Dešavanja

Svetu misu u crkvi Gospe od Anđela u Verigama danas je predslavio don Dražen Kraljić. Drugog kolovoza slavi se franjevačka svetkovina Gospa od Anđela, a prema učenju Crkve, vjernici mogu dobiti potpuni oprost, ako se ispovjede, pričeste, izmole Oče naš i pomole se na nakanu Svetog Oca. „Danas nam Crkva, po tko zna koji put, stavlja lik Blažene Djevice Marije, njezinu sliku. Danas ju slavimo kao Gospu od Anđela, kao onu koja je upućena anđelima. Znamo da je Majka Božja puno puta pomagala svima onima koji su se utjecali njezinom zagovoru.

Od 16. - 27. srpnja održala se 26. po redu Mala škola hrvatskoga jezika i kulture, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Program škole svake godine odvija se u Domu Crvenoga križa grada Zagreba u Novom Vinodolskom. Ovaj grad bogate kulturne prošlosti već je dugi niz godina domaćin Maloj školi kojoj je temeljni cilj da djeca koja žive izvan Hrvatske unaprijede svoje znanje hrvatskoga jezika te upoznaju kulturnu i prirodnu baštinu kraja u kojem borave i, općenito, Republike Hrvatske.

U četvrtak, 2. kolovoza, u 8:30h služit će se sveta misa u crkvi Gospe od Anđela u Verigama. Svetu misu predslavit će don Dražen Kraljić. Drugog kolovoza slavi se franjevačka svetkovina Gospa od Anđela, a toga dana , prema učenju crkve, vjernici mogu dobiti potpuni oprost, ako se ispovjede, pričeste, izmole Oče naš i pomole se na nakanu Svetog Oca. Crkva Gospe od Anđela u Verigama bila je značajno strateško mjesto u svojoj povijesti oko koje su Peraštani podigli utvrde s puškarnicama i branili svoj grad.

www.skupstina.me: Odbor utvrdio Predlog odluke za izbor članova Upravnog odbora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Na danas održanoj 41. sjednici Administrativni odbor Skupštine Crne Gore odlučio je da predloži Skupštini Crne Gore da se za članove Upravnog odbora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava izaberu: ERVIN DURAKOVIĆ, predstavnik Skupštine Crne Gore; ARTA HOXHA, predstavnica Skupštine Crne Gore; MERSAD LATIĆ, predstavnik Skupštine Crne Gore; SYLE RUGOVA, predstavnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava...

Povodom blagdana sv. Ane, zaštitnice Župe Đurići, jučer je u Župnoj crkvi održana svečana koncelebrirana sveta misa. Pred brojnim okupljenim vjernicima, misu je predslavio don Mato Karamatić, svećenik Dubrovačke biskupije i župnik iz Cavtata. Don Karamatić je u svojoj propovijedi podsjetio na neke svece koji su, kao i sveta Ana, potekli od svetih roditelja, a koji su molili za obraćanje svojih sinova i kćerki. Međutim, kako on kaže, sveta Ana nije morala moliti za obraćanje svoje kćeri Marije.

Jučer je u posjetu Hrvatskome nacionalnom vijeću Crne Gore boravilo izaslanstvo Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore na čelu s direktorom Fonda Safetom Kurtagićem. Delegaciju je primio predsjednik HNV-a Zvonimir Deković, koji je direktora Fonda upoznao s aktivnostima HNV-a u smjeru daljnjeg unaprijeđenja modusa suradnje po svim vitalnim pitanjima za hrvatsku manjinsku zajednicu u Crnoj Gori.

Povodom blagdan sv. Ane, zaštitnice Župe Đurići, svete mise bit će održane u četvrtak, 26.7., prema sljedećem rasporedu: u 8 sati u Gornjoj crkvi i u 10 sati u Župnoj crkvi.
U 19 sati svečana koncelebrirana sveta misa također u Župnoj crkvi. Večernju svetu misu predslavi don Mato Karamatić, svećenik Dubrovačke biskupije i župnik iz Cavtata, a liturgijskim pjevanjem ravna Župni zbor sv. Nikole iz Cavtata.

www.bitno.net: Sveti Joakim i Ana su kršćanski sveci, supružnici, roditelji Blažene Djevice Marije. Spomendan im je u Katoličkoj crkvi 26. srpnja. Sv. Joakim i Ana ne spominju se u Svetom pismu, ali ih zato susrećemo u apokrifnom spisu iz 2. st. pod naslovom Protoevanđelje sv. Jakova. Prema tom apokrifnom spisu, Joakim i Ana nisu mogli imati djece pa su molili Boga da im udijeli taj dar. Joakim je kao bogat čovjek svoje prihode dijelio na dva dijela. Jedan dio je davao narodu, a drugi dio je prikazivao Gospodinu kao žrtvu.

