Izlaganje Miroslava Franovića na 18. Forum hrvatskih manjina

ZNANSTVENA SURADNJA IZMEĐU HRVATSKE MANJINSKE ZAJEDNICE U CRNOJ GORI  I REPUBLIKE HRVATSKE

Uvaženi učesnici ,
Predstavljam  zajednicu Hrvata  iz   Crne Gore. Usudio bih se kazati specifičnu, po brojnosti i po tome što čini autohtoni narod, koji je , stjecajem historijskih okolnosti mijenjao razne gospodare ali je teritorijalno najduže bio u sustavu pokrajine Dalmacije, ma kakav da je  pridjev ova regija imala, Albanska, Mletačka, Južna.O tom prisustvu svjedoče materijalni dokazi i pisana dokumenta Biskupskog arhiva u Kotoru s početka 15. stoljeća.
Nekada pretežiti živalj , danas  etnička skupina , jer je, zadnjim popisom pučanstva u Crnoj Gori 2011.godine, brojala  6 021 stanovnika , što je svrstalo u  etničku skupinu jer participira sa  0,97% u ukupnom pučanstvu države Crne Gore.Najveći broj Hrvata u Crnoj Gori nastanjuje  Boku Kotorsku, 75% od ukupnog broja Hrvata u Crnoj Gori.
Zbog čega ovo ističem? Zbog toga da  bi ste bolje razumjeli specifičnosti ove etničke skupine.Posebice iz razloga što , kako mi smatramo, nijesmo prepoznati  u Strategiji odnosa Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan Hrvatske.
Znam, da ovo nije predmet današnjeg Skupa , ali je neophodno da se prepoznaju specifičnosti hrvatske zajednice u Crnoj Gori, čiji smo svjedoci nestajanja.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori ima sve obveze i prava koja uživaju i druge manjinske zajednice, a posebna prava kada je u pitanju  zastupljenost u Skupštini Crne Gore.
No, predmet današnjeg skupa je znanstvena suradnja  hrvatskih manjinskih zajednica s Maticom i Republikom Hrvatskom.Tu suradnju doživljavam na  nekoliko  institucionalnih razina: suradnju sa državnim organima, sa naučnim institucijama i  Hrvatskom maticom iseljenika.
Suradnja sa državnim organima Republike Hrvatske , sastojala se, pretežito, u zahtjevima za novčanu pomoć u organiziranju  naučnih skupova  ili izdavačke djelatnosti, u kojima su tretirana pitanja Hrvata  u Crnoj Gori.U takav vid suradnje nijesu bili uključeni samo državni organi već i organi lokalne i regionalne  uprave, pojedine županije i općine. U tome smo nailazili na razumijevanje Republike Hrvatske, u granicama finasijske mogućnosti. Taj vid suradnje, naročito je bio karakterističan za početke  2000-te godine, kada je, Vlada Republike Hrvatske bila odobrila iznos od 40 000 eura, kao dio učešća u sanaciji crkve Sv. Franja u Kotoru za potrebe  hrvatske zajednice u Boki.Do realizacije spomenute investicije nije došlo iz razloga nepostignute suglasnosti između Hrvatskog građanskog društva iz Kotora , kao nosioca investicije, i Biskupskog ordinarijata kao vlasnika spomenutog objekta.Sadržaj spomenutog objekta  trebao  je imati  znanstveno – kulturnu namjenu.
Od strane Hrvatskog  građanskog društva Crne Gore, aktuelizirano je pitanje smještaja  Kulturnog centra Hrvata u Kotoru, u dijelu zgrade koju je Vlada Crne Gore poklonila Republici Hrvatskoj. Ovo bi bila značajna pomoć Hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori  za  ostvarivanje znanstvene i kulturne funkcije.
Republika Hrvatska je  sredstvima u godišnjem iznosu između 12 i 15 000 eura, participirala u znanstvenom i kulturnom radu hrvatskih udruga u Crnoj  Gori koje su organizatori i realizatori ovih djelatnosti. Ovaj iznos je povećan za ovu godinu na 30 000 eura, što predstavlja značajan iskorak i mogućnost unapređenja i realizacije  znanstveno-kulturnih projekata Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori.
Želim da istaknem dobru suradnju Ministarstava kulture Crne Gore i  Republike Hrvatske, što se pozitivno odražava na  aktivnosti Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori , kao i Zajednice crnogoraca u Hrvatskoj.
 Nosioci zanstvenog  i kulturnog života Hrvata u Crnoj Gori su :Hrvatsko nacionalno vijeće,  Hrvatsko građansko društvo Crne Gore  i  Hrvatska krovna  udruga „ Dux Croatorum „.
Hrvatsko nacionalno vijeće, osnovano 2007.godine, u okviru svojih nadležnosti, ostvaruje funkcije od interesa za  Hrvatsku  manjinsku zajednicu u Crnoj Gori, kroz različite vidove prezentacije  naučnog i stručnog karaktera, preko odgovarajućih odbora Značaj Vijeća  je  i u finsiranju  projekata  naučnog i stručnog karaktera koji  tretiraju probleme i pitanja od interesa za pripadnika hrvatske  manjine u Crnoj Gori.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore , sa sjedištem u Kotoru, osnovano radi  „očuvanja kulturno – duhovne baštine „ Hrvata u Crnoj Gori, svoju zadaću ostvarivalo je na polju znanstvene i na polju kulturne djelatnosti.
U ostvarivanju svojih zadataka na znanstvenom planu povezivalo je znanstvene institucije iz Crne Gore i Republike Hrvatske, kao što je to bilo pri organiziranju znastvenog skupa „ Crnogorsko – Hrvatski dodiri „ u realizaciji Instituta za povjest iz Zagreba i Istorijskog instituta Crne Gore.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore je organizator niza naučnih skupova iz oblasti medicine a u realizaciji poznatih stručnjaka Klinike „ Rebro „ iz Zagreba .
Hrvatsko građansko društvo ima veliku