Svečano predstavljanje Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2016.

Ovih je dana u Zagrebu svečano predstavljen novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2016., čija 32 samostalna autorska priloga odražavaju otisak kulturnog identiteta hrvatske dijaspore u današnjem kiberprostoru.

U nastavku pročitajte tekst Dubravke Grbić.

Otisak kulturnog identiteta hrvatske dijaspore u kiberprostoru

Socijalne mreže današnjice, odraz informacijsko-tehnologijskoga napretka koji se ne može zaustaviti, Hrvatskoj matici iseljenika otvorile su nove stvaralačke izazove između virtualne komunikacije i one u stvarnome svijetu  vidljivo je u cjelokupnom sadržaju novog sveska Hrvatskog iseljeničkog zbornika - istakao je komunikolog prof. dr. sc. Božo Skoko na promociji održanoj u Zagrebu 12. veljače 2016. Svečanoj promociji tiskanog i elektroničkog izdanjaHrvatskog iseljeničkog zbornika na tri jezika (hrvatskom, engleskom i španjolskom)  odazvali su se brojni uglednici iz javnog i akademskog života grada Zagreba i Republike Hrvatske, među kojima je bio i predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić kao i predstavnici Državnog ureda za Hrvate izvan RH. Nakon pozdravnih riječi ravnatelja HMI-ja Marina Knezovića, o pojedinim studijama iz Zbornika, uz komunikologa Skoku, govorile su doc. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, mag. etn. Paula Gadže (Argentina),

te urednica Vesna Kukavica. Voditeljica promocije bila je Lada Kanajet Šimić, prof. Prigodni glazbeni program izvela je operna solistica Barbara Othman.

Izvorni znanstveni članak dr. sc. Marine Perić Kaselj, usredotočen je na nove oblike društvenih zajednica i kolektivnih identiteta: virtualne hrvatske dijasporske zajednice Latinske Amerike. Najaktivnija je s 1700 članova virtualna zajednica u Magallanesu, okupljajući sva hrvatska društva te čileanske pokrajine. S druge strane, u Argentini se ističe  kvalitetan web portal 55 - godišnjeg časopisa na španjolskom jeziku Studia Croatica, kojeg uređuje Joza Vrljičak.

Hrvatski internetski tečaj (HIT-1) obradila je u Matičinu godišnjaku Marija Bošnjak, opisujući ga kao suvremeni projekt Matice, koji ima izvrsnu perspektivu u očuvanju nacionalnoga i kulturnoga identiteta te promicanju hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu. Od proljeća 2011. do jeseni 2015. održano je deset semestara, a nastavu su pohađala 73 polaznika iz 26 zemalja s različitih kontinenata Također, svim hrvatskim iseljenicima koji žele dobiti hrvatsko državljanstvo, e-tečaj pomaže da ovladaju osnovama hrvatskoga jezika te tako lakše svladaju zahtjeve nužne za njegovo dobivanje.

Sažeto, Hrvatski iseljenički zbornik 2016. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina –  naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – koje se sastoje od 32 samostalna autorska priloga. Građa je raspoređena na 356 stranica i ilustrirana s 65 fotografija, zrcaleći autentično iseljeničko stvaralaštvo 21. stoljeća oblikovano u višejezičnim i višekulturnim sredinama razvijenoga svijeta.

