Izdvajamo iz medija-2013.-2014.

 

HOMAGE VINKU COCE - FEŠTA OD KLAPA

Dubrovnik, 21. siječnja 2014. (Radio Dux) - Trinaestu godinu za redom uoči Feste sv. Vlaha održat će se višednevna manifestaciju FESTA 2014 DUBROVNIK, koja tradicionalno otvara službeni program proslave blagdana Svetog Vlaha i Dana Grada Dubrovnika.

„Festa od Klapa" počinje u četvrtak 23. siječnja u 20 sati u Kazalištu "Marina Držića" okupit će 14 muških i ženskih klapa među kojima su i FA Linđo, Klapa Amfora, Klapa Maestral, Ragusa, Subrenum, Oštro i druge, uglavnom iz Dubrovačko-neretvanske županije, u čast nezaboravnog trogirskog tenora Vinka Coce.

Središnji veliki koncert je u petak 24. siječnja u 20 sati u Revelinu, programski se nastavlja po konceptu tematskih cjelina: Festa od balada – Rade Šerbedžija. Angažirani su i priznati instrumentalisti koji Radu prate na hrvatskoj turneji, grupa Zapadni Kolodvor, čiji je zaključni koncert upravo u Dubrovniku .

U suradnji s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom u Crkvi svetog Vlaha u nedjelju, 26. siječnja, nastupit će četiri dubrovačke dive: Dijana Hilje, Dubravka Šeparović, Ilijana Korać i Laura Hladilo a pratiti će ih gudački kvartet Dubrovačkog simfonijskog orkestra po prvi put u crkvi svetog Vlaha. – rekao je ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra Damir Milat.

U srijedu 29. siječnja u 10 sati u hotelu More u suradnji s Gospodarskom i Obrtničkom komorom, Turističkim zajednicama, Gradskim i Županijskim upravnim odjelima i Udrugama vinara organiziraju se radionice Feste od vina – o sljubljivanju autohtonih jela i vina na temu 'Nepravedno zapostavljene namirnice u novom modernom ruhu sa zlatnim kapljicama iz naše županije'.

Novi dubrovački vinski festival Festiwine predstavlja se u petak 31. siječnja u 11sati u hotelu Royal Importanne.

U subotu, 1. veljače, kao svojevrsnu uvertiru u Festu od vina – u Luži od 10sati predstavit će se proizvodi uljara i maslinara Dubrovačko-neretvanske županije.

U nedjelju 2. veljače na Kandeloru u Luži će od 10 sati biti priređena Fešta od vina s Gospodarskom i Obrtničkom komorom Dubrovačko-neretvanske županije!

Cijela manifestacija ima humanitarni karakter, a prihod je namijenjen crkvi svetog Vlaha.

 

4. siječnja  2014.

UNESCO POTVRDIO ČETIRI HRVATSKE OBLJETNICE

Zagreb, 4. siječnja 2014. (Radio Dux) - Na 37. zasjedanju Opće skupštine UNESCO-u potvrđene su sljedeće obljetnice Republike Hrvatske za 2014. i 2015., koje su predložene na inicijativu Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Ministarstva kulture RH:

- 200 godina rođenja JOSIPA JURJA STROSSMAYERA, političara, biskupa i dobročinitelja (1815.-1905.);

- 100 godina smrti ANTUNA GUSTAVA MATOŠA, pjesnika, novelista, feljtonista, esejista i putopisca (1873.-1914.);

- 400 godina izdavanja knjige Machinae novae/Nove naprave, FAUSTA VRANČIĆA (1615.);

- 200 godina rođenja IVANA MAŽURANIĆA, pjesnika, jezikoslovca i političara (1814.-1890.).

Proslava i skretanje pozornosti na osobnosti, djela ili događaje koji su doprinijeli međusobnom obogaćivanju kultura pomaže promicanju međusobnog razumijevanja odnosa među narodima. U obilježavanju povijesnih događaja i godišnjica istaknutih osoba koje slave države članice i pridružene članice, kako bi im se pružio svjetski značaj, UNESCO sudjeluje


23. prosinca 2013. (Radio Dux)

MIRISI BOŽIĆA U KONAVLIMA 2013

Od 22. do 29. prosinca 2013. godine biti će organizirana šesta po redu tradicionalna manifestacija Mirisi Božića u Konavlima. Tim povodom u našem programu ugostili smo Vlaha Muja člana udruge Agroturizam Konavle.

"Mirisi Božića u Konavlima pokrenuti su 2008. godine kao najveća kolenda u Hrvatskoj, te su u vrlo kratkom razdoblju postali prepoznatljivi kao turistički proizvod, a organizator je Agroturizam Konavle.

Prošle godine Mirise Božića je pohodilo oko pet tisuća posjetitelja i, kao i svake godine, sudjelovalo je oko sto izlagača. Promotorica manifestacije Mirisi Božića u Konavlima je hrvatska glumica Jelena Perčin" - kazao je Vlaho Mujo.

Mirisi Božića u Konavlima su najbolja manifestacija u ruralnom turizmu Hrvatske, nositeljica Zlatne povelje nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske.

Ruralni turizam, kao i sadržaj manifestacije Mirisi Božića u Konavlima, u najvećem dijelu počiva na tradiciji i kulturnom naslijeđu koje možete upoznati pohodeći manifestaciju Mirisi Božića u Konavlima..

