Šansa kulturnog razvoja ili krupan zalogaj za nas

16/02/2015
Share/Save

Ukoliko se pet lokalnih samouprava dogovori o zajedničkoj kandidaturi, pred njima je nimalo jednostavan zadatak, da do 23. oktobra urade projekat i aplikaciju koju će predati Briselu na razmatranje.

Na sastanku koji je prije dva dana održan u Herceg Novom razgovarali su predstavnici lokalnih samouprava Herceg Novog, Tivta, Kotora, Budve i Cetinja, gdje im je ekspert za oblast evropske prijestonice kulture Aleksandar Peković predstavio prednosti zajedničke kandidature za Evropsku prijestonicu kulture.

"EPK nije titula gradu koji je najljepši, najspremniji, najbolji. To je titula koja se dodjeljuje najboljem projektu, odnosno najboljoj viziji razvoja jednog grada, sredine, regije, jer se zna da je EPK jedan motor razvoja. T ako, na primjer, jedna mala regija u Italiji u Pulji pobijedila je ove godine Veneciju i Firencu. Znači, ocjenjuje se projekat, vizija razvoja, to je ono što je vrlo važno", napominje za Vikend novine Peković.

Udruživanje u regiju za nas je najbolje, kaže Peković, i savjetuje da Herceg Novi bude titular, a ostale opštine sa njim nosioci projekta. Zašto baš Herceg Novi Aleksandar Peković objašnjava.

Da li ćemo ići kao regija ili ne sada je sve na predstvnicima lokalnih samouprava. Međutim, ako znamo kakvu kulturu, tradiciju, infrastrukturu imaju zemlje i gradovi koji su ranijih godina bili prijestonice kulture (poput Krakova, Đenove, Porta, Amsterdama, Berlina, Pariza...), postavlja se pitanje koliko mi tu realno imamo šansi i da li je to isplativo za malu sredinu poput naše zemlje. Prema mišljenju Pekovića, šanse postoje.

"Imamo šanse i to jako velike. Ovdje je sad problem kratko vrijeme. Tu je šest mjeseci da se spremi projekat, to je ono što je najviše protiv. Svaka država manjeviše ima kapaciteta da to iznese. Takođe, ovo je dobra prilika da se Cetinje, Budva, Kotor, Tivat i Herceg Novi povežu i sa Lovćenom, Rijekom Crnojevića, Risnom, Perastom i organizuju u jedan praktični region, jer EU funkcioniše na bazi regionalne podjele i da kao region kasnije, a i tokom kandidature šire kapacitet da mogu da učestvuju i da konkurišu na EU fondove kada su u pitanju važni infrastukturni i programski projekti", smatra Peković.

Biti Evropska kulturna prijestonica laskava je titula, ali i skupa. U finansiranju tog nimalo jednostavnog projekta učestvuju grad, država i privatni sektor, dok EU kao nagradu svakom gradu daje 1,5 miliona eura iz Fonda Meline Mercouri koja je prije 30 godina pokrenula projekat EPK. Nego, 1,5 miliona eura je čini se kap u moru. Prema tvrdnjama Aleksandra Pekovića, EPK su koštale od pet miliona eura pa do čak milijardu.

"Po zvaničnom izvještaju Evropske komisije ovo je najznačajniji projekat kulture u Evropi i to upravo iz finansijskih razloga. Na jedan uložen euro gradu i državi se vraća 8-10 eura", navodi Peković.

Prijestonica Cetinje je sredinom januara objavila da će se kandidovati za laskavu titulu. Tada je formiran i organizacioni odbor za kandidaturu. Nakon sastanka u Herceg Novom nameće se kao pitanje kako je bilo moguće da se previdjela propozicija prema kojoj kandidat za Evropsku prijestonicu kulture ne može biti grad sa manje od 25.000 stanovnika.

Aleksandar Peković kao pokretač ideje da se naših pet opština kandiduje zajedno za Evropska prijestonica kulture bio je jedan od glavnih nosilaca i inicijatora kandidature Beograda za EPK 2020. godine.

"Ja sam na beogradskoj kandidaturi radio od 2008 god. To je sada u nekoj fazi stajanja, ne znam šta će se desiti, to zavisi od vladajuće strukture", kaže Peković.

Izvor: Dnevne novine