"Večeras će Hrvatska pred katedralom svetoga Tripuna biti u svom najboljem izdanju"

Večeras u Kotoru, u okviru manifestacije "Don Brankovi dani muzike", nakon 25 godina, nastupit će Dubrovački simfonijski orkestar. U ime predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, ovom događaju nazočit će Slobodan Prosperov Novak. On je po dolasku u Crnu Goru posjetio Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, gdje ga je primio predsjednik Zvonimir Deković i član Vijeća Adrijan Vuksanović. Razgovaralo se o trenutačnim aktivnostima i nastojanjima hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Neizbježne su bile i teme iz bogate prošlosti Boke kotorske, s obzirom da se Slobodan Prosperov Novak aktivno bavi znanstvenim radovima bokeljske povijesti.

Deković je zahvalio izaslaniku predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na posjetu i izrazio zadovoljstvo što će nazočit večerašnjem događaju ispred katedrale sv. Tripuna.

Nakon toga Slobodan Prosperov Novak je posjetio i Radio Dux, gdje je dao interview, koji možete pročitati u nastavku.

Radio Dux: Večeras u Kotoru, u okviru Don Brankovih dana muzike, nakon točno 25 godina, nastupit će Dubrovački simfonijski orkestar. U ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, ovom događaju nazočit ćete upravo Vi. Kakvi su Vam dojmovi i što očekujete od večerašnjeg događaja?

Slobodan Prosperov Novak: Ja sam posebno dirnut što me Predsjednica poslala ovdje k vama da budem njen izaslanik i to mi je posebna čast. Posebna čast je doći u Boku kotorsku, zato što sam jedan dio svoje radne energije upotrijebio u istraživanje književnosti Bokelja u vrijeme ranog i novog vijeka, posebno za vrijeme mletačke vladavine. S druge strane, što sam imao priliku u životu sresti mnoge Bokelje, mnoge aktere bokeljskoga života, jer sam od malena, od konca  50-ih godina dolazio u Boku kotorsku kod mojih rođaka, pa sam tako zavolio ovaj prostor posebnom snagom, a vremenom sam stekao cijeli niz prijatelja, više znanstvenih, ali posebno sam njegovao jedan divan odnos s pokojnim don Gracijom  Brajković u Perastu, zatim s pokojnim dr. Milošem Miloševićem, posebno u vrijeme kada je on radio u Arhivu gdje mi je vrlo nesebično pružio neke uvide u građu. Ovdje je bio i moj veliki prijatelj don Branko Sbutega, s kojim sam proživio neke godine svoga života u Rimu, jer smo nas dvojica dijelili rimske godine; ja sam četiri godine bio nastavnik, a Branko je tada bio student teologije. S njim sam dijelio i dio bečkih boravaka, tako da su mi nekako Bokelji odredili sudbinu. Također, bavio sam se i Držićem u životu, a Držić je, kao što je poznato, porijeklom bio Bokelj, mada mu je to bio problem u životu, jer je zbog toga izgubio plemstvo. Zadnjih godina moga života moj bokeški interes je oživio, zato što je Viktorija Franić Tomić, koja je moja najbliža partnerica, sve u mom životu, osoba koju sam uspio također zainteresirati za ovo i počeli smo zajedno raditi na ovim stvarima, što je sigurno u mojoj dobi, a ja već imam 64 godine, sasvim dobro što ima netko tko će nastaviti ono što sam počeo. Naime, kod nas i jeste problem što nešto započnemo, a onda nema tko da to nastavi. Što se tiče koncerta Dubrovačke filharmonije, večeras će Hrvatska pred katedralom svetoga Tripuna biti u svom najboljem izdanju. To je mitsko mjesto svih Hrvata Boke kotorske i cijele Dalmacije, i ono što će se večeras dogoditi je znakovito, jer se događa 25 godina nakon početka rata na ovom tlu. Boka se u mom životu uvijek javljala u nekom dramatičnim okolnostima, pa sam imao priliku biti u Boki jednim od posljednjih ljudi prije nego što su se zatvorile granice `91. godine kada smo u Biskupskom vrtu priredili jedno čitanje, gdje je pjesnik Slavko Mihalić i veliki glumac Tonko Lonza i ostali govorili stihove na jednoj književnoj, nije bila večer, jer nije smjela biti večer, zato što je već tada bilo opasno, pa smo po danu imali taj događaj. Zvao se „Dolaze ozbiljna vremena, majstore, ugasite svijeću, jer dolaze ozbiljna vremena.“ Doista su dolazila ozbiljna vremena, već su vojna vozila prolazila putevima iznad Boke, granica se naoružavala, mi smo se vratili i granica je nakon toga zatvorena. Večeras će se dogoditi nešto divno za mene, pojavit će se Dubrovčani u Boki kotorskoj i to je nešto najljepše. To je dio jednog novog svijeta, vremena, pomirenja. 2000. godine, kada sam bio ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara, bio sam u prilici da organiziram prvi posjet tadašnjeg predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića.

