IZDVAJAMO: HRVATI U BIH MORAJU IMATI TELEVIZIJSKI KANAL NA SVOME JEZIKU

16/02/2016
Share/Save

Prenosimo sa web portala petir.eu

Tijekom rasprave na Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta na kojoj se govorilo o napretku koji je Bosna i Hercegovina ostvarila u 2015. godini, a koja je održana dan nakon što je BiH predala zahtjev za članstvo u EU, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir čestitajući Bosni i Hercegovini na tom važnom koraku rekla je da vjeruje u europsku budućnost BiH kao države u kojoj će sva tri konstitutivna naroda imati jednaka prava.

Zastupnica Petir pozvala je sve odgovorne u BiH da svoju pripadnost europskoj obitelji pokažu poštivanjem vrijednosti u koje EU vjeruje i na kojima je izgrađena – osiguravajući Hrvatima prava koja im kao konstitutivnom narodu pripadaju kako Hrvati u BiH više nikada ne bi bili građani drugog reda.

„Hrvatski su u BiH konstitutivni narod samo na papiru“, rekla je Petir te podsjetila kako se temeljna prava Hrvata u BiH krše, a zbog velikog iseljavanja, uzrokovanog otežanim životom u nemogućnosti ostvarivanja vlastitih prava, može se reći da je hrvatski narod gotovo nestao s pojedinih područja BiH.

Hrvatska je zastupnica Marijana Petir istaknula kako je hrvatski jezik nedovoljno prisutan u javnom i političkom životu, a trenutačni sustav javnog emitiranja u BiH ne zadovoljava potrebe hrvatskog naroda. Izrazila je nevjericu zbog reagiranja Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) i Radio-televizije Federacije BiH (RTVFBiH) koje se  protive izmjeni zakona o javnom RTV servisu kojima je predviđena uspostava nacionalnih kanala unutar sustava Radio-televizije BiH (BHRT).  „Hrvati moraju imati mogućnost povratka u svoj dom, hrvatska se djeca moraju moći školovati na hrvatskome jeziku, Hrvati u BiH moraju imati televizijski kanal na svome jeziku“, jasna je Petir.

Zastupnica Petir je izrazila nezadovoljstvo i činjenicom da još uvijek nema pomaka u području zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini. Istaknula je kako su građani Slavonskog Broda i dalje izloženi štetnom utjecaju rafinerije nafte u Bosankom Brodu, koja se nalazi neposredno uz samu granicu s Hrvatskom, te je tražila hitnu reakciju Europske komisije. Osvrnula se je i na negativne ekološke posljedice za Hrvatsku zbog mnogobrojnih energetskih projekata koji se realiziraju u BiH uz hrvatsku granicu a bez prekogranične procjene utjecaja na okoliš što je u suprotnosti s međunarodnim konvencijama. Posebno je izrazila svoju zabrinutost za dolinu rijeke Neretve zbog realizacije bosanskohercegovačkog hidroenergetskog projekta „Gornji Horizonti“ te je tražila strogu primjenu ESPOO konvencije o prekograničnom utjecaju na okoliš.