Dešavanja
U najjužnijoj crkvici posvećenoj velikomučeniku Svetome Dujmu, u kotorskom naselju Škaljari, jučer je proslavljen blagdan sv. Dujma. Ovog mučenika koji je svoj život dao za kršćanstvo 304. godine slave Splićani, a početak gradnje crkve posvećene njemu u Kotoru pominje se u 9. stoljeću a završetak u 13. ili 14. stoljeću. Prije točno jedanaest godina mala crkva u Škaljarima je obnovljena, te se od tada redovito 7. svibanj kao dan Svetoga Dujma obilježava i kod nas.
U župnoj crkvi sv. Roka u Donjoj Lastvi ove godine bit će duhovna priprava za blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića. Trodnevnica koju predvodi otac Dario Nowak, salvatorijanac, bit će u ponedjeljak, utorak i srijedu, s početkom u 18 sati. Vjernici će imati prigodu obaviti sv. ispovjed, a molit će se sv. krunica i litanije sv. Leopolda, prije sv. mise.
Na poziv Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonimir Deković predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i član Hrvatske građanske inicijative boravio je u službenom posjetu Zagrebu. Tom prigodom posjetio je značajne institucije Republike Hrvatske i susreo se s njihovim zvaničnicima. Predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić i članovi Odbora Arsen Bauk, Domagoj Hajduković i Ivo Jelušić održali su sastanak s g. Zvonimirom Dekovićem i predsjednikom Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb Ivom Škanatom.
Današnja emisija „Mladi Hrvati Boke“ donosi razgovor s organizatoricom 1. međunarodnog haiku susreta u OŠ „Vežica“ u Rijeci, održanoga na Dan planeta Zemlje, 22. travnja. Čitav projekt realiziran je prema ideji profesorice hrvatskoga jezika i književnosti u OŠ „Vežica“ Mihovile Čeperić-Biljan koja je otkrila niz zanimljivih detalja našoj mladoj novinarki Ani Mariji Stipanić s kojom je vodila telefosnki intervju.
Kotorska biskupija: Proslava svetkovineSvetog Leopolda B. Mandića o 150. obljetnici njegova rođenja održati će se u Herceg Novom.
NAJAVA: U subotu, 7. svibnja, na blagdan sv. Dujma biskupa i mučenika, zaštitnika grada Splita, u Škaljarima, u crkvi sv. Dujma bit će sv. misa u 18 sati.
Hrvatska matica iseljenika i ove godine organizira svoje tradicionalne ljetne programe koji obuhvaćaju dvije škole za učenje hrvatskog jezika i kulture, školu folklora, folklornu radionicu, kazališni seminar i volonterski program za mlade iz svijeta. Programi počinju 25. lipnja i traju do 15. kolovoza. Sudionici se prijavljuju, ovisno o početku programa, od 20. svibnja do kraja lipnja.
Na današnji dan 1843. gore saborskim zastupnicima obratio se Ivan Kukuljević Sakcinski. Bio je to prvi govor u Saboru na hrvatskom narodnom jeziku, a riječi koje je uputio ovaj hrvatski ilirac i danas su više nego aktualne. Taj govor je, zbog Kukuljevićeve smionosti, izazvao pravu uzbunu kod austrijskih i mađarskih vlasti. Ivan Kukuljević Sakcinski rođen je 29. svibnja 1816. godine u Varaždinu. Gimnaziju završava u rodnome Varaždinu, a filozofiju studira u Zagrebu. Prekinuvši studij, prelazi u vojni poziv te polazi kadetsku školu u Kremsu.
Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske s ciljem očuvanja hrvatskog jezika i kulture te promicanja suradnje i povezanosti s Hrvatima i njihovim potomcima diljem svijeta 15. travnja 2016. godine objavio je: JAVNI POZIV ZA DODJELU NAKNADA/STIPENDIJA ZA UČENJE HRVATSKOG JEZIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ I ZA INTERNETSKO UČENJE HRVATSKOG JEZIKA U AKADEMSKOJ GODINI 2016./17.
U cilju promicanje veza i jačanje suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, očuvanja hrvatskog identiteta i promicanja hrvatskog jezika, kulture i tradicije te jačanja položaja hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, kao i pomoći ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2016. godinu.
Web portal: direktno.hr: Voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica zajedno sa zastupnicima iz Hrvatske i u suradnji sa Academiom Cravaticom pokrenula je u Europskom parlamentu 'pisanu izjavu' (Written declaration) u kojoj poziva Europsku komisiju da uvede Europski dan kravate kako bi taj otmjeni odjevni predmet bio priznat kao dio europske kulturne baštine, identiteta, komunikacije i dizajna te kako bi europski narodi mogli očuvati i učvrstiti međusobne veze i veze s ostatkom svijeta budući da se kravata istodobno percipira kao hrvatska, europska i svjetska.