Doživite bogatu ponudu ruralnog turizma Konavala i konavosku baštinu.Upoznajte domaćine te uživajte u raznovrsnim tradicijskim jelima i i izvrsnim vinima. Dobro se zabavite

PROGRAM: Mirisi Božića u Konavlima 2013.

Nedjelja, 22. prosinca 17:45 sati OTVARANJE MANIFESTACIJE 
Božićni koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra
Župna crkva sv. Nikole, Čilipi
Ponedjeljak, 23. prosinca 11:00 Konavle HUMANITARNA AKCIJA
"Nek' nam je svijem Božić"
Marijin dom, Cavtat
  18:00 sati Prezentacija dokumentarnog filma HRT-a:
"Agroturizam: Istra, Konavle, Baranja"
(prigodni domjenak)
Kino Sloboda, Dubrovnik
Četvrtak, 26. prosinca 20:00 sati Konavoski zabavni kviz: 
"Božićna Konoteka"
Dom kulture Gruda
Petak i subota, 
27. i 28. prosinca
11:00–21:00 sati Dani otvorenih vrata konavoskih agroturizama [program]
Konavle
Nedjelja, 29. prosinca 16:00–22:00 sati Festival zelene menestre i vina
Dom kulture Gruda

 Audio: Vlaho Mujo - Agroturizam Konavle


DIREKTOR TO KOTOR NA PRIJEMU KOD JOSIPOVIĆA

Autor: Radio Kotor

20.12.2013.

Direktor Turističke organizacije Kotor Mirza Krcić je proteklih dana boravio u Zagrebu gdje je bio gost predsjednika Josipovića na prijemu za ovogodišnje laureate-dobitnike prestižnih međunarodnih turističkih priznanja i nagrada, koju predsjednik Republike Hrvatske priređuje svake godine. Među zvanicama je bilo više gradonačelnika sa prostora bivše Jugoslavije kao i direktora turističkih organizacija/zajednica. Svi učesnici su imali mogućnost kratkog obraćanja predsjedniku Josipoviću. Krcić je ovom prilikom predstavio grad Kotor, razvoj turizma u našem gradu kao i informaciju o nagrađenom filmu „Kotor za sva doba“, te izrazio želju da prilikom naredne posjete Josipovića Crnoj Gori, predsjednik ponovo posjeti Kotor.
Predsjednik Josipović je iskazao svoje impresije o Kotoru, rekavši da ga ne iznenađuje što je baš film TO Kotor nagrađen jer je naš grad na njega ostavio izuzetan utisak.
TO Kotor je od uprave INTERSTASA dobila poziv za učešće na manifestaciji i naredne godine, a iz ove organizacije su uvjereni da se radi o početku jedne kvalitetne i kontinuirane saradnje.

 

FILATELISTI IZ RIA DE JANEIRA DONOSE PET ODLIČJA

Rio de Janeiro, 24. studenog 2013. (Radio Dux) - Filatelija Crne Gore na vrhu CRISTO –REI i PAO de ACUCAR u Rio de Janeiru. Osvojili smo punu tašnu medalja, sa velikim zadovoljstvom javlja nam filatelista kapetan Tomo Katurić.

Za kolekciju "Postanska istorija Boke Kotorske 1809-1875'' na osam vitrina, zlatno odličje - Tomo Katurić

Za kolekciju „Okupacija Crne Gore i Boke Kotorske 1941-1945''na pet vitrina pozlaćeno odličje - Tomo Katurić.

Za „Pisma bokeljskih pomoraca sa i ka jedrenjacima 1830-1890''na osam vitrina veliko pozlaćeno odličje - Đorđe Katuric za kolekciju

Za kolekciju ''Posta austrougarskih mornara 1914-1918''na jednoj vitrini veliko srebro Jelisaveta Katurić.

Iz oblasti literature za katalog ''Postanske marke Crne Gore 1874-2011'' srebrno odličje - Mihailo Radicevicevic

„Zlatnu medalju sam primio u uniformi bokeljske mornarice što je izazvalo pravo odusevljenje visokih zvanica. Svi prisutni su željeli da se fotografisemo zajedno. Zlato mi je uručio predsjednik FIPA gospodin Tai Pen Hian iz Singapura.

Skromno rečeno po broju stanovnika Crna Gora je filatelisticka velesila. Mozda će poslije Ria neko i da primjeti od naših politicara veliki uspjeh filftelista Crne Gore"- kaže u poruci iz Ria, kapetan Tomo Katurić.


 

Zagreb Guitar Show predstavlja prvi album gitariste Kristijana Djuranovića iz Crne Gore

Kristijan Djuranović gitarista je iz Kotora,Crna Gora. Ovo je njegov prvi album, kojega čini 8 instrumentalnih kompozicija.

Na albumu, koji je sniman krajem prošle godine, bas gitaru svirao je Branko Marković(mladi basista iz Kotora), a Slaven Ljujić bubanj takodje mladi bubnjar iz Crne Gore koji trenutno studira na Berkleyu.

