Dr. sc. Vesna Čučić održala predavanje „Cenzure i tema žena u XVI. st. u Dubrovniku“

28/03/2019
Share/Save

Predavanje  dr. sc. Vesne Čučić „Cenzure i tema žena u XVI. st. u Dubrovniku“ održano je u Galeriji solidarnosti u Kotoru, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj  i OJU „Muzeji“ – Kotor.

Na početku večeri nazočne je, u ime organizatora, pozdravila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj Marija Mihaliček, koja je posebno izrazila zahvalnost direktoru OJU Muzeji Dušanu Medinu, kao i prof. Marini Dulović i gospođi Biserki Milić, koji su dali doprinos da se ova večer uspješno održi. „Matica hrvatska u Boki kotorskoj u svojoj misiji očuvanja kulture, tradicije, baštine Hrvata, promovira univerzalne kulturne vrijednosti i svakako želi i dalje surađivati sa  institucijama kulture. Večeras smo na tom zajedničkom putu. A upravo naša gošća je zaslužna za mnoge puteve kulturne suradnje između Kotora u kome je rođena i Dubrovnika u kome je odrasla u kome živi“, kazala je Mihaliček.

Predavanje „Cenzura i tema žene u Dubrovniku u 16. st.“ se tiče žene, knjige i cenzure u Dubrovniku u 16. stoljeću. Pratimo i eklatantni primjer cenzure u Republici, zabranu raspačavanja knjige i kompletno povlačenje izdanja iz distribucije, te tiskanje novog cenzuriranog izdanja.

Dr. sc. Vesna Čučić predstavila je glavne likove predavanja: Cvijetu Zuzorić, Maru Gundulićevu i Nikolu Vito Gozzea, koji su, kako kaže, bili izuzetno zanimljivi, kreativni, načitani i obrazovni. Ona također ističe da se prvi puta u Dubrovniku žena stavlja u glavni plan te da se o raspravlja o ulozi žene, žena piše o ženi i za nju se zauzima, te sudjeluje u filozofskim raspravama, a sve to velikodušno im omogućuje jedan muškarac, plemić i državnik u Dubrovačkoj Republici: „Troje stvarnih renesansnih aktera su izuzetno zanimljivi i ponaosob i u tom trio-zajedništvu. Vrlo su kreativni, načitani, obrazovani, pravi renesansni muškarac i žene. Ovo o čemu govorim prva je pojava u Dubrovniku da se žena stavlja u prvi plan, da se raspravlja o ulozi žene, da žena preuzima pero u ruke i piše o ženi i da se zauzima za nju, da sudjeluje u filozofskim raspravama i da im sve to velikodušno omogućava jedan muškarac, plemić, štoviše državnik. To je i primjer da je Dubrovnik bio uključen u europske tokove i aktualnosti. Ali, tu imamo i eklatantni primjer cenzure u Dubrovačkoj Republici, što je posebno zanimljivo upravo sa gledišta povijesti knjige“.

Vesna Čučić je rođena u Kotoru. U Dubrovniku je završila Gimnaziju i Srednju glazbenu školu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala engleski jezik i književnost, francuski jezik i bibliotekarstvo. Magistrirala na postdiplomskom studiju humanističkih i društvenih znanosti Kulturna povijest istočne jadranske obale na Sveučilišnom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku Sveučilišta u Zagrebu. Na Sveučilištu u Zadru doktorirala s temom »Prve tiskare i dubrovačko društvo (1783.-1868.)«.Više godina bila zaposlena u Dubrovačkim knjižnicama (Narodna i Znanstvena knjižnica) i u Državnom arhivu u Dubrovniku. Od 2001. godine na mjestu ravnateljice Dubrovačkih knjižnica do odlaska u mirovinu 2018. U više navrata boravila na međudržavnim stipendijama u Francuskoj (Državni arhiv u Parizu i Nacionalna knjižnica u Parizu). Objavljuje stručne i znanstvene radove u domaćim i stranim časopisima i knjige. Sudjeluje na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Obnašala funkciju predsjednice Matice hrvatske u Dubrovniku. U 2 mandata obnašala je funkciju člana Glavnog odbora MH u Zagrebu. Trenutno obnaša funkciju člana Predsjedništva Ogranka MH u Dubrovniku, na kojoj je funkciji već više od 2 desetljeća. U suradnji s Bibliotekom i čitaonicom u Kotoru, Knjižarom Karver u Podgorici, dok je bila na čelu Dubrovačkih knjižnica i član predsjedništva MH u Dubrovniku, realizirala je projekt Dubrovnik i Kotor – Gradovi i knjige koji je 2011. godine financirala EU u sklopu predpristupnih fondova.