Dešavanja
Katolički svećenici posjetili su danas katedralu sv. Tripuna u Kotoru, gdje su slaviti svetu misu u zajedništvu s kotorskim biskupom mons. Ilijom Janjićem. Svećenici sudjeluju na 13. Europskom prvenstvu katoličkih svećenika u malom nogometu (futsalu), koje se igra u Baru i Ulcinju te su ovom prigodom posjetili i Boku kotorsku.
Na 11. Festivalu dječjih klapa, koji će 17. svibnja 2019. biti održan u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru, nastupit će i „Kotorski gardelini“. Početak je u 19 sati. Na Festivalu će se predstaviti i: Kategorija do 14 godina 1) GARDELIN, Selca (Brač) / voditelj: Josip Tomasović, Tulipan, jorgovan (narodna / obrada: Lj. S. Delmata), Lipo ti je živit u Morkanu (narodna / obrada: Lj. S. Delmata) 2) DOBRI, Split / voditeljica: Karmen Širović, Tri divojke (narodna / obrada: K. Širović), Izašla je zelena naranča (narodna / obrada: K. Širović)
Njegova priča počinje još u XII. stoljeću, obuhvaćajući vrijeme njegovog postanka, ali i vrijeme njegove vijugave putanje lutanja, s konačnim ishodištem u Berlinu gdje odaje potvrdu svog postojanja. O njegovom životu, naša publika je saznala jedne prijatne večeri u kolovozu 2018. godine. Naime, u srednjevjekovnom kompleksu Buća-Luković, u sklopu festivala “Purgatorije”, bio je prikazan dokumentarni film “Kotorski misal”
Radio Dux: "Na tekst koji je objavljen na Portalu In4s (https://www.in4s.net/skandalozno-radio-duks-iz-tivta-slavio-dan-maternjeg-jezika-sa-ustaskom-sahovnicom/ ) dužni smo odgovoriti isključivo zbog građana. S indignacijom odbacujemo optužbe o fašizaciji u obilježavanju Dana materinskog jezika, uz razumijevanje da se radi o dominantno lošoj namjeri prema Hrvatima u Crnoj Gori, koja ne ostavlja prostor za povijesne činjenice i realnost. Da ironija bude veća sam autor je za usporedbu iznio prikaz grba iz doba NDH - a, kojim je očigledna razlika s grbom koji je prikazan na našem portalu, za sve one koji tu razliku mogu i hoće da vide.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske: Drage Hrvatice i Hrvati izvan Domovine, Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH predložio je da se spomendan Blažene Djevice Marije Kraljice Hrvata, 22. kolovoza, proglasi Danom Hrvata izvan RH. U tijeku je e-savjetovanje te vas i ovim putem pozivamo da svojim mišljenjima doprinesete kvalitetnoj javnoj raspravi.
Svoja mišljenja dostavite nam i putem poruke na Facebook stranici Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske ili na e-mail: mpusic@hrvatiizvanrh.hr
www.matis.hr:
Upravo je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave ‘Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika’ iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču
Domagoj Vidović: "Što li znači Bar i koliko je još Barova na kugli zemaljskoga, vjerojatno ste se i vi barem nekad u café-baru u Baru zapitali. Grad se u srednjovjekovnim dokumentima nazivao Antivari ili Antibarum, što bi značilo nasuprot ili preko puta Barija, tj. u slobodnijemu prijevodu Prekobari (usp. slovenski toponim Prekmurje i hrvatski Prekopakra). S njim je povezano i albansko ime Tivari, koje je mlađega postanja i nastalo je prema jednome od talijanskih imena.
U današnjoj emisiji Mladi Hrvati Boke naglasak je stavljen na važnost unaprjeđivanja, učenja i razvoja materinskoga jezika te njegovanja jezične i kulturne različitosti. Svjesni činjenice kako je nestanak bilo kojeg jezika gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje, učenici podsjećaju i na spisak europskih jezika koji su "u izumiranju", ali i na one takozvane "ugrožene jezike".
glashrvatske.hrt.hr/hr: Hrvatski sabor proglasio je 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnog identiteta i višestoljetne kulture, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Proglašenje tog Dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je u ličkom mjestu Kosinju 1483. godine tiskana prva hrvatska glagoljička knjiga, Misal po zakonu Rimskog dvora. Svojom inicijativom Institut je želio skrenuti pozornost javnosti i svih govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnog pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.
O Hrvatima u Baru i okolici razgovor s dopredsjednikom Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore i predsjednikom Hrvatskoga kulturnog društva „Sveti Jeronim“ iz Bara Vladimirom Marvučićem.
