Reagiranje Matice Boke na pismo HNV-a Ministarstvu Kulture i odgovor HNV-a

U cijelosti vam prenosimo reagiranje NVO "Matica Boke" s privicima na obraćanje Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore (HNV) Ministarstvu kulture (Uprava za zaštitu kulturnih dobara) povodom teksta u Dnevnom listu Dan "Iz manastirske riznice izrasta hram", objavljenog 27.7.2018. i odgovor HNV-a.

"Matica Boke je 8. avgusta 2018. uputila dopis Ministarstvu kulture Crne Gore i Upravi za zaštitu kulturnih dobara povodom obraćanja Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore ovim institucijama u vezi obnove manastira Miholjska Prevlaka. U svojoj reakciji HNV problematizuje otvaranje manastirske riznice i radove na obnovi, a dovodi u pitanje naučni kredibilitet arheologa, pokojnog prof dr Đorđa Jankovića iz Beograda, koji je na ovom lokalitetu vršio višegodišnja istraživanja.
„Obraćanje Hrvatskog nacionalnog vijeća Ministarstvu kulture i Upravi za zaštitu kulturnih dobara povodom otvaranja riznice manastira Miholjska Prevlaka i početka obnove manastira Svetog Arhangela Mihaila je višestruko kontroverzno. Bilo koji čitalac tog dopisa koji je HNV uputio pomenutim adresama 27.jula i upoznao sa tim javnost na portalu hrvatskog Radio Duksa, mora se upitati šta nacionalno vijeće Hrvata u Crnoj Gori uopšte ima sa obnovom manastira Miholjska Prevlaka.
Bez želje da tumačimo motive obraćanja HNV koji su nejasni (ili ipak jasni), Matica Boke izražava čuđenje što su potpisnici tog pisma Tivćani i Bokelji rimokatoličke vjere koji daleko od toga da su stručni i upućeni u ovu temu. Ipak bi trebalo da su hrišćani koji bi morali da razumiju i baštine zajedničke hrišćanske vrijednosti sa svojim prijateljima i komšijama pravoslavcima čija je generacijska želja da se obnovi kult ovoga svetilišta čija istorija seže do zajedničkih hrišćanskih korijena, monaha Svetog Benedikta Nursijskog i vremena prije podjele Crkve na Istočnu i Zapadnu. Želja autora je očigledno bila da problematizuje radove na obnovi manastira Miholjska Prevlaka, „upozori“ nadležne u državnim institucijama i usput dovede u pitanje kredibilitet poznatih naučnih radnika koji su na ovom lokalitetu izvodili arheološke radove.  U prvom redu pokojnog prof dr Đorđa Jankovića koji je iskopavanja u raznim kampanjama na Miholjskoj Prevlaci radio u kontinuitetu od 1994. godine pa sve do 2011. (ovom temom se bavio do kraja života), pa se opravdano može reći da je to njegovo životno djelo.
Sve sa ciljem da se još jednom u javnosti Mitropoliji crnogorskoj primorskoj prilijepi etiketa devastatora iako je blagoslovom i zalaganjem mitropolita Amfilohija ona poslednjih decenija obnovila 650 hramova i manastira u Crnoj Gori, među kojima će drevni manastir Svetih Arhangela biti jedan od najznačajnijih.
Nijedan od stavova HNV nema uporište u stvarnim činjenicima što daje posebno svijetlo na višak zluradosti i istovremeno manjak objektivnosti. Treba naglasiti da su sve relevantne državne institucije itekako upućene u prethodna istraživanja i pomenute radove na obnovi manastira Miholjska Prevlaka pa i one kojima je HNV adresirao pismo, i da Odbor za obnovu u kome su renomirani arhitekti, istoričari umjetnosti, između ostalog uspješno sarađuje i sa tivatskom JU „Galerija i muzej“ čiji su predstavnici prisustvovali samom osvećenju manastirske riznice. Konsultovani su čak i stručnjaci za romaniku iz Venecije“, ističe se u saopštenju Matice Boke, koje potpisuje predsjednik UO Željko Komnenović.
U reakciji je navedena i hronologija istraživanja i biografije rukovodioca istraživanja koji su od 1956. do 2001. godine vršili istraživanja na Miholjskoj Prevlaci, dr Vojislav Korać, dr Jovan Kovačević, dr Đorđe Janković i mr Mladen Zagarčanin.
„Profesor dr. Đorđe Janković šef katedre za nacionalni srednji vijek je dugo godina bio vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu (odsjek arheologija) sve dok od strane nekoliko asistenata i docenata (stručnjaka za stari vijek, antiku i Egipat, a ne srednji vijek) nije degradiran i vraćen na „pravdi Boga“ u zvanje docenta. Naravno, teorijski arheolozi i medijske zvijezde srpskih tabloida (Blica , Kurira i Informera, kao Branislav Anđelković egiptolog, Staša Babić teorijski arheolog ili Predrag Palavestra teoriski arheolog, se nisu zadržali na ovome, pa su krstaški pohod na profesora Jankovića i završili spletkarenjem, što je uslovilo njegovim izbacivanjem sa fakulteta, što je uveliko rezultirao da se Đ. Janković veoma brzo razboli i umre od posledica-nepravde!! Takav čin, koji nije zabilježen u univerzitetskoj praksi Evrope, od kada postoje katedre za arheologiju, mogu se samo objasniti političkim razlozima, a ne stručnim“, naveo je mr Mladen Zagarčanin, rukovodilac istraživanja na Miholjskoj Prevlaci od 2009. do 2011. godine.
On je naveo da se do dolaska profesora Jankovića Prevlaka koristila kao dokaz nemanjićke okupacije Primorja i tzv. „ nasilnog nametanja pravoslavlja na ovim prostorima“. „To je neki aksiom koji je ostao u hrvatskoj istoriografiji, ali, poslednjih godina i među novoistoričarima na prostoru Crne Gore, počev od Andrijaševića, Rastodera, Borozana, ili cijelog skupa Dukljanskog improvzacionalizma., Radojevića, posebno Rotkovića, pa sve do mlađanih... Ivana Jovovića i dr. Ali nije tako. Slojevi na terenu jasno pokazuju da niko ne spori postojanje manastira u 9. vijeku (naravno i slojeva od 1. vijeka, naročito bazilike iz 6. vijeka), ali da taj manastir strada u prvoj polovini 11 vijeka arheologija je pokazala i to nedovosmisleno. Prevlaka(Ilovica) je suština crnogorskog bića i pravoslavlja u njoj, što ne znači da tog pravoslavlja nije bilo i bez Prevlake i prije nje.   Ona je izvor naše duhovnosti kao što je to Nin za Hrvate. Nemati riznicu svog postajanja u samom jezgru naše duhovnosti je biti bez očnjega vida. Bez Prevlake ne postoji Prečista Krajinska (za koju se pogrešno matra da je iz 10-11 vijeka, o čemu najrječitije govore arheološka svjedočanstva), manastiri na skadarskom jezeru i na kraju cetinjski manastir. Ne dati pravoslavnom življu koji je tu dobio svoju „Ilovičku krmčiju“ drevno zakonopravilo riznicu, ili imati prigovore na to je u najmanju ruku bezobrazluk i širenje onoga što ovih dana možemo da posvjedočimo kroz nipodaštanje srpskog življa u Krajni i proslavljanje onoga o čemu bi svak normalan  ćutao“, istakao je između ostalog mr Mladen Zagarčanin."