Tematska cjelina posvećena hrvatskoj znanstvenoj dijaspori donosi više tekstova Tanje Rudež – dobitnice titule europske znanstvene novinarke. U prvom Rudežova predstavlja rođenog Zagrepčanina iz  Edinburgha znanstvenika Igora Rudana, redovitog profesora i direktora Centra za globalno zdravlje na tamošnjem škotskom Sveučilištu. Stalni je savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i Svjetske banke za pitanja planetarnog zdravlja. Osvojio je 20-ak prestižnih međunarodnih nagrada među kojima je i Chancellor's Award. Projekt biobanke, popularno nazvan 10 001 Dalmatinac, tijekom proteklih 15 godina nametnuo se kao najuspješniji znanstveni pothvat Rudanova tima u novijoj povijesti Hrvatske, ali i Europe. Cilj je Rudanovih istraživača iz Splita, Rijeke, Zagreba i Osijeka prikupiti podatke o 10 001 Dalmatincu, čime Hrvatska postaje  zastupljena u znanstvenoj revoluciji što ju je potaknuo završetak projekta humanoga genoma. U Edinburghu je nedavno predstavljena knjiga Healthy Ideas: Improving Global Health and Development in the 21st Century koju je Igor Rudan (44) napisao u suradnji s vodećom profesoricom političkih znanosti sa Sveučilišta u Oxfordu Devi Sridhar.

Opisana je, uz ostalo, karijera znanstvenice mlađe generacije iz Kumrovca Tanje Bosak koja je izvanredna profesorica geomikrobiologije (Hayes Career Development Associate Professor of Geobiology) i direktorica Laboratorija za geomikrobiologiju i mikrobnu sedimentologiju na američkom MIT-u u, prestižnom sveučilištu koje je dosad dalo čak 84 nobelovca.

U tematskoj cjelini Mostovi Paula Gadže i Marijeta Rajković Iveta pišu izvorni znanstveni članak o etnokulinarskom identitetu Hrvata iz Argentine. Naime kako to već biva, odlazeći u svijet naši su ljudi desetljećima prenosili u svoje obiteljske ostave okuse zavičajnih kuhinja. Diplomirana etnologinja i kuharica međunarodne kuhinje i slastičarka, Hrvatica koja je djetinjstvo i školovanje završila u Argentini, a posljednjih pet godina živi u Hrvatskoj - Paula Gadže, i docentica s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marijeta Rajković Iveta upoznaju čitatelje HIZ-a s važnosti tradicionalne domaće hrane kod Hrvata u Argentini. Istražuju povijest recepata i kuharica, hranu i okuse kao lijek protiv nostalgije te ulogu hrane u iskazivanju etnokulturnog identiteta. Donose podatke o druženjima uz hranu unutar obitelji,  u hrvatskoj iseljeničkoj zajednici, hrvatskom restoranu, trgovini u kojoj se mogu kupiti hrvatski proizvodi, radionicama/tečajevima hrvatske kuhinje. Osvrću se na obiteljske proslave rođendana i godišnjih običaja, primjerice Uskrsa. Pišu o predmetima iz Hrvatske u iseljeničkim domovima te o hrani koja putuje u koferima iz Hrvatske za Argentinu.

U tematskoj cjelini Povjesica redovite se svake godine objavljuju izvorni znanstveni radovi koji rasvjetljavaju pojedine dijelove hrvatske iseljeničke povijesti kao i kulturne povijesti hrvatske dijaspore, uz prikaze znanstvenih monografija i memoaristike naših egzilanata i disidenata 20. stoljeća.

Tako je osobite zanimljivosti izvorni znanstveni članak dr. sc. Waltera F. Lalicha sa Sveučilišta Macquarie iz Sydneyja pod naslovom Hrvatski zarobljenici u Australiji u doba Velikoga rata. Autor je, potaknut životnom traumom Anke Roki s otoka Visa koja nikad nije doživjela očev povratak iz daleke Australije, i to u prigodi stote obljetnice zatočeništva brojnih Dalmatinaca pod Južnim križem, cjelovito istražio taj bolni isječak australske i hrvatske transnacionalne iseljeničke povijesti iz Prvoga svjetskog rata. Nedužni zatočeni Dalmatinci u onodobnim australskim koncentracijskim logorima zaslužuju istovjetni pijetet koji se iskazuje ostalim australskim i novozelandskim veteranima uz Anzac Day, kojim se svakog 25. IV.  od davne 1915. obilježava žrtva na Galipolju. Naziv Anzac danas simbolizira vrline poput hrabrosti, prijateljstva, žrtve - što zaslužuju i naši nekoć zatočeni ekonomski migranti.  Ime Petra Rokija, Ankina oca, Lalich je otkrio na spomeniku ratnim stradalnicima na najvećem groblju u Sydneyju. Autor, profesor s CSC Sveučilišta Macquarie, nastavlja seriju članaka u HIZ-u koji rasvjetljavaju našu prošlost na australskom tlu - čije su posljedice nadmašile lokalne granice, odrazivši se i na živote mnogih naših obitelji na jadranskoj obali.

