Tri važna postignuća za hrvatski jezik

Tri važna postignuća za hrvatski jezik: počeo s radom lektorat za hrvatski jezik u Regensburgu, donesen Zakon o hrvatskom jeziku, Štajerska odlučila uvesti u školama zasebni predmet hrvatski jezik:

Znatan odjek među Hrvatima u Austriji doživjela je odluka Štajerske o uvođenju hrvatskoga jezika kao samostalnoga predmeta u školama. To se dogodilo samo dan nakon što je u Hrvatskom saboru prihvaćen Zakon o hrvatskom jeziku i nekoliko mjeseci od početka rada lektorata za hrvatski jezik na Sveučilištu u Regensburgu.

Štajerska je postala prva savezna zemlja u Austriji u kojoj će se hrvatski izdvojiti iz dosadašnje 'BKS' nastave, u kojoj se predavala mješavina bosanskoga, srpskoga i hrvatskoga jezika.

„Veliko je to postignuće i rezultat naših dugogodišnjih nastojanja da hrvatskoj djeci pružimo važnu osnovu za kvalitetno učenje materinskog jezika. Zahvaljujem Štajerskoj na velikom angažmanu u ovom području“, rekao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman koji se 27. siječnja 2024. sastao sa štajerskim ministrom za europske, međunarodne poslove, obrazovanje i ljudske potencijale Wernerom Amonom, priopćeno je iz MVEP, a prenijela Hina.

„Mislim da je napokon vrijeme, mnogo je godina prošlo otkako je Hrvatska postala članicom Europske unije, a hrvatski postao jednim od službenih jezika. Smatram da je samorazumljivo da se u austrijskom obrazovnom sustavu više ne bi trebala provoditi kombinirana nastava bosanskog, srpskog i hrvatskog“, rekao je Werner Amon.

Štajerska će od akademske godine 2024./2025. uvesti hrvatski jezik kao samostalan predmet nastave materinskoga jezika u svoj redoviti školski sustav.

Također se napominje kako je to važan korak prema cjelokupnom rješavanju poštivanja suvereniteta hrvatskoga jezika u Austriji, budući da na saveznoj razini još uvijek postoji znanstveno neutemeljena preporuka Saveznoga ministarstva obrazovanja, znanosti i istraživanja iz 1996. u pogledu nastave materinskoga jezika za bosanski, hrvatski i srpski, odnosno „o nerazdvajanju prema etničkim pripadnostima“.

Prof. dr. sc. Mario Grčević uvjerenja je kako će odluku Štajerske slijediti i ostale austrijske savezne države. Prema njegovim riječima Hrvatska je odlukom o financiranju lektorata u Regensburgu i donošenjem Zakona o hrvatskom jeziku pokazala koliko joj je stalo do jezičnoga pitanja. Naši prijatelji i partneri na Zapadu to više ne mogu ignorirati, napomenuo je Grčević.

Sporazumom od 5. srpnja 2023. koji su potpisali u Regensburgu ministar znanosti i obrazovanja RH Radovan Fuchs i tamošnji rektor Sveučilišta Udo Hebel u listopadu prošle godine počeo je s radom lektorat za hrvatski jezik i kulturu pri Institutu za slavistiku na Sveučilištu u Regensburgu oko kojega će se oformiti Croaticum, Centar za hrvatski jezik i književnost. Riječ je o prvom lektoratu hrvatskoga jezika na njemačkom govornom području.

Tomu je prethodio Sporazum o suradnji Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Regensburgu koji su potpisali rektori Stjepan Lakušić i Udo Hebel, u prosincu 2022. Njime je predviđeno osnivanje Centra za njemačke i europske studije sa sjedištem u Zagrebu i osnivanje lektorata za hrvatski jezik u Regensburgu.

Izaslanstva sveučilišta 16. prosinca 2022. primio je ministar Radovan Fuchs i tom prigodom potpisao Pismo namjere o osnivanju lektorata za hrvatski jezik i kulturu.

Akt o otvaranju Centra za njemačke i europske studije i osnivanje Croaticuma potpisali su rektori Lakušić i Hebel 16. ožujka 2023. na zagrebačkom Sveučilištu. Tomu su nazočili hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i njemački veleposlanik Christian Hellbach, što je predstavljalo znak političke potpore osnivanju Croaticuma i Centra za njemačke i europske studije.

(mc, hkv)