Radio Dux: Večeras će biti potpisan i sporazum pod imenom „Kotorska inicijativa“ i to između četiri festivalska grada: Kotora, Dubrovnika, Ljubljane i Ohrida. Potpisivanje je u crkvi Sv. Duha, nazočit će ministri kulture Crne Gore i Hrvatske, Branislav Šipuš i Pavle Goranović. Kako ocjenjujete relacije između Crne Gore i Hrvatske na kulturnom polju?

Slobodan Prosperov Novak: Ja bi svakako volio da se relacije Crne Gore i Hrvatske razvijaju bilateralno i ne treba nama nikakvi regionalni potpisi. Trebaju postojati jaki bilateralni odnosi između Crne Gore i Hrvatske, dobro je da postoje odnosi između Festivala dubrovačkog i Festivala kotorskog. ja sam upoznat sa radom tog Festivala, jer je moj pokojni prijatelj, don Branko Sbutega, dao ime tom Festivalu ime i bio jedan od njegovih utemeljitelja. Ja sam sretan kada se nešto potpisuje, ali ne vjerujem puno u potpise. Prije vjerujem u kulturnu bilateralu, a ta neka obnavljanja sustava festivala ne znam što bi to moglo promijeniti.

Radio Dux: Na samom početku razgovora, pričali ste o vašoj ljubavi prema Boki kotorskoj, Vi ste se i znanstveno bavili njome; 2012. godine izdali ste knjigu „Od kampanela do kampanela“ čija je promocija bila i na Prčanju. Možete li nam nešto više reći o tom izdanju?

Slobodan Prosperov Novak: To je jedno izdanje koje je nastalo iz ideje Bože Čovića, uglednog hrvatskog izdavača, da napravi ediciju hrvatski gradovi. U Hrvatskoj je vrlo neugodno nekome reći: A kako ćemo Kotor, je li Kotor hrvatski grad? Pa, naravno da je hrvatski grad, ali nekome to očito smeta, pa ga treba naučiti. Onda smo mi pokušali to učiniti s Kotorom, ali su nam rekli: Bolje napravite cijelu Boku kotorsku, pa napravite malo otklonjeno izdanje od ovih drugih izdanja da ne bude isto kao Šibenik itd. Uvijek u Hrvatskoj ima netko tko se nešto boji, a ja nisam od tih koji se boje. Mene je bila zapanjila knjiga vrlo uglednog hrvatskog povjesničara umjetnosti Milana Pelca, koja se zove „Renesansa“ i raspravlja isključivo o hrvatskoj renesansi, nema spomena o niti jednom renesansnom spomeniku u Boki kotorskoj. Mi se trudimo da to promijenimo. Na hrvatskim studijima u Zagrebu postoji kolegij koji gospođa Franić vodi, koji se zove Stara književnost Boke kotorske i to je kolegij koji izučava samo književnost Boke kotorske. Ja mislim da je to potrebno u Hrvatskoj raditi, da je potrebno unositi to u sveučilišni život. Naša posljednja knjiga, koja govori o književnosti u Boki kotorskoj, se upravo bavi sadržajem jednog sveučilišnog kolegija.

Radio Dux: Nedavno, prigodom posjete predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, ona je nama poklonila desetak primjeraka vaše nove knjige Književnost ranog novovjekovlja u Boki kotorskoj. Autor ste Vi i gospođa Viktorija Franić Tomić.

Slobodan Prosperov Novak: To je ta knjiga koju držimo da bi mogla revolucionirati sustav znanja o Boki u Hrvatskoj. Meni se čini da je potrebno nju uvesti i u ovaj prostor, da bi bilo dobro da svaka obitelj u Boki dobije jedan takav priručnik i da takav priručnik bude ovdje tiskan, sredstvima Crne Gore i kulture Crne Gore, a u Hrvatskoj zna se čijim sredstvima.

Izvor: Radio Dux