PORUKE TREĆEGA ISELJENIČKOGA KONGRESA U OSIJEKU

www.matis.hr: 

Treći Hrvatski iseljenički kongres održan je od 29. lipnja do 1. srpnja u Osijeku, četvrtom gradu po veličini u Hrvatskoj  a najvećem u Slavoniji i Baranji. Grad je to kojeg ponajviše pogađa egzodus odseljavanja mladih koji bi trebali udahnuti život ovoj regiji. Upravo je i cilj kongresa bio napraviti ovaj događaj u gradu kojeg najviše pogađaju teme iseljavanja a i naslov ovog kongresa je bio pod parolom „Odlazak – ostanak – povratak“.

Ovogodišnji Hrvatski iseljenički kongres bio je posvećen propitivanju razloga tog iseljavanja te neatraktivnosti povratka, izlaganja zašto su iseljenici napustili domovinu, koja su njihova iskustva u novim sredinama te bi li se i pod kojim uvjetima vratili u domovinu. Kongres je obilovao kreativnošću, nizom inventivnih projekata, odlično prezentiranim i predstavljenim a ponajviše prijateljskim susretima, novim prijateljstvima, razmjenama ideja i stavova koja su zasigurno oplemenila i obogatila svakog sudionika ovog susreta. Znanstveni je ovo i stručni skup na kojem je bio i veliki broj domaćih uglednika,  znanstvenika i profesora,  ali i uglednih iseljenika, predstavnika dušebrižništva u domovini i u iseljeništvu, raznih iseljeničkih organizacija, humanitarnih udruga, volontera, medijskih stručnjaka koji svakodnevno sudjeluju u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske.

Skup je ovo raznih profila i profesija koji žele svojim osobnim angažmanom nešto učiniti za svoju zemlju, entuzijasta koji dolaze iz domovine ali i iz cijeloga svijet, koji su se vratili ili žive vani i koji svojevoljno investiraju u ovakve projekte, ljudi koji na svoj način doprinose boljitku i kvaliteti života u domovini ali i u iseljeništvu. Entuzijazam je to koji je tijekom ovih godina pokrenuo brojne projekate suradnje snagom argumenata i koji ideološke  floskule svodi svake godine sve više na minimum.

Oni koji su ostali u domovini svjesni su da moraju pokrenuti državu i svoje sredine te su itekako dalo iščitati pozitivni stav koji se stalno u tri dana kongresa provlačio, a to je da nema ništa od kukanja, ljutnje i razočaranja, i da se na kongres isključivo došlo po rješenja. Brojni znanstvenici i demografi iznijeli su svoje analize i poražavajuće brojke iseljavanja. Iz Hrvatske se prvenstveno iseljava zbog podjela u društvu, neorganizirane i loše vođene države, nesposobnih političara i stranaka, beznađa i besperspektivnosti, propadanje države, društva i naroda, te zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi i nepotizam. Čulo se po prvi put i izvješće o novoj kategoriji iseljenika a to su djeca – oko 20.000 iseljenih. Govorilo se i o povijesti, emigraciji, odnosu domovine i iseljeništva.

Što se to promijenilo od prvog kongresa do danas iznio je i osnivač ovog kongresa Marin Sopta. Veliku pažnju su privukli i paneli o medijima i zdravstvenom turizmu gdje su predstavljanjem pozitivnih primjera – poput prezentacije uspješnog poduzetništva, zdravstvenog turizma te raznih inovativnih projekata. Bilo je to znatno osvježenje i pozitivna energija, čime se razbila melankolija zbog negativnih  trendova iseljavanja i pokušala se odaslati ipak pozitivna  slika da rješenja postoje.

Iznijeli su se brojni zaključci o mogućem sprječavanju iseljavanja, a neki od njih su, da što prije treba smanjiti porez na bruto dohodak, olakšati dobivanje državljanstva stranim studentima, posvetiti veću pažnju obrazovanju, demografskim  mjerama obnove, ali pojačati znanstvenu, kulturnu i sportsku suradnju između sve većeg iseljeništva i domovine te potaknuti iseljeništvo za lobiranje.

Međutim, ono što je najvažnije je vratiti ljudima povjerenje i pružiti šansu onima koji su ostali. Nužno je stvoriti sliku optimizma, jer oni koji su ostali znaju da je na njima da moraju pokrenuti svoje sredine i da nema nikakve koristi od podjela, depresije i krivnje. Dublin u koji danas iseljava Slavonija je nekada bio pusti grad i danas je još prepun prosjaka i sirotinje. Unatoč velikim iseljavanjima uspjeli su s vremenom stvoriti pozitivnu sliku i vizuru pozitivnog i atraktivnog grada koji je otvoren za sve. Samo sretno i otvoreno društvo može biti magnet za nove mlade generacije te zasigurno ako želimo biti bolji i uspješniji moramo se razvijati, brendirati Hrvatsku kao zemlju sretnih i slobodnih ljudi te otvoriti i naučiti prihvaćati sve različitosti. Moramo  isticati pozitivne stvari koje se uzimaju zdravo za gotovo a primjećuju ih stranci i iseljenici,  jer jedino pozitivnim stavom i pozitivnom slikom društva možemo zadržati i privući pozitivne ljude. Sve su to poruke  sa trećeg Iseljeničkog kongresa u Osijeku a za dvije godine je već najavljeno održavanje ponovno u Zagrebu.

Tekst: Katarina Pejić