Akademik Davorin Rudolf u preglednome članku pod naslovom Krojači nove Europe piše oLondonskom tajnom ugovoru iz doba Prvoga svjetskog rata, kojega su zaključile tri vodeće sile Antante – Francuska, Rusija i Velika Britanija s neutralnom Italijom prije stotinu godina, točnije 26. IV. 1915.  Užasne tragedije Prvoga svjetskog rata, kao i tajni Londonski ugovor sastavljen usuprot javnome moralu, etici i kršćanskim načelima - ojačale su nejaku, u ono doba u povojima antiratnu i demokratsku javnost te napore za normiranje velikih načela međunarodnoga prava o jednakosti i ravnopravnosti država, zabrani uporabe sile, agresivnih ratova napose, uz ostalo, iščitava iz prošlosti akademik Rudolf. Ta nastojanja dat će ploda tijekom sljedećih godina pa autor izdaja  nekoliko najvažnijih postignuća poput osnivanja prve međunarodne organizacije kolektivne sigurnosti Lige naroda (prethodnice Ujedinjenih naroda) godine 1920.

Dr. sc. Tatjana Šarić iz Hrvatskog državnog arhiva opisuje u preglednoj studiji Hrvatsko iseljeništvo kroz fondove i zbirke Hrvatskog državnog arhiva. Složeni fenomen hrvatskih migracija potiče raznovrsne asocijacije na selidbu – kroz brojke, statistike ili izvješća o ranoj mobilnosti. No, kad ogolimo službena izvješća, priča o iseljavanju zapravo se svodi jedino na – ljudske sudbine, piše dr. sc. Šarić. Riječ je o stotinama tisuća ljudi koji su tijekom stoljeća, većinom zbog gospodarskih, a djelomice i zbog političkih razloga, u potrazi za boljim životom - odlazili iz rodnog kraja u neizvjesnost. Tema selidbe iz Lijepe Naše neiscrpna je te zaslužuje usustavljenu obradu. Zato je i u Hrvatskome državnom arhivu (HDA) u Zagrebu, baštinskoj ustanovi koja čuva cjelokupnu arhivsku građu nacionalne važnosti, pokrenut i ostvaren trogodišnji projekt kojim se željelo pridonijeti istraživanju iseljeništva. Uz to, najavljuje da iz tiska izlazi i Vodič o hrvatskom iseljeništvu u fondovima i zbirkama HDA u kojem će, uz kratki opis i upute, biti navedeni svi fondovi i zbirke koje sadržavaju autentične informacije, a čuvaju se u Hrvatskome državnom arhivu.

Povjesničar hrvatskog iseljeništva dr. sc. Ivan Čizmić piše nekrolog Bernardu M. Luketich (Cokeburg, 17. VIII. 1931. – Pittsburgh 8. XII. 2015.) istaknutom društvenom i kulturnom djelatniku, publicistu i izdavaču te jedna od vodećih osoba hrvatske dijaspore druge polovice 20. stoljeća. Utemeljitelj je Kulturne federacije mladih HBZ-a.

