175 godina Matice hrvatske

www.matis.hr: 

Matica hrvatska jedna je od temeljnih institucija hrvatskoga naroda utemeljena 10. veljače 1842. u okviru čitaonice u Zagrebu. Utjecaj njena djelovanja na hrvatski narod je nemjerljiv, jer je svojim radom podržavala svijest i nadu o društvenoj, kulturnoj i političkoj slobodi u samostalnoj Hrvatskoj

Svečana proslava 175. obljetnice utemeljenja Matice hrvatske održana je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović u subotu, 11. veljače u dvorani „Blagoje Bersa" Muzičke akademije u Zagrebu. Svečanosti su nazočili i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz ef. Hasanović, kao i rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak mons. prof. dr. Franjo Topić te više ministara i predstavnika javnoga i kulturnoga života zemlje i grada Zagreba.

U svom govoru predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović je podsjetio kako su godine 1838. više hrvatskih gradova zaživjele prve narodne čitaonice koje su postale okupljalište domoljubnih intelektualaca. U njima, a osobito onoj zagrebačkoj postupno se oblikovala snažna težnja i nastojanje da se posvuda u Hrvatskoj osnuju kulturne ustanove a prije svega da se u hrvatskom javnom životu, u hrvatskoj knjizi i na hrvatskim kazališnim daskama strani jezici, poglavito njemački zamjene vlastitim materinjim jezikom. To nastojanje je za nekoliko godina urodilo osobitim plodom, te je 10. veljače 1842. u okviru čitaonice u Zagrebu utemeljena Matica ilirska.

Predsjednik Matice slovačke Marián Takáč je čestitajući ovaj visoki jubilej podsjetio na duge slovačko-hrvatske odnose, te je rekao „ponosni smo na Slovake koji su zapisani u Slovačkoj i u Hrvatskoj povijesti, a oni su glasoviti katolički dostojanstvenici zagrebački biskup Aleksandar Alagović, prvi zagrebački nadbiskup i kardinal Juraj Haulik i zagrebački kanonik i bansko-bistrički biskup Stjepan Mojzes. Svu trojicu oblikovao je bogati vjerski, kulturni i nacionalni život u Trnavi koja je u ono vrijeme bila glavno vjersko središte Ugarske". Također je podsjetio, kako je nadbiskup Haulik prije bio 175 godina jedan od vrlo darežljivih članova osnivača Matice hrvatske, Stjepan Mojzes bio je prije 175 godina zastupnik u Ugarskom saboru, te prvi predsjednik Matice slovačke prije 154 godine.

Predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač je čestitajući matičarima, te naglasio kako DHK doživljava Maticu kao svoju sestrinsku, pa i pokroviteljsku instituciju, jer je na Matičinu inicijativu i pod njihovim krovom 22. travnja 1900. utemeljeno društvo hrvatskih književnika. Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić podsjetio je, da su d 24 predsjednika Matice, 15 bili članova Akademije, a dva su bili predsjednici i Matice i Akademije.

Matica hrvatska jedna je od temeljnih institucija hrvatskoga naroda. Ona ne samo da je gradila i čuvala hrvatski identitet, nego na neki način simbolizira i povijest borbe hrvatskog naroda za svoju slobodu, rekao je Kusić. Izaslanik predsjednice RH Mate Granić je prenoseći čestitke, naglasio kako je Matica hrvatska nastala u vrijeme političkog i kulturnog oblikovanja moderne hrvatske nacije, te je „stvorena da bi okupljana, čuvala i plodila hrvatsku kulturu u najširem smislu riječi uvijek stvarajući nove kulturne vrijednosti. Posljednji govornik bio je predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković.
„Njegovanje kulturne baštine hrvatskoga naroda, i djelovanjem kojim se razvijala i jačala njegova nacionalna svijest, odrazila se i na političku svijest, zbog čega je Matica hrvatska dijelila sudbinu hrvatskoga naroda u dobrim, ali i u teškim razdobljima. Utjecaj djelovanja Matice hrvatske na hrvatski narod je nemjerljiv, jer je svojim radom podržavala svijest i nadu o društvenoj, kulturnoj i političkoj slobodi u samostalnoj Hrvatskoj. Ne radeći obrazovne i klasne razlike, ne postavljajući upravne i političke granice imala je važnu prosvjetiteljsku ulogu u različitim područjima života", rekao je Plenković.

U glazbenom dijelu sudjelovala je Klapa Sv. Juraj HRM i Zagrebački solisti. Odlomke iz govora Matičinih predsjednika čitali su Ana Vilenica i Robert Kurbaša, a program je vodila Mirna Medaković.
(IKA)