U Splitu predstavljena knjiga „Kotorski misal sv. Jakova od Lođe“

https://ika.hkm.hr:

U organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Splitu (HAZU) i Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ – Split, u palači Milesi, predstavljena je u srijedu, 5. veljače, knjiga pod nazivom „Kotorski misal sv. Jakova od Lođe“. Pozdravne riječi uputili su: splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić, predsjednik HBBM 809 u Splitu Luka Perković i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore (HNVCG) Zvonimir Deković.

Knjigu su predstavili dr. sc. Rozana Vojvoda iz Umjetničke galerije Dubrovnik te profesor liturgike na splitskom KBF-u fra Domagoj Volarević. Program je moderirao akademik Radoslav Tomić (HAZU) koji je u ime domaćina izrazio „zadovoljstvo što se predstavljanje ove knjige održava u prostorijama Zavoda HAZU u Splitu“. On se prisjetio nedavno preminulog don Antona Belana, koji je izuzetno mnogo značio za hrvatsku zajednicu te koji je svojim znanjem obogatio i dao doprinos kako Biskupiji tako i ostalima. Istakao je da je njegov odlazak ostavio veliku prazninu u životima onih s kojima je nesebično dijelio svoje bogato znanje.

Obraćajući se nazočnima, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić je kazao kako je „predstavljanje ovoga Misala važan događaj koji povezuje Crkve duž Jadranske obale“. „Postojanje geografskih granica nadilazi jaka duhovna, kulturna i povijesna povezanost Kotora i dalmatinskih gradova. Kotor je zaljev svetaca, mjesto u kojem je vjera utjelovljena u kulturu. Želio bih da Hrvati u Boki Kotorskoj budu ponosni na svoju baštinu, kao što smo i mi ponosni na sve Bokelje koji žive u Splitu obogaćujući ga sa svojom duhovno-kulturnom tradicijom“, ustvrdio je nadbiskup.

Predsjednik HBBM 809 u Splitu Luka Perković kazao je kako Bokelji imaju dugu tradiciju u gradu pod Marjanom. „Prema dostupnoj dokumentaciji proslava sv. Tripuna u Splitu zabilježena je 1873. godine tako da ćemo uskoro proslaviti 150. obljetnicu te prekrasne tradicije. Slaveći sv. Tripuna mi Bokelji slavimo Boga. Njegovo mučeništvo, njegova spremnost u očuvanju vjere i njegova istinska predanost Gospodinu za nas predstavljaju putokaze duhovnog života. Naša bratovština čuva uspomenu na slavnu prošlost Bokerske mornarice koja je neraskidivo povezana s Katoličkom Crkvom“, naglasio je, izrazivši nadu „da će dostupnost ovoga Misala upoznati ljude s bogatom vjerskom tradicijom bokeljskih Hrvata“.

U svom pozdravnom govoru predsjednik HNVCG Zvonimir Deković je rekao: „Sve ono što je vezano za hrvatski nacionalni korpus u Crnoj Gori te Katoličku Crkvu uvijek će biti predmet našega rada. Identitetsko i etničko pitanje je temelj opstojnosti svakog naroda. Iako Hrvata u Crnoj Gori danas ima ispod jedan posto, 60 posto kulturnog blaga države Crne Gore je u ‘rukama’ Hrvata. O tome snažno svjedoči i Kotorski misal koji je najstarija knjiga u Crnoj Gori“.

Predstavljajući Kotorski misal, fra Domagoj Volarević je pojasnio kako se Misal kao forma javlja u 10. i 11. stoljeću kada nastaju „privatne svećeničke mise“ te se sve ono što je potrebno za slavlje liturgije počinje prepisivati kako bi svećenicima bilo dostupno na jednom mjestu. „Misal je važan jer su vjerske istine sabrane u jednu cjelinu, a njegov nastanak i razvoj nam je omogućio sagledavanje i proučavanje liturgijskih slavlja kroz povijest“, nastavio je dodavši kako je svaka liturgijska knjiga znamenita te je tako i ovaj Misal jedinstveni spomenik kulture Kotora iz 12. ili 13. stoljeća. „Ne znamo je li ovaj Misal nastao u Kotoru, njegov nastanak je još uvijek predmet znanstvenih istraživanja. No, njegova znamenitost je u tome što nam otkriva povijest Kotora te imena brojnih kotorskih velikaša i biskupa“, zaključio je.

Govoreći o povijesnom kontekstu Kotorskog misala, dr. sc. Rozana Vojvoda je istaknula kako je Misal napisan beneventanskim pismom. „Zbog činjenice da je postojao benediktinski beneventanski skriptorij na Bariju mnogi misle kako Misal potječe s juga Italije. Međutim, ja sam proučavala dalmatinske skriptorije u Zadru i Dubrovniku i s obzirom na uključenje sv. Tripuna u kalendar te njegov prikaz na početku rukopisa postoje indicije da je misal nastao i u nekom Kotorskom skriptoriju. Profesorica Virginia Brown koja je bila jedna od najvećih stručnjakinja u proučavanju beneventane smatrala je kako je u centrima beneventanske pismenosti u Dalmaciji postojao barem jedan benediktinski skriptorij. Ipak, pitanje porijekla ovog Misala ostaje predmet daljnjeg istraživanja“, konstatirala je. Zatim se osvrnula i na vrstu pisma, dekorativne inicijale koji prate tekst rukopisa i različite tipove, zaključivši kako se „može napraviti komparativna analiza s trogirskim i zadarskim materijalom“.

Originalni primjerak Misala nalazi se od 1920. g. u Nacionalnoj biblioteci u Berlinu.