Dešavanja
Povodom blagdan sv. Ane, zaštitnice Župe Đurići, svete mise bit će održane u četvrtak, 26.7., prema sljedećem rasporedu: u 8 sati u Gornjoj crkvi i u 10 sati u Župnoj crkvi.
U 19 sati svečana koncelebrirana sveta misa također u Župnoj crkvi. Večernju svetu misu predslavi don Mato Karamatić, svećenik Dubrovačke biskupije i župnik iz Cavtata, a liturgijskim pjevanjem ravna Župni zbor sv. Nikole iz Cavtata.
www.bitno.net: Sveti Joakim i Ana su kršćanski sveci, supružnici, roditelji Blažene Djevice Marije. Spomendan im je u Katoličkoj crkvi 26. srpnja. Sv. Joakim i Ana ne spominju se u Svetom pismu, ali ih zato susrećemo u apokrifnom spisu iz 2. st. pod naslovom Protoevanđelje sv. Jakova. Prema tom apokrifnom spisu, Joakim i Ana nisu mogli imati djece pa su molili Boga da im udijeli taj dar. Joakim je kao bogat čovjek svoje prihode dijelio na dva dijela. Jedan dio je davao narodu, a drugi dio je prikazivao Gospodinu kao žrtvu.
U Novome Vinodolskom 16. srpnja započela je 26. po redu Mala škola hrvatskoga jezika i kulture, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Cilj projekta je da djeca koja žive izvan Republike Hrvatske unaprijede svoje znanje na polju kulture, jezika i kulturne baštine. Djeca sudjeluju u raznim kreativnim radionicama te nizu drugih aktivnosti. Ove godine program je okupio učenike iz 18 europskih i prekooceanskih zemalja: SAD-a, Omana, Katara, Švicarske, Irske, Mađarske, Njemačke, Austrije, Italije, Velike Britanije, Belgije, Švedske, Norveške, Slovenije, Francuske, Španjolske, Crne Gore i Hrvatske.
Na poziv Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Mislav Matišić, geograf i povjesničar, kao i predsjednik Udruge Karašicka Republika, boravio je proteklih dana u Boki kotorskoj.
Tom prigodom, prisustvovao je i tradicionalnoj manifestaciji Fašinada u Perastu, gdje je kamen iz Baranje bacio kraj otoka Gospe od Škrpjela te na taj način simbolično povezao Slavoniju i Boku.
U razgovoru nam je približio rad spomenute Udruge, kao i dojmove svog boravka u Boki. Više poslušajte u audio zapisu.
Na inicijativu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a sukladno zaključku s III. Plenarne sjednice Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske održane 10. prosinca 2016. u Vukovaru, Senat Sveučilišta u Zagrebu je na 9. redovitoj sjednici u 349. akademskoj godini u sklopu Odluke o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu preddiplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2018./2019. donio posebnu upisnu kvotu za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Mlade suradnice i predstavnice Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Marina i Tamara Bogdanović, sudionice su ovogodišnjeg projekta Eco Heritage Task Force u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Projekt je organiziran u cilju uključivanja mladih hrvatske nacionalnosti iz raznih zemalja svijeta koji će raditi na zaštiti okoliša i upoznavanju hrvatskoga prirodno-spomeničkog i kulturno-povijesnog prostora, a voditeljica projekta je Nives Antoljak.
www.dulist.hr: U Žuljani na Pelješcu održana je proteklog petka, 21. srpnja, pjesničko glazbena večer ‘More nije voda…’. Bila je to prigoda za predstavljanje pjesničkog opusa Marina Čaveliša (r.1959.), crnogorsko-hrvatskog pjesnika porijeklom iz Žuljane, seizmologa, te jednog od važnijih političkih čimbenika hrvatske manjine u Crnoj Gori. Marin Čaveliš je po poeziji već odavno poznat u rodnoj Crnoj Gori i šire, ali se u prošli petak prvi put javno predstavio u očevom zavičaju. Uz njega je za glazbeni dio bio zadužen Jadran Jeić, glazbenik, istraživač mikrohistorije i publicist također porijeklom iz Žuljane.
Jučer, u smiraj dana, u peraškom akvatoriju održala se jedna od višestoljetnih tradicija koja krasi drevni grad Perast. Fašinada, običaj kada brojni sudionici, muškarci, u konvoju okićenih barki kreću od Pošova, uz perašku obalu sve do najljepšeg otočića na Jadranu, kako bi bacanjem kamena dali doprinos očuvanju statike otoka. Na taj dan 1452. godine braća Mortešić su na hridi u moru ispred Perasta pronašli ikonu Bogorodice. Peraštani su poslije ovog događaja počeli gradnju otoka i crkve na hridi, nasipajući kamenje i potapajući brodove kako bi sagradili otok.
www.matis.hr: U Novome Vinodolskom, primorskom ljetovalištu bogate kulturne prošlosti, 16. srpnja započela je 26. po redu Mala škola hrvatskoga jezika i kulture, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Temeljni je cilj ovoga ljetovanja da djeca koja žive izvan Hrvatske, u zajedništvu s djecom iz različitih mjesta u Hrvatskoj, unaprijede svoje znanje hrvatskog jezika te upoznaju kulturnu i prirodnu baštinu kraja u kojemu borave.