U Novome Vinodolskom 16. srpnja započela je 26. po redu Mala škola hrvatskoga jezika i kulture, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Cilj projekta je da djeca koja žive izvan Republike Hrvatske unaprijede svoje znanje na polju kulture, jezika i kulturne baštine. Djeca sudjeluju u raznim kreativnim radionicama te nizu drugih aktivnosti. Ove godine program je okupio učenike iz 18 europskih i prekooceanskih zemalja: SAD-a, Omana, Katara, Švicarske, Irske, Mađarske, Njemačke, Austrije, Italije, Velike Britanije, Belgije, Švedske, Norveške, Slovenije, Francuske, Španjolske, Crne Gore i Hrvatske.

Na poziv Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Mislav Matišić, geograf i povjesničar, kao i predsjednik Udruge Karašicka Republika, boravio je proteklih dana u Boki kotorskoj.
Tom prigodom, prisustvovao je i tradicionalnoj manifestaciji Fašinada u Perastu, gdje je kamen iz Baranje bacio kraj otoka Gospe od Škrpjela te na taj način simbolično povezao Slavoniju i Boku.
U razgovoru nam je približio rad spomenute Udruge, kao i dojmove svog boravka u Boki. Više poslušajte u audio zapisu.

Na inicijativu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a sukladno zaključku s III. Plenarne sjednice Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske održane 10. prosinca 2016. u Vukovaru, Senat Sveučilišta u Zagrebu je na 9. redovitoj sjednici u 349. akademskoj godini u sklopu Odluke o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu preddiplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2018./2019. donio posebnu upisnu kvotu za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Mlade suradnice i predstavnice Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Marina i Tamara Bogdanović, sudionice su ovogodišnjeg projekta Eco Heritage Task Force u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Projekt je organiziran u cilju uključivanja mladih hrvatske nacionalnosti iz raznih zemalja svijeta koji će raditi na zaštiti okoliša i upoznavanju hrvatskoga prirodno-spomeničkog i kulturno-povijesnog prostora, a voditeljica projekta je Nives Antoljak.

www.dulist.hr: U Žuljani na Pelješcu održana je proteklog petka, 21. srpnja, pjesničko glazbena večer ‘More nije voda…’. Bila je to prigoda za predstavljanje pjesničkog opusa Marina Čaveliša (r.1959.), crnogorsko-hrvatskog pjesnika porijeklom iz Žuljane, seizmologa, te jednog od važnijih političkih čimbenika hrvatske manjine u Crnoj Gori. Marin Čaveliš je po poeziji već odavno poznat u rodnoj Crnoj Gori i šire, ali se u prošli petak prvi put javno predstavio u očevom zavičaju. Uz njega je za glazbeni dio bio zadužen Jadran Jeić, glazbenik, istraživač mikrohistorije i publicist također porijeklom iz Žuljane.

Jučer, u smiraj dana, u peraškom akvatoriju održala se jedna od višestoljetnih tradicija koja krasi drevni grad Perast. Fašinada, običaj kada brojni sudionici, muškarci, u konvoju okićenih barki kreću od Pošova, uz perašku obalu sve do najljepšeg otočića na Jadranu, kako bi bacanjem kamena dali doprinos očuvanju statike otoka. Na taj dan 1452. godine braća Mortešić su na hridi u moru ispred Perasta pronašli ikonu Bogorodice. Peraštani su poslije ovog događaja počeli gradnju otoka i crkve na hridi, nasipajući kamenje i potapajući brodove kako bi sagradili otok.

www.matis.hr: U Novome Vinodolskom, primorskom ljetovalištu bogate kulturne prošlosti, 16. srpnja započela je 26. po redu Mala škola hrvatskoga jezika i kulture, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Temeljni je cilj ovoga ljetovanja da djeca koja žive izvan Hrvatske, u zajedništvu s djecom iz različitih mjesta u Hrvatskoj, unaprijede svoje znanje hrvatskog jezika te upoznaju kulturnu i prirodnu baštinu kraja u kojemu borave.

www.matis.hr:
Iz tiska je izašao sedmi broj ovogodišnje Matice koja po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta. Naslovnicu krasi fotografija malih folkloraša Hrvatske bratske zajednice na pozornici Lisinskog u Zagrebu koja upućuje prilog o 52. tamburaškom festivalu Kulturne federacije mladih HBZ-a. U novoj Matici naći ćete i članke o Danu otvorenih vrata Predsjednice RH za iseljenike, o Trećem iseljeničkom kongresu održanom u Osijeku, o 6. Europskom prvenstvu nogometnih klubova izvan domovine. Dragi čitatelji Matice diljem svijeta, u našem i vašem interesu je da naš mjesečnik zabilježi svaki važan događaj iz vaših sredina. Stoga vas i ovaj put pozivamo da s nama surađujete. Pišite nam vijesti i šaljite fotografije, kreirajte s nama sadržaj Matice pišući nam o tome što biste željeli čitati.