Reakcija Matice Boke HNV-u

Mišljenje М. Zagarčanina

Biografija Mladena Zagarčanina

"Odgovor  Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore na tekst upućen Radio Dux-u od strane Matice Boke i gospodina Mladena Zagarčanina , a odnosi se  na prepisku HNV-a i Ministarstva kulture Crne Gore

Kako je izvidno iz samog pisma Matice Boke, Hrvatsko nacionalno vijeće se pismenim putem obratilo  Ministarstvu kulture Crne Gore i to pismo, kao i odgovor Ministarstva, javno objavilo na portalu Radio Dux-a. Također, bez želje da tumačimo motive  ovog pisma , konstatiramo da na pismo Ministarstvu kulture dobivamo odgovor od predsjednika UO Matice Boke, gospodina Željka Komnenovića  i uvaženog arheologa Mladena Zagarčanina.

Motiv pisanja HNV-a je traženje odgovora od Ministarstva kulture je li dozvoljeno na zaštićenom arheološkom lokalitetu, za koji zasigurno nema podataka kako je izgledao u idealnom obliku, graditi, ili samo  izvršiti konzervatorske zahvate.

Hrvatsko nacionalno vijeće će i ubuduće, kao i do sada, poštovati sve zakonske propise i dozvole države Crne Gore.

Koji su motivi, pak nekih drugih, kojima se HNV nije obraćalo  i koji u nama traže teoriju zavjere, ne znamo i smatramo ih van svake logike, naročito kada se zna kolika je biološka masa hrvatskog autohtonog naroda u Crnoj Gori.

Što se pak, tiče pisma gospodina Zagarčanina koji negira sve najveće crnogorske istorijske autoritete i pri tome se poziva na „hrišćansku“ ljubav, a HNV-u poručuje: ,, posvjedočimo  kroz  nipodoštavanje srpskog življa u Krajini i proslavljanju onoga o čemu bi svaki normalan ćutao“ gospodin  Zagarčanin  ovom rečenicom  poziva na „hrišćansku ljubav“ koja sa naše strane  nikada nije bila upitna i uvijek je išla ka izvoru te preporučujemo i njemu da se kršćanski vrati na početak i upita kako je sve počelo?

S ovim ničim izazvanim odgovorom  završavamo svaku  polemiku na ovu temu.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne  Gore

Zvonimir Deković

Odgovor HNV-a