Razgovor vodio: Domagoj Vidović:
> Poštovani gospodine Marvučiću, što Vam kažu Vaši sunarodnjaci u Hrvatskoj kad im kažete da ste Hrvat iz Bara, predstavnik najjugoistočnijega dijela hrvatskoga neprekinutoga prostora. Koliko uopće Hrvata zna da Hrvata ima i istočnije od Boke kotorske? S kojim bi se dijelom hrvatskoga narodnog korpusa Barani mogli usporediti?
...Nažalost, nadmoćna većina Hrvata u Lijepoj Našoj nikad nije čula da južno od Boke kotorske (koja u povijesnim granicama ne obuhvaća samo zaljev, nego i dio „otvorenoga mora“, tj. Budvu sa širom okolicom) ima autohtonih Hrvata...
Dana 10.2.2019. g. u crkvi sv. Antona u Puli održana je proslava Svetog Tripuna, koja je i ove godine organizirana zalaganjem Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 iz Pule. Kotorski biskup mons. Ilija Janjić koncelebrirao je misnim slavljem u povodu Svetog Tripuna čime je po 25. jubilarni put održana svečana proslava kotorskog patrona i patrona svih Bokelja u Puli. Dolazaka kotorskog biskupa među Bokelje u Puli popraćen je velim zanimanjem i oduševljenjem nazočnih, a velika je to potvrda godinama ustrajnog rada članova Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Pula. Prije svečanog misnog slavlja Bokeljima i prijateljima Boke se obratio predsjednik bratovštine dr. Fredi Tripović pozdravnim govorom.
Kotorski biskup mons. Ilija Janjić predvodio je dana 9.2.2019.g. Svetu misu povodom Svetog Tripuna u Rijeci u crkvi Uznesenja BDM (Assunta). Biskup mons Ilija Janjić se dirljivom propovijedi obratio Bokeljima koji žive izvan Boke, ali su i dalje njegova pastvu. Biskup je pozvao Bokelje da se priključe aktivnom sudjelovanjem u svojim župnim zajednicama kojima danas pripadaju u Rijeci, ali da ne zaborave na svoje župe u mjestima Boke kotorske iz kojih potječu. Mali admiral Max Nikolić Radin prije Svete mise uputio je zahvale (Lode) svetom Tripunu.
Radio Dux: Gošća današnje emisije „Tragom Hrvata Boke i događaja“ je profesorica hrvatske nastave u Crnoj Gori Brankica Vrbat.
Povod razgovora je 15. obljetnica hrvatske nastave; prošle, kao i buduće aktivnosti.
Audio:
Tragom Hrvata Boke i događaja - 21.2.2019.
Gost Dux radija je bio potpredsjednik Općine Tivat gospodin Ilija Janović, koji nam je približio projekte u koje je uključen ispred lokalne uprave. Janović je istakao dobru suradnju s javnim poduzećima, kao i razvoj infrastrukture na lokacijama mjesnih zajednica. Potpredsjednik Općine je najavio i projekt sanacije betonskog dijela puta određenih lokacija, kao i raspisivanje tendera za izradu potpornih zidova na 4 lokacije na lokalnom putu za Gornju Lastvu, procijenjene vrijednosti 120.000,00 eura s rokom izvođenja 30 dana od dana zaključivanja ugovora, odnosno od dana uvođenja izvođača u posao.
Prostor oko katoličke crkve svetog Petra u Bijeloj, koja se nalazi u neposrednoj blizini OŠ „Orjenski bataljon“, će u narednom periodu biti oplemenjen, uređen i popločan đuričkim crvenim kamenom, bit će postavljena i turistička signalizacija, a naredni koraci obuhvatit će i rekonstrukciju krova crkve. Lokaciju su obišli potpredsjednica Općine Danijela Đurović, svećenik Kotorske biskupije don Dražen Kraljić i predsjednik Mjesne zajednice Bijela Vojo Ilić.
Iz štampe je izašao novi 163. broj „Hrvatskog glasnika", glasila Hrvata Crne Gore.
U prvom ovogodišnjem broju donosimo dio božićne i novogodišnje atmosfere, lijepu priču o Lodama i Festivalu knjige, intervju sa direktorom Opšte bolnice Kotor, prim.dr.Ivanom Ilićem, direktorica Istorijskog arhiva Snežana Pejović priča o Arhivu i stanju u kojem se ta institucija trenutno nalazi, a Marija Mihaliček osvrnula se na sječu i rušenje stabala.
Uz sve spomenuto, tu su i redovni serijali. Časopis možete nabaviti u katedrali-bazilici Svetog Tripuna, kao i u prostorijama HGDCG u Kotoru.