera Adriana van Hooydonka, te prvo oblikuje Concept Active Tourer, a potom slijede projekti poput ljepotana iz serije 2 Grand Tourer, itd.

Nadalje, Krešimir Mustapić s višedesetljetnom kanadskom adresom svestrana je osoba, bogatog životnog iskustva i zanimljivog poslovnog puta o kojem piše D. Barač. Od 1994. pokreće vlastiti consulting business Kremisco Engineering Inc. Uz upravljanje svojom tvrtkom, voditelj je strateških projekata AMCA-e Toronto. Bio je dopredsjednik te ugledne udruge naših sveučilištaraca od 2001., dok dužnost predsjednika torontske AMCA-e entuzijastično obnaša od 2014. Kao najveći uspjeh Udruge u proteklih šest godina inženjer Mustapić smatra povezivanje The University of Toronto sa Sveučilištem u Splitu, koje je rezultiralo razmjenom studenata na Ljetnoj školi hrvatskog jezika i kulture. Ponosan je i na obnovu lista Gaudeamus nakon 16 godina, čiji se utjecaj osjeća u široj hrvatskoj zajednici na sjeverno-američkom kontinentu.

Etnološke studije o vojvođanskim Hrvatima u središtu su pozornosti Katarine Čeliković iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Tako u tematskoj cjelini Nove knjige, iz priloga Čelikovićeve, doznajemo da je znanstvenica Milana Černelić sa studentima etnologije i kulturne antropologije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sklopu kolegija Prakse terenskih istraživanja provela vrijedna istraživanja među bačkim i srijemskim Hrvatima. Među fascinantnim rezultatima tih istraživanja je i knjiga naslovljena „Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine“. Knjiga na 450 stranica donosi trinaest radova četrnaestero autora, a tematski pokriva različita područja života srijemskih Hrvata. Iz iskusne uredničke ruke te agilne mentorice mnogobrojnih studenata prof. dr. sc. Černelić objelodanjena je, javljaju iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, još jedna knjiga, na skoro 700 stranica, pod naslovom „Tradicijska baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca“. Opsežne etnološke studije su sjajan sunakladnički pothvat Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Usto, potonja je publikacija plod etnoloških istraživanja među bačkim Šokcima koje su provodile tri generacije studenata etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Potporu knjizi pružili su Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Poticajni su u HIZ-u prilozi novih suradnika mlađeg naraštaja među kojima su M. Bačko, M. Tomić i S. Večeralo. Potonja pregledno opisuje suvremeno književno stvaralaštvo pisaca hrvatskih korijena iz Čilea. Zbirka pripovijedaka Libertad de movimiento (Sloboda kretanja, 2015.) Antonija Skármete, zbirka pripovijedaka Vesne, Guillerma i Eugenija Mimice Tres de la tribu (Troje iz plemena, 2018.), roman Útero (Izvor života, 2020.) Juana Mihovilovicha Hernándeza, Almas Errantes (Izgubljene duše, 2020.) Guillerma Mimice te zbirka priča 1520. Los cuentos del Estrecho de Magallanes (1520. Priče s Magellanova prolaza, 2019.) Patricije Štambuk - samo su neka od predstavljenih izdanja čileanske književnosti hrvatskoga predznaka. Osim prisutnih hrvatskih imigrantskih motiva koji se pojavljuju u prikazanim književnim djelima, spomenuti pisci se ipak razlikuju po pripadnosti različitim stilovima, pravcima i književnim orijentacijama koje razloženo opisuje S. Večeralo u HIZ-u.

Razvitak Matičinih programa te njihove dosege i izazove na vremenskoj okomici od sedam desetljeća propituju autorice kao što su Diana Šimurina Šoufek, Lada Kanajet Šimić, Snježana Jurišić i urednica godišnjaka Vesna Kukavica, uz povjesničare poput Ive Kraljević i Željka Holjevca. U osam tematskih cjelina, koje povezuju 30-ak zemalja svijeta, obrađene su i teme vezane uz pandemije koje su stajale na putu našim ljudima u pokretu u prošlosti i sadašnjosti o kojima fantastično piše znanstvenik iz Australije Walter F. Lalich.

I na kraju, u Matičinoj jubilarnoj godini HIZ ekskluzivno tiska studiju o iskustvima useljenika u RH - koetničkih migranata naše korjenike iz Venezuele, te otkriće L. Hilje o predsjedničkoj obitelji u Kostariki, uz informacije o novoj inicijativi među poduzetnicama hrvatskih korijena u Australiji iz pera J. Milić Novak, te esej o prvoj znanstvenici u RH koja je dobila projekt Europskoga istraživačkog vijeća (ERC) iz područja društveno-humanističkih znanosti Jasenki Gudelj. Opisani su razlozi lanjskog iseljenja te naše vrhunske znanstvenice u Italiju. Projekt Arhitektonska kultura istočnog Jadrana doktorice Gudelj uvršten je  među 78 elitnih koje u sklopu programa Obzor 2020. financira ERC, čiji je ukupni fond vrijedan 600 milijuna eura. Tako će tim doktorice Gudelj u idućih pet godina istražiti arhitektonsku kulturu od Boke kotorske do Istre, čije su reprezentativne građevine i na UNESCO-voj listi, koristeći inovativne metodološke postupke i digitalne alate. Iz pera Tanje Rudež još je zanimljivo opisana i karijera znanstvenika iz Siska Borisa Lenharda profesor računalne biologije na prestižnome Imperial Collegeu u Londonu. Bavi se genskom regulacijom - proučavanjem mehanizama koji određuju koji će geni biti aktivni u različitim tipovima stanica u višestaničnom organizmu i kako se ta genska aktivnost mijenja tijekom embrionalnog razvoja. Preporučujemo i ostale radove iz Matičina godišnjaka koje radi ograničenog prostora ovdje ne opisujemo.

Godišnjak, uz spomenuto obilje priloga, skreće pozornost i na karijere novoizabranih dopisnih članova HAZU-a iz dijaspore poput arhitekta međunarodne reputacije Smiljana Radića iz Santiaga de Chilea, trostruke doktorice znanosti Puljanke s američkom adresom Jadranke Skorin-Kapov, anglistkinje Zrinke Stahuljak iz Los Angelesa; profesora molekularne medicine sa Sveučilišta Oxford Kristijana Ramadana, te astrofizičara Željka Ivezića s University of Washington u Seattleu.  

Naslovnicu ljetopisa, u duhu Matičina sedamdesetogodišnjeg rođendanskoga slavlja, krasi skulptura najpoznatijeg njezina predsjednika i autora nulte znanstvene knjige o „Hrvatima izvan domovine“ Većeslava Holjevca, smještena u srcu Zagreba na početku Ulice Hrvatske bratske zajednice odakle se vidi zgrada Doma iseljenika – zaštićena arhitektonska ljepotica, sagrađena u Holjevčevu mandatu i uz obilatu potporu iseljeništva.

Tekst: Željka Lovrenčić