Ja i dan-danas imam osjećaj da pjesme mene vode, a da ja zapravo samo prenosim nešto što je stvarano u nekim davnim vremenima.
U petak navečer, 29. travnja, Dunja Knebl &Kololira nastupili su u MMC Koprivi, prostoru smještenom na najduljoj zagrebačkoj ulici – Ilici. Poznata „Kopriva“ ima jedan poseban ugođaj u kojemu uživaju posjetitelji različitih programa koji se u njemu održavaju. Prostor je uredio akademski kipar i drvorezbar, Josip Kopriva.
Marin Držić, po nadimku Vidra, rođen je 1508. u Dubrovniku, u obitelji trgovca. Njegova obitelj nije imala mnogo sreće u trgovini, gospodarski je propala pa je to vrlo snažno utjecalo na Držićev životni put. Nakon srednje škole, otišao je u Sienu, toskanski grad, kako bi studirao pravo, no nema zapisa da je diplomirao. Već za vrijeme fakulteta došlo je do izražaja njegovo zanimanje za glumu pa je čak sudjelovao u tajnim izvedbama renesanse komedije. Kasnije, moglo se vidjeti i Držićevo ime na popisu kažnjenih.
,,Povodom najradosnijeg kršćanskog blagdana koji simbolizira pobjedu nad smrću, grijehom i zlom i osnažuje vjeru u vječni život, svim pravoslavnim vjernicima srdačno i tradicionalno, s ,,Hristos vaskrese" čestitamo Uskrs! S poštovanjem, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore".
Na poziv Hrvatske matice iseljenika HGD CG je prijavilo učešće naše predstavnice na Reviju tradicijske odjeće i za izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji, koja će se održati u Tomislavgradu u razdoblju od 28. lipnja do 3. srpnja. Hrvatsko građansko društvo na Reviji će predstavljati Aleksandra Milović iz Bara u barskoj nošnji.
Dana 27. travnja 2016., svetim misama, molitvama i pjesmama pred tijelom blaženice koje se neraspadnuto čuva u kotorskoj crkvi Sv. Marije od Rijeke, svečano je proslavljena svetkovina bl. Ozane Kotorke, dominikanske trećoredice i suzaštitnice grada Kotora. Proslava je počela već rano ujutro, kada je u 6 h slavljena prva misa, nakon koje su uslijedile još dvije jutarnje mise. Euharistiju u 10 h predslavio je o. Nikola Mioč OP, a propovijedao je mons. Srećko Majić, peraški župnik. Na misi su bili prisutni dominikanski novaci, sestre dominikanke te brojni hodočasnici iz Dubrovnika, koji su došli u pratnji o. Mioča, potpriora dubrovačkog dominikanskog samostana.
Stranice
HNV CG - izvješće revizora za 2021. godinu
HNV CG - izvješće revizora za 2020. godinu
HNV CG - izvješće revizora za 2019. godinu
HNV CG - izvješće revizora za 2018. godinu
Poveznica
HNV CG - izvješće revizora 2018.
Zahvala HNV -a Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH
| Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore najsrdačnije zahvaljuje Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske na dodijeljenoj financijskoj potpori za provedbu projekta ,,Saniranje Doma kulture ,,Josip Marković" u Donjoj Lastvi" u iznosu od 20.000,00 kuna. |
Zahvala HNV-a HEP-u
Zahvaljujemo partneru izložbe HEP-u što je prepoznao izložbu Putevima bokeljskih Hrvata te nam omogućio da stvaralaštvo bokeljskih Hrvata predstavimo u Zagrebu.
Zahvala HNV-a
Zahvaljujući projektu Putevima bokeljskih Hrvata još jednom smo povezali narode Hrvatske i Crne Gore s ciljem boljeg razumijevanja, razmjena iskustava i prijateljstva. Zahvaljujemo ovim putem predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović i predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću na pokroviteljstvu, generalnom partneru HEP-u, partnerima Porto Montenegro, hotel Regent Porto Montenegro i Općini Tivat, kao i medijskim partnerima Jutarnjem listu te Radiju DUX-u.
Informacija o najbitnijim aktivnostima hrvatske zajednice na području politike i kulture od 2013. – 2020.
Sažetak ostvarenih ciljeva HNV-a u 2017. godini
Tiskanje separata ,,Svevremena ostavština Josipa Slade Šilovića"
je realizirano uz financijsku potporu Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