Kristijan kaže: “Sve kompozicije su u nekom blues funk fusion stilu. Na albumu sam koristio gitare Fender telecaster Custom shop 52 i 61, Marhall JTM 45 i Fender Band Master pojačala, pedale Xotic BB i Fulton Fuldrive. Na snimanju sam koristio i MK gitaru bosanskog graditelja Mirze Kovačevića. Moram spomenuti da nisam radio nikakvu produkciju gitara, već su gitare na albumu onakve kako ih je usnimio mikrofon. Glavna tema albuma je ustvari gitarski ton koji je snimljen u kućnom ateljeu bez pomoći skupih preampa i uredjaja i to je dokaz da svaki gitarista može da snimi kvalitetan ton, a da pri tom ne plaća skupa studija za snimanje gitare. Bubanj i bas su snimljeni u Duka studiju u Kotoru, a miks je radjen u M Sound studiju u Podrogorici.”

Izdavač ovog albuma je Muzička Asocijacija Crne Gore, a omot su radili Spock Design iz Hrvatske. U siječnju slijedeće godine Kristijan počinje snimanje drugog albuma na kojem će se truditi, kako kaže, “da još bolje snimi kvalitetan gitarski ton i da to bude ton onakav kakav izlazi i gitarskog boksa”.


 

KOMISIJA ĆE RJEŠAVATI PITANJE IMOVINE IZMEĐU CG I HRVATSKE

Podgorica, 10. studenog 2013. (Radio Dux) - Komisija za rješavanje imovinskih i drugih srodnih pitanja između Hrvatske i Crne Gore treba da raspravlja o imovini Zračne luke Dubrovnik, školskom brodu Jadran i Domu kulture Donja Lastva, kazao je portparol hrvatskog Ministarstva pravde, Sergej Avramov.

On je za "Dan" rekao da kroz rad Komisije mora da se riješi pitanje imovine pravnih lica jedne države na teritoriji druge, prije raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Avramov je podsjetio da je konstituirana sjednica Mješovite komisije za rješavanje imovinskih i drugih srodnih pitanja između Hrvatske i Crne Gore održana 17.prosinca 2008. godine u Podgorici, na kojoj je dogovoren modalitet rada i pitanja o kojima će se raspravljati u budućem radu.

„Ona se odnose na imovinu pravnih lica jedne države na teritoriji druge države prije raspada SFRJ, kao na primjer, imovinu Zračne luke Dubrovnik, školski brod Jadran i Dom kulture Donja Lastva, rekao je on.

Na pitanje da li će Hrvatska blokirati neka pregovaračka poglavlja tokom pregovora EU i Crne Gore ako se ta pitanja ne riješe, Avramov je odgovorio da se „Hrvatska jasno zauzima za nastavak procesa proširenja, koji se temelji na individualnom vrednovanju postignuća država kandidata u ispunjavanju kriterijuma, te preuzimanju i sprovođenju pravne tekovine Evropske unije".

Predsjednica Hrvatske građanske inicijative i ministrica bez portfelja u Vladi Crne Gore, Marija Vučinović, smatra da, kada je Dom kulture Donja Lastva u pitanju, suština zahtjeva hrvatske nacionalne zajednice jeste da se prostoru koji je u vlasništvu Općine Tivat produži trajanje zakupa s trenutnih pet na trideset godina.

„To je bila i tema naših razgovora s predsjednikom Filipom Vujanovićem. Smatramo da je sadašnji period zakupa nedovoljan i da bi zakup na trideset godina dao neku sigurnost. Ne želimo da budemo vlasnik prostora, ali prema sadašnjim odredbama, Općina po isteku roka zakupa može nekome drugom ustupiti prostor", kazala je Vučinović za "Dan".


BRONČANO ODLIČJE DIJANE SINDIK ZA POVJEST

Tivat, 10. listopada 2013.(Radio Dux) - U današnjoj emisiji "Tragom Hrvata Boke i događaja" ugostili smo Dijanu Sindik reprezentativku Crne Gore u ženskom boćanju, koja je osvojila brončano odličje na Europskom prvenstvu u boćanju koje je održano u Komiži na otoku Vis (1.- 5.lipnja).

Ona je u disciplini pojedinačno savladala u četvrtfinalu favorizovanu Italijanku Mikol Peroto 13:7 i osvojila brončano odličje. Ovo je prvo odličje u povjesti za žensku ekipu reprezentacije Crne Gore.

"Sretna sam. Mnogo puta do sad mi je medalja za malo izmicala, ovoga puta sam eto došla do nje. Veliki trud I rad se isplatio" - kazala je Sindik za naš radio.

Više poslušajte u emisiji.