www.matis.hr:
Iz tiska je izašao sedmi broj ovogodišnje Matice koja po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta. Naslovnicu krasi fotografija malih folkloraša Hrvatske bratske zajednice na pozornici Lisinskog u Zagrebu koja upućuje prilog o 52. tamburaškom festivalu Kulturne federacije mladih HBZ-a. U novoj Matici naći ćete i članke o Danu otvorenih vrata Predsjednice RH za iseljenike, o Trećem iseljeničkom kongresu održanom u Osijeku, o 6. Europskom prvenstvu nogometnih klubova izvan domovine. Dragi čitatelji Matice diljem svijeta, u našem i vašem interesu je da naš mjesečnik zabilježi svaki važan događaj iz vaših sredina. Stoga vas i ovaj put pozivamo da s nama surađujete. Pišite nam vijesti i šaljite fotografije, kreirajte s nama sadržaj Matice pišući nam o tome što biste željeli čitati.
www.matis.hr: Stvaranje kazališta, kao i proteklih godina vodila je redateljica iz Zagreba Nina Kleflin. Kazališni amateri pod stručnim vodstvom redateljice u završnici su imali tzv. pokazni sat – izvođenje Brešanovova komada Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. Osobito su se talentom izdvojili student iz Kotora Antonio Grgurović i Ivana Džojić iz Orašja. Održan je ljetni Matičin projekt – jubilarni seminar Stvaranje kazališta, dvadeseti po redu.
Hrvatska nogometna reprezentacija, koja je osvajanjem drugoga mjesta ostvarila povijesni uspjeh na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, stigla je sinoć nešto prije 21 sat u otvorenom autobusu s prepoznatljivim crveno-bijelim kvadratićima na Trg bana Josipa Jelačića, gdje je za Vatrene organiziran spektakularan doček koji je nadmašio sve dosadašnje dočeke sportskih junaka u Hrvatskoj. Potpuno ispunjeni Trg "eksplodirao" je kada su se kroz dim baklji pojavili svjetski nogometni viceprvaci.
www.cdm.me: Hrvatska reprezentacija je tokom Svjetskog prvenstva imala veliku podršku i iz naše zemlje. Poruke podrške stizale su, kako od fudbalskih znalaca, tako i od navijača, a jedan od njih je na Cetinju proslavio drugo mjesto koje su Hrvati osvojili na Mundijalu. Sa hrvatskom zastavom pored koje se vijori i naša crnogorska, uz zvuke pjesme “Dalmacija u mom oku” Miša Kovača poslata je lijepa poruka sa Cetinja.
www.mmp.gov.me: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava raspisuje JAVNI POZIV zainteresovanim nevladinim organizacijama koji se bave zaštitom i unapređenjem ljudskih prava manjinskih naroda za konsultacije u cilju sačinjavanja Sektorske analize za utvrđivanje prijedloga prioritetnih oblasti od javnog interesa i potrebnih sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite i promovisanja ljudskih i manjinskih prava.
Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, u ime svih članova Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore i u svoje ime uputio je čestitke Hrvatskom nogometnom savezu na osvojenoj srebrnoj medalji i tituli viceprvaka svijeta u nogometu. "Uvaženi gospodine Šuker, koristim prigodu da hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji, na čelu s izbornikom Zlatkom Dalićem, Hrvatskom nogometnom savezu i Vama osobno, u ime svih članova Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore i u svoje ime, uputim najsrdačnije čestitke na osvojenoj srebrnoj medalji i tituli viceprvaka svijeta u nogometu.
Jučer su se u Podgorici predsjednici nacionalnih vijeća Crne Gore sastali s ministrom za ljudska i manjinska prava Mehmedom Zenkom. Središnja tema sastanka bila je nefunkcioniranje Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore i s tim u vezi onemogućavanje funkcioniranja manjinskih medija, koji se funkcioniraju isključivo preko Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Stranice
HNV CG - izvješće revizora za 2021. godinu
HNV CG - izvješće revizora za 2020. godinu
HNV CG - izvješće revizora za 2019. godinu
HNV CG - izvješće revizora za 2018. godinu
Poveznica
HNV CG - izvješće revizora 2018.
Zahvala HNV -a Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH
| Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore najsrdačnije zahvaljuje Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske na dodijeljenoj financijskoj potpori za provedbu projekta ,,Saniranje Doma kulture ,,Josip Marković" u Donjoj Lastvi" u iznosu od 20.000,00 kuna. |
Zahvala HNV-a HEP-u
Zahvaljujemo partneru izložbe HEP-u što je prepoznao izložbu Putevima bokeljskih Hrvata te nam omogućio da stvaralaštvo bokeljskih Hrvata predstavimo u Zagrebu.
Zahvala HNV-a
Zahvaljujući projektu Putevima bokeljskih Hrvata još jednom smo povezali narode Hrvatske i Crne Gore s ciljem boljeg razumijevanja, razmjena iskustava i prijateljstva. Zahvaljujemo ovim putem predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović i predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću na pokroviteljstvu, generalnom partneru HEP-u, partnerima Porto Montenegro, hotel Regent Porto Montenegro i Općini Tivat, kao i medijskim partnerima Jutarnjem listu te Radiju DUX-u.
Informacija o najbitnijim aktivnostima hrvatske zajednice na području politike i kulture od 2013. – 2020.
Sažetak ostvarenih ciljeva HNV-a u 2017. godini
Tiskanje separata ,,Svevremena ostavština Josipa Slade Šilovića"
je realizirano uz financijsku potporu Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