Jedan članak u HIZ-u napisala je dr. sc. Ivana Mance o bokokotorskoj baštini predstavljajući monografiju  Na granici mora i neba autora Željka Brguljana. U monografiji, usporedno na hrvatskome i engleskome jeziku, saznajemo da autor Željko Brguljan nastavlja sustavno istraživati kulturnu baštinu bokokotorskog zaljeva, ponajprije zavičajnog mu Prčanja, i to u širokom opsegu od umjetničke i graditeljske  baštine do kulture pomorstva i uz nju vezanih običaja. Tako je i zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja BDM u Prčanju napokon dobila svoju umjetničku i povijesnu valorizaciju. Autor je slike iz prčanjske zbirke prvi put upisao u širi kontekst poznate nam povijesti bokokotorskoga i prčanjskog pomorstva, uspješno povezavši pojedine slike s podatcima iz ostale povijesne građe te postojeće literature. Studioznom obradom prčanjska se zbirka maritimnog slikarstva napokon se profilirala kao povijesno konzistentna cjelina i vrijedan izvor informacija za sve istraživače bokokotorskog pomorstva i kulturne baštine.

Urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika Vesna Kukavica zahvalila je vrijednim  suradnicima, ističući:  

- „Dok naraštaj doktora Ivana Čizmića (i Rogića) podvlači crtu na iseljenički opus, zagovarajući novu medijsku paradigmu o hrvatskoj dijaspori osobito u fascinantnom djelu Modernizacija i odselidba – oko Hrvatskog iseljeničkog zbornika stvorili smo novi naraštaj publicista poput doktorica Perić Kaselj, Bošnjak, Šćukanec, Šarić, Tomić Sablić, Rajković Iveta, doktora Ivana Hrstića… Sve mlađi publicisti od svega tridesetak godina, svjesni značaja i klasičnog i elektroničkog izdanja Zbornika. U Zbornik je utkana i stvaralačka energija svih naraštaja Matičinih djelatnika.

Hvala vam poštovani suradnici što ste kreativnim naporom stvorili moderni narativ o Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Taj moderni narativ u 21. stoljeću odlikuje jezgrovitost i slikovitost iskaza, koji nam kao ufacebook  poruci živopisno predočava današnjeg američkog, argentinskog, čileanskog, australskog, novozelandskog ili pak njemačkog Hrvata - građanina svijeta i poliglotu, nerijetko dvostruke pripadnosti, s jasnim hrvatskim patriotskim osjećajima.

U tom se iseljeničkom narativu prepoznaju fina tkanja, razmjene međuljudskih vrlina karakteristične za kanadski ili australski multikulturalizam – u kakvom se formira čestitost hrvatskih ljudi o kojima pišu autori zastupljeni u Matičinu Zborniku.

Povratnici/useljenici u eri globalne mobilnosti ostaju vezani uz sredine iz kojih su došli s udaljenih meridijana. Tome ne pridonosi samo činjenica da im članovi obitelji žive na dva mjesta, na dva kontinenta, u dvjema državama nego i shvaćanje hrvatskih ljudi u pokretu  kako dvostruka pripadnost može biti i prednost i sigurnost u današnjem svijetu rastuće nejednakosti.“

Autori zastupljeni u Hrvatskom iseljeničkom zborniku 2016. su: Božo Skoko; Željko Holjevac; Marina Perić Kaselj; Marija Bošnjak; August Kovačec; Željka Lovrenčić; Vesna Kukavica; Milan Bošnjak; Aleksandra Šćukanec; Maja Đurinović; Gea Vlahović; Ivana Sardelić; Paula Gadže; Marijeta Rajković Iveta; Marin Sopota; Robert Skenderović; Vedran Iskra; Gojko Borić; Walter F. Lalich; Davorin Rudolf; Tatjana Šarić; Ivan Čizmić; Iva Buljan; Stjepan Damjanović; Tihomir Nuić; Tanja Rudež; Franjo Jović; Helena Sablić Tomić; Ivana Mance; Drago Šaravanja; Ivan Hrstić, Neven Ferenčić i Darko Mažuranić.

Izvor: Radio Dux