Sjajna knjiga o suvremenim čileanskim piscima hrvatskih korijena

Iz tiska je izišla dugo očekivana knjiga o književnosti čileanskih Hrvata "Od pustinje do ledenjaka" autorice dr. sc. Željke Lovrenčić, istaknute suvremene hispanistice. Na listi najvažnijih svjetskih jezika španjolski jezik, kao što je poznato, nalazi se na drugom mjestu, odmah poslije engleskog - s gotovo 400 milijuna izvornih govornika među kojima je više od pola milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Kako Hrvati u znatnom broju gotovo pola milenija, još od hrvatske Dubrovačke Republike (1272. – 1808.) žive u zemljama španjolskog govornog područja i duže od stoljeća imaju razvijenu iseljeničku nakladničku djelatnost na tim geografskim širinama, logičan je stoga interes hispanistice Lovrenčić za španjolskom Croaticom i to iz Čilea, gdje živi naša najbrojnija južnoamerička zajednica. Zamjetan kulturni trag, nerijetko visokih estetskih dosega, španjolske Croatice može se naći u svim zemljama Latinske Amerike poput Argentine, Bolivije, Čilea, Paragvaja, Perua i Urugvaja, ali i Venezuele – pregledno elaborira autorica Lovrenčić. Fenomen čileanskih književnika hrvatskih korijena, ipak, privlači najveći interes stručne javnosti sudeći i prema novoj književno-teorijskoj monografiji hispanistice Željke Lovrenčić Od pustinje do ledenjaka koja se bavi recentnom književnošću čileanskih Hrvata, temeljem analitičkih uvida u više naraštaja naših tamošnjih pisaca. Knjiga je puno više od pregleda književne i kulturne djelatnosti naših sunarodnjaka - među kojima ima svjetski poznatih autora - pripadnika nekoliko generacija, u toj dalekoj nam a tako bliskoj zemlji. Riječ je o jedinstvenom izdanju ove tematike u nas! Građa knjige je raspoređena na 270 stranice, a prati ju iscrpan znanstveni aparat i opsežna bibliografija. Knjigu je objelodanio Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika iz Pule (https://www.facebook.com/pages/Istarski-ogranak-DHK/570333666310308).

Tekst: Vesna Kukavica

Izvor: Web portal Hrvatske matice iseljenika 

O AUTORICI-Društvo hrvatskih književnika


Krk, 5.listopada 2013. (Radio Dux) 

ZAVJETNI DAROVI BOKELJSKIH POMORACA NA KRKU

 
Sinoć je na Krku u Crkvi sv.Kvirina otvorena izložba zavjetnih pločica iz Boke pod nazivom "Ex-voto-zavjetni darovi bokeljskih pomoraca"

"Izložba je otvorena povodom 442. godine od Lepantske bitke, i sudjelovanja galije s Krka "Cristo Resssussitato". Na izložbi je prikazano 411 zavjetnih pločica, koje su isključivo tematski vezani za Bogorodicu. Sama crkva, u kojoj je predstavljena izložba, je sama po sebi izuzetan kulturni spomenik, koji datira iz 12 stoljeća." - kazala je za naš radio direktorica Pomorskog muzeja Kotor, Mileva Pejaković Vujošević.

Izložbu je otvorio gradonačelnik grada Krka Darijo Vasilić.

O izložbi su govorili don Anton Belan, jedan od autora izložbe je Piero Pazzi, direktorica Centra za kulturau Grada Krka Maja Parentić i direktorica Pomorskog muzeja Kotor Mileva Pejaković Vujošević.

Izložene su zavjetne pločice-ex voto , sa Prčanja, Stoliva, Gospe od Škrpjela i Dobrote Izložba će biti otvorena do kraja listopada.

U drugom mjesecu naredne giodine izložba će biti prikazana u Zagrebu, Rijeci, pa zatim u Barceloni.

Dan prije izložbe je predstavljena replika starog vesla galije, koja je sudjelovala u Lepantskoj bitci.Veslo je izloženo u cenrtu Grada Krka, dugo 20m i teško preko 140 kg . Sama postavka je izazvala izuzetnu zainteresiranost posjetitelja.U muzičkom djelu nastupile su klape, koje su upotpunile izuzetnu veče.

ZAVJETNE PLOČICE POMORACA BOKE KOTORSKE

Veliko nasljeđe srebrnih zavjetnih pločica (ex-voto), koje baštini Kotorska biskupija, broji više od 2.500 predmeta koji se nalaze u crkvama: Perasta, Dobrote, Kotora, Mula, Prčnja i Stoliva. Uspješne izložbe u Veneciji (2010.) i Sevilli (2012.) omogućile su da javnost upozna ove jedinstvene zbirke izuzetne kako po žanru i brojnosti tako i po umjetničkom oblikovanju.

Prezentacija koja će biti priređena u Krku, u crkvi Sv. Kvirina, sastoji se od čak 411 srebrnih zavjetnih pločica većinom iz baroknog razdoblja i nekolicine iz prve polovice 19. stoljeća. Najznačajniji rad je antependij iz crkve Rođenja Svete Bogorodice iz Prčnja kojeg čine 173 zavjetne pločice. Izuzetne ljepote su i ex-voto na panelu u svetilištu Gospe od Škrpjela na otoku ispred Perasta na kojem se ističe velika ploča koja predstavlja perašku korvetu Sv. Petar kojom je zapovijedao kapetan Zuane Balović 1716. godine za vrijeme turske opsade Krfa.

