Zakonom odbraniti krajolik
Stručna ekipa kotorske Područne jedinice Uprave za zaštitu kulturnih dobara privodi kraju izradu Studije zaštite kulturnih dobara, od koje će zavisiti i donošenje Prostornog urbanističkog plana Kotora. Krajnji rok je bio u septembru 2013. godine, a na izradi Studije, pored zaposlenih iz Uprave, učestvovali su saradnici iz drugih državnih organa, institucija, organa lokalne samouprave.
– Izrada Studije zaštite kulturnih dobara privedena je kraju, sve oblasti su obrađene i dostavljen je kompletan materijal koji se trenutno tehnički sređuje pa se njeno usvajanje može očekivati u najskorije vrijeme. Činjenica je da, iako se kasnilo sa njenom izradom, u pitanju je veoma važan dokument koji sa Menadžment planom Kotora predstavlja krovne dokumente u skladu sa kojima se svi budući planovi moraju donositi, a već usvojeni planovi, nadamo se, i preispitati, kaže Marija Popović, načelnica kotorske Uprave, u izjavi za „Dan”.
S obzirom na brojne primjere devastacije u Boki Kotorskoj, poseban akcenat u radu djelatnika Uprave stavljen je na kategoriju kulturnog pejzaža (krajolika),
– Kategorija kulturni pejzaž je nova kategorija predviđena Zakonom o kulturnim dobrima i obrađena je u Studiji zaštite kulturnih dobara. Uprava se svakodnevno trudi da spriječi devastaciju kako kulturnih pejzaža tako prostora uopšte, kroz izdavanje konzervatorskih uslova i ocjenjivanje projekata i prevashodno davanjem mišljenja na planska dokumenta. Međutim, činjenica je da se mišljenja Uprave veoma često nisu uvažavala što je za posljedicu imalo usvajanje planova kojima se predviđa pretjerana urbanizacija, smatra načelnica kotorske Uprave.
Međunarodni standardi ugrađeni u Nacionalni program razvoja kulture od 2011-2015. godine nalažu da se posebna pažnja posveti digitalizaciji kulturne baštine i zaštiti kulturnih dobara, radi lakše dostupnosti, pravilnog tretmana i prezentacije.
– Radi se o izuzetno obimnom materijalu od kojeg je do sada skenirano preko 200.000 dokumenata koja se odnose na staru građu vezanu za kulturnu baštinu. Sljedeći korak u ovom poslu je objedinjavanje digitalizovanog materijala u jedan informacioni sistem, a taj postupak iziskuje značajna finansijska sredstva, ali za rezultat, sa druge strane, pruža transparentnost i preglednost kompletne dokumentacije vezane za kulturna dobra, navodi Popović.
Ona dodaje da nema posebno utvrđenog iznosa za finansiranje Područne jedinice u Kotoru.
– Ministarstvo kulture Crne Gore je Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore opredijelilo 537 hiljada eura. Od ovog iznosa će se finansirati naša Područna jedinica, dakle, nema posebno određenog iznosa koji je predviđen za Upravu u Kotoru, pojašljava Popović.
M.D.Popović
Obrađena sva kulturna dobra
Uporedo sa izradom Studije, konzervatori, arheolozi, istoričari umjetnosti, arhivisti, odradili su obiman posao revalorizacije kulturnih dobara. Obrađena su sva kulturna dobra na teritoriji Opštine Kotor, 436 nepokretnih kulturnih dobara i 115 pokretnih kulturnih dobara. Četiri nematerijalna dobra: vještina izrade Dobrotske čipke, Bokeljska mornarica, Fašinada i Bokeljska noć, valorizovana su u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.
Obiman posao, rokovi kratki
- Veliki problem u radu Uprave predstavljaju veoma kratki zakonski rokovi za izdavanje mišljenja, konzervatorskih uslova, izdavanje saglasnosti itd. Primjera radi, za izdavanje konzervatorskih uslova rok je 10 dana, a u tom roku neophodno je da stručni tim izađe na teren, na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja sastavi izvještaj i propiše konzevatorske uslove nakon čega se predmet pravno obrađuje. Pri tome, podnošenje svih zahtjeva oslobođeno je plaćanja bilo kakvih taksi, a imajući u vidu prostor koji pokriva naša područna jedinica, broj predmeta koji svakodnevno stižu je velik – kaže Popović.
Izvor: Dan online