Od velike je umjetničke vrijednosti, ali i vrlo zanimljiva po detaljima iz brodogradnje, zbirka od 17 zavjetnih tabli iz crkve u Prčnju. Vrlo su ekspresivne, i u narodnom stilu, ex-voto u crkvi Svete Marije u Stolivu i crkvi Sv. Mateja u Dobroti. Ovi radovi, s bilo kojeg aspekta promatrani u prvom redu religioznog su karaktera budući da su u cijelosti darovi zahvalnosti ili nadanja upućeni Djevici Mariji ili svecu kojemu je crkva posvećena. Oni su likovno oblikovani znakovi preko kojih su ljudi s ovih pomorskih obala svjedočili, u svom velikom likovnom mozaiku, o pomorskoj povijesti Boke kotorske. Ta se povijest, u velikom djelu, sastojala od sukoba na moru, nevolja i sudbina plovidbe te stalnih napada pirata i gusara tokom mnogih stoljeća.

Pokrovitelji su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Crne Gore, Hrvatska turistička zajednica Grada Krka.

Organizatori izložbe su Centar za kulturu Grada Krka: uz potporu Krčke biskupije, Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru uz potporu: Kotorske biskupije.

Audio: Direktor Pomorskog muzeja - Mileva Pejaković Vujošević

 
Dubrovnik, 3. listopada 2013. (Radio Dux)

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović otvorio je poslijepodne na prigodnoj svečanosti u Dubrovniku manifestaciju kojom se obilježava 10. obljetnica UNESCO-ove Konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini i Svjetske konferencije međunarodne mreže gradova i čuvara nematerijalne baštine (ICCN) Dubrovnik 2013.
Hrvatski predsjednik rekao je tom prigodom nazočnima kako je Hrvatska mala zemlja, ali zemlja velike kulturne tradicije, te da je Dubrovnik pravo mjesto za održavanje takvog skupa.
"U Dubrovniku susrećemo stoljeća i sve ono što kultura znači i sve ono što čini duhovnost jednog naroda", rekao je predsjednik Josipović, dodajući kako je posebice za male narode važno da čuvaju multikulturalnost te da i male zemlje, a ne samo velike, budu prepoznate u svijetu i da su duhovne vrijednosti prepoznate i u malim narodima.
Hrvatski predsjednik istaknuo je kako smo mi u Hrvatskoj ponosni na svoju kulturnu baštinu i kulturnu tradiciju.

Tema skupa koji će trajati do nedjelje, 6. listopada, jest "Mladi u očuvanju nematerijalne kulturne baštine", a svrha mu je upoznati mlade ljude s tim koliko je važno očuvati izvornu baštinu i uputiti ih kako mogu izgraditi svoju budućnost kroz njezino očuvanje.

Na skupu sudjeluje više od 150 međunarodnih stručnjaka iz 30-ak zemalja.
Zadnjeg dana, u nedjelju, 6. listopada, na Stradunu će se plesati veliki linđo, koji je prijavljen i za Guinessovu knjigu rekorda.
Na današnjoj prigodnoj svečanosti govorili su i župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Andro Vlahušić, predstavnica Ministarstva kulture Ruth Carek, izaslanica UNESCO-oa Helena Drobna te gradonačlenik kineskoga grada Gangneunga Myeong-Hee Choi. Nazočne su pozdravili i ravnateljica Folklornog ansambla Linđo Dubravka Sarić te autorica programa i voditeljica projekta UNESCO - 10 godina Konvencije o nematerijalnoj baštini Vinka Ljubimir.

1.10.2013.

Izvor: Dubrovački list

Dubrovčani se prisjećaju 1. listopada 1991.g.

Program sjećanja na 1. listopada 1991. godine "Da se ne zaboravi" započeo je jutros polaganjem vijenaca na gradskom groblju Boninovo.
Vijence su položili gradonačelnik Andro Vlahušić, predsjednik Gradskog vijeća Niko Bulić, zamjenik župana Davorko Obuljen, predstavnici vosjek i policije te udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
U 10 sati zakazan je prigodan program dubrovačkih osnovnoškolaca ispred Crkve svetog Vlaha,  u 12 sati Sveta misa ispred Križa na Srđu. Popodne u 17.45  u uci Gruž s broda Tirena bit će bačeni u more vijenci, a potom u 19 sati u male braće slijedi i Misa zadušnica za sve hrvatske branitelje.

Kanonizacija Ivana Pavla II. i Ivana XXIII. bit će 27. travnja

slika

U ponedjeljak 30. rujna u Konzistorijskoj dvorani Apostolske palače u Vatikanu, za vrijeme slavlja Trećega časa, papa Franjo održao je redovni javni konzistorij za kanonizaciju blaženih papa Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.

Tijekom konzistorija Sveti je Otac odredio da papa Roncalli i papa Wojtyła budu upisani među svece 27. travnja 2014., na Drugu vazmenu nedjelju, koja je ujedno Nedjelja božanskoga milosrđa, izvijestio je Tiskovni ured Svete Stolice. (ika / gk)

 

 

 


STAV NOVINARA

Tekst: Siniša Luković

Homo volans na Montenegro način

"Dok Crna Gora ovih dana slavi 100. godišnjicu vazduhoplovstva, Boka Kotorska će 15. decembra obilježiti čak 224. godišnjicu svog prvog vazduhoplovca! Naime, 15. decembra daleke 1789. godine Peraštanin Karlo Mazarović, prvi letač na južnoslovenskim prostorima u svom se aerostatu (balonu) vinuo u nebo nad Zagrebom.

Velika svečanost obilježavanja jubileja „100 godina vazduhoplovstva u Crnoj Gori“ priređena ovih dana, nametnula je nekoliko političko-pravnih pitanja od kojih je svakako najznačajnije ono koje glasi: Da li je Boka Kotorska u Crnoj Gori ili nije ?

Ako Boka jeste dio današnje Crne Gore, onda bi ova druga morala imati mnogo, mnogo više obzira prema dostignućima ove prve i priznati neke istorijske fakte. Ako nije - no problem, samo nam to zvanično kažite i mi u Boki ćemo se već sami snaći...

Zašto sve ovo govorim? Iz prostog razloga što me činjenica da Vazduhoplovni savez i Ministarstvo pomorstva i saobraćaja države u kojoj živim ne poznaju njenu istoriju (ili je pokušavaju „prekrečiti“) čini istovremeno i tužnim i ljutim – po njima, ispada da se mimo junačkog Cetinja i Obilića poljane na prostorima današnje Crne Gore nije ništa i nigdje drugdje dešavalo i da sve ima svoj iskon u „četiri nahije“ stare Crne Gore. Stav sličan onome da su prvo nastali određeni „nebeski“ narodi, pa onda amebe, a koji smo slušali ranih devedesetih godina prošlog stoljeća...

Elem, ako ćemo pravo, 5. septembra 1913. godine na Obilića poljanu na Cetinju avionom nije sletio Crnogorac, već Slovenac u službi italijanskog vazduhoplovstva Ivan Đani Vidmar. Ako se to računa kao datum obilježavanja jubileja 100 godina vazduhoplovstva u Crnoj Gori, a imajući u vidu da ni pilot ni njegov avion nisu pripadali toj državi već drugoj (Italiji), onda je posve neobjašnjivo zašto naš Vazduhoplovni savez i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva prećutkuju činjenicu da je prvi avion nad teritorijom današnje Crne Gore poletio pola godine prije čuvenog „krilatića i krilatice“ kako je 5. septembra 1913. na Cetinju kralj Nikola oslovljavao Vidmara i njegov vazduhoplov.

Naime, 23. marta 1913. u Boku Kotorsku je brodovima prispio kontingent od tri austro-ugarska hidroaviona (flugboote) i 14 pilota, izviđača i mehaničara. Uspostavljena je privremena hidroavijacijska baza pod komandom pilota, poručnika bojnog broda Vencela Vozečeka i već krajem marta 1913. austro-ugarski hidroplani S-8, S-10 i S-12 redovno i svakodnevno iz Tivatskog zaliva polijeću na misije izviđanja srpsko-crnogorskih borbenih operacija protiv Turaka na Skadru. Za razliku od aviona Primorskog aeroplanskog odreda srpske vojske koji su tada kao saveznici Crnogoraca letjeli sa teritorije današnje Albanije, sa aerodroma Barbaluš blizu Skadra, austro-ugarski hidroplani letjeli su sa teritorije današnje Crne Gore - iz Bokokotorskog zaliva, pa je stoga sasvim jasno kome i kada pripada primat kada je u pitanju početak vazduhoplovstva u našoj aktuelnoj državi.

Iz Boke je, inače, i najuspješniji austro-ugarski mornarički pilot - as Prvog svjetskog rata – baron Gotfrid fon Benfild, rođen 6. februara 1890. godine u Herceg Novom. Čovjek koji je ostao zapamćen pod nadimkom Tršćanski orao i koji je postigao 25 što priznatih, što zvanično neverifikovanih vazdušnih pobjeda nad protivnicima tokom Prvog svjetskog rata, danas je u Crnoj Gori potpuna nepoznanica. Isto tako, ako je suditi po navodima „poznatih crnogorskih hroničara vazduhoplovstva“ i pričama naših aktuelnih zvaničnika, za njih je nepoznanica da čuveni austro-ugarski pilot i srpski vazduhoplovac Dmitrije Konjović nije „jedan od prvih pilota iz Crne Gore“. Rođen 31. decembra 1888. u selu Stanišić kod Sombora, Konjović jeste bio učesnik, prvog u svijetu, potapanja podmornice napadom iz vazduha (uništenje francuske podmornice „Focault“ pred Bokom od strane hidroplana iz Seeflug station Kumbor 15. septembra 1916.), ali ipak ga to ne može svrstati u Crnogorce kako, između redova, tvrde naši današnji zvaničnici.

Cijela priča zvana „homo volans na Montenegro način“ u kontekstu Boke dobija i još jednu znakovitu dimenziju ako se ima u vidu činjenica da crnogorska državna avio-kompanija „Montenegro Airlines“ za ovih petnaestak godina postojanja, nije našla za shodno da niti jednom od ukupno 10 aviona koji su ili su bili u sastavu njene flote, da ime Tivat po gradu u kome je najprometniji aerodrom u Crnoj Gori i na kome i „Montenegro Airlines“ ostvaruje lavovski dio svog obrta i zarade. Interesantno, „okupatorski srpski“ (kako ga nazivaju mnogi današnji veliki Crnogorci) beogradski JAT je gradu Tivtu tu čast ukazao ne jednom, već u dva navrata – jedan od prvih JAT-ovih aviona tipa „DC-9“ (registracije YU-AHM) kršten je 13. maja 1970. imenom Tivat koje je nosio do prodaje američkoj kompaniji „Northwest“ 5. oktobra 1986. JAT je nakon toga, 22. marta 1988. ime Tivat dao jednom od svojih novih „boinga 737-300“ (registracije YU-ANV), a pod tim imenom ovaj avion leti i danas.

I na samom kraju jedna zanimljivost – dok Crna Gora ovih dana slavi 100. godišnjicu vazduhoplovstva, Boka Kotorska će 15. decembra obilježiti čak 224. godišnjicu svog prvog vazduhoplovca! Naime, 15. decembra daleke 1789. godine Peraštanin Karlo Mazarović, prvi letač na južnoslovenskim prostorima u svom se aerostatu (balonu) vinuo u nebo nad Zagrebom. Mazarović je krajem 18. vijeka posjedovao vlastiti balon, nabavljen najvjerojatnije u Francuskoj, a sa kojim je letio po mnogim metropolama habsburškog carstva u Češkoj, Bavarskoj i Austriji. Mazarović je uspješnim tridesetominutnim letom 15. decembra1789. godine zadivio Zagrepčane pred kojima se u balonu drugi put u nebo vinuo već u januaru 1790. Sve to bokeljski letač je izveo samo šest godina nakon prvog leta balonom u istoriji čovječanstva, a koji su u Francuskoj izvela braća Mongolfije. Pametnome dosta…"


PROF. PASINOVIĆ - NA OBALI I NJENIM OSTRVIMA JE PREKO POLOVINE MATERIJALNIH KULTURNIH DOBARA CRNE GORE

Kotor 24. rujna 2013. (Radio Dux) - Već šest godina zemlje Mediterana obilježavaju 25. rujan kao Dan obale. Cilj ovog obilježavanja je promovisanje i održivo upravljanje priobaljem. Crna Gora, posebno u današnjim granicama, ima tradiciju primorske i pomorske države. Ta činjenica , obavezuje na očuvanje veoma značajnog resursa, mora i priobalja, koji zahvataju trećinu teritorije Crne Gore. Dio mora i priobalja, Kotorsko – risanski zaliv, pripada prirodnoj i kulturnoj baštini UNESCO-a, a to je gotovo 1% mora i 15 % obale Crne Gore. A Boka Kotorska je proglašena jednim od trideset najljepših zaliva svijeta. Prostorno i stanovništvom tako mala država, a vrijednostima njene obale i mora tako poznata

Sredinom devedesetih godina prošlog vijeka definisana je granica morskog dobra na čitavoj obali Crne Gore, a nešto kasnije i granica priobalja. Time su stvorene pretpostavke integralnog upravljanja priobaljem ali i obaveza utvrđivanja granice zabranjene gradnje u odnosu na granicu mora i obale. Osnovano je i JP za upravljanje morskim dobrom koje godinama postiže zapažene rezultate u ostvarivanju svojih funkcija.

Nedavno obilježavanje Dana ekološke države Crne Gore, kada je riječ o moru, obali i priobalju, nije im posvetilo dovoljno pažnje. Malo se ovim povodom govorilo o moru, obali i priobalju, kao da oni nemaju ekoloških problema ili se na tom prostoru ne osjećaju problemi vezani za intenzivnu i prekomjernu gradnju. Kao da se, na žalost, ekološki problemi ne manifestuju deponovanjem šuta u moru, uz obalu, gradnjom mula, čime se mijenjaju konfiguracija obale i priobalni biodiverzitet. A tu obalu naseljava oko 123 500 stanovnika ili oko 412 na km dužni obale. Ljeti se taj broj udvostruči. Obala nije samo da se na njoj stanuje. Ona je, još uvjek, najveći i najznačajniji turistički resurs koji se koristi. Otuda obaveza više da se sačuva, da se očuvaju njene plaže od prirodnog nestajanja. Zbog nedostatka prihranjivanja pijeskom koji su nekada nosili potoci, rijeke, bujice, njihova korita su dobrim dijelom promijenjena izgradnjom magistralnog puta, a slivno područje značajno smanjeno izgradnjom betonskih površina i stanova. Sve to ima uticaja na smanjivanje prirodnog prihranjivanja plaža pijeskom. Malo se vodi računa o nosivom kapacitetu prirodnog prostora priobalja, plaža, parkinga i ostalih javnih prostora.

Na obali je, i njenim ostrvima, preko polovina materijalnih kulturnih dobara Crne Gore. Razlog više za očuvanje njihovog prirodnog okruženja, i njih, naravno. I, razlog više, za integralno upravljanje priobaljem. Što, naravno, ne podrazumijeva institucionalnu centralizaciju.

Prof. Dr. Milenko M. Pasinović


KNJIGA „POMORSKA LICA BOKE KOTORSKE" SU POVIJESNA LICA SAME BOKE

Kotor 20. rujna 2013. (Radio Dux) - „Pomorska lica Boke Kotorske", naziv je knjige autora Siniše Lukovića, novinara i publiciste, koja je u petak, 20. rujna, promovirana u Pomorskom muzeju Kotor.

Direktorica Pomorskog muzeja Mileva Pejaković Vujošević, istakla je da muzej pored toga što čuva ono što su ostavili preci čuva i pisanu riječ. Knjižnica muzeja broji preko 17.000 naslova, a od večeras je bogatija za još jedno vrijedno izdanje.

Promovirajući knjigu urednik i nakladnik izdanja Nikola Malović je kazao kako knjiga „Pomorska lica Boke Kotorske" govori o revolucionarnim temama, a Luković je bokeljolog "jer je jedan od najboljih znalaca zalivske istorije od sredine 19. do sredine 20. vijeka". Malo tko je pokušao da sagleda što je za ovih 100 godina, o kojima govori Siniša Luković, zapravo zapljusnulo Boku.

„Mi nismo znali da je prvi dokumentarni film snimljen u Boki, mi nismo znali da je prvo potapanje podmornice iz hidro aviona se dogodilo u Boki, da je admiral Karl Denic, nasljednik Adolfa Hitlera na mjestu šefa Trećeg rajha službovao u Boki, i mnoge druge priče koje je autor istrgao iz riznice Boke, koju je Don Branko nazvao Planetom. Boka je u stvari Kosmos iz kojeg je Siniša Luković istrgao maritimne portrete, stanja i zbivanja na oko četristo strana i dao nam ono što je našoj Boki trebalo, na jedan unikatan način vadeći iz mora povijesti ona povijesna imena i događaje, koja ulaze u ovu svojevrsnu plavo bijelu antologiju."

„Pomorska lica Boke Kotorske" povijesna su lica junaka ove knjige, ali su to možda još i više povijesna lica same Boke kotorske- kazao je urednik Malović.

Kustos muzeja Petar Palavršić konstatirao je da nitko do sada nije prikazao povijest Boke od sredine 18. stoljeća, pa do kraja Drugog svijetskog rata kao Luković u svojoj knjizi.

„Ovaj period nam je približio kroz biografije više pomoraca i ostalih ličnosti, koji su bili vezani za Boku bilo rođenjem, bilo kroz službu. Većina njih bili su oficiri Austrougarske ratne mornarice, njihov profesionalizam napravio je od njih ratne heroje na jedan poseban način tako da su zaslužili da ostanu u sijećanju"- kazao je Petar Palavršić.

„Uživao sam dok sam pisao o ovim ljudima i događajima, zato što sam pisao o sretnijim, viteškijim, časnijim, ljepšim, romantičnijim vremenima nego što su to ova današnja. Ovaj period Bokeljske pomorske povijesti od 19. do prve polovine 20. stoljeća bio možda najslabije osvijetljen u našoj istorijografiji" – kazao je Luković.

Najviše me je privlačilo to da se pozabavim Prvim svjetskim ratom i periodom koji je prethodio ratu, kada smo mi ovdje u Boki bili pod reflektorima svjetske pozornice. Tada su se ovdje dešavale stvari, koje su oblikovale svjetsku povijest. U Boku su tada dolazili ljudi, koji su tada ili nešto kasnije bili od presudne važnosti za točak novije povijesti, meni je to bilo fascinantno dovesti takve ljude u vezu sa mojim zavičajem nezaboravljajući naše ljude rodom iz Boke, koji su službovali ovdje ili su Bokelji koji su se istakli u dalekom svijetu. To je po meni bilo nešto jako bitno da se nešto napiše, kaže jer zašto ne napomenuti nešto na što na što bi mi svi bili ponosni. O tim ljudima se u svijetu zna, nažalost kod nas se malo zna, kod nas je je Bokeljska poveznica, o kojoj sam pisao nedovoljno poznata i nedovoljno uvažena. Meni je cilj bio pišući ovu knjigu da ostavim neki trag nekim budućim istraživačima i ljudima, koji će tome posvetiti više pozornosti i Boki i njenoj povijesti, dati pravo mjesto u širem kontekstu državnih okolnosti, u kojima mi danas živimo.

Mi danas na Cetinju slavimo 100 godina zrakoplovstva, ali sve je počelo pola godine prije u Boki 23. ožujka 1913.godine, kada su tri Austrogarska hidroplana donijeta u Boku, kako bi počeli letjeti na izviđačke misije na Skadarskom bojištu, gdje su ratovale srpske i crnogorske snage protiv Turaka. Staro bokeljsko zrakoplovstvo ove godine 15.prosinca obilježit će 224 godine, da se Peraštanin Karlo Mrazović balonom podigao u nebo iznad Zagreba samo šest godina nakon braće Montgolfier. To su stvari koje naši ljudi ne znaju ili nedovoljno poznaju i na tome treba inzistirati što treba afirmirati."- kazao je autor knjige Siniša Luković.

Knjiga je izašla u nakladi Knjižare "So", iz Herceg Novog u Ediciji „Bokeljologija", na 392 strana, 470 povijesnih fotografija. Zlatni sponzor, koji je omogućio da se knjiga štampa je komapnija Azmont investments.

U muzičkom dijelu programa na flauti nastupila je prof. Angela Mijušković.

Siniša Luković radi kao novinar u podgoričkom dnevnom listu „Vijesti", honorarno je angažiran kao dopisnik Hrvatskog radija, Radio Dux-a, magazina „Odbrana", „Bezbjednost", „Hrvatskog glasnika" i „Boka", a radio je i kao dopisnik „Radio Slobodne Europe", jedan je od koautora monografije „Podmorničarstvo Jugoslavije".

 

 

 

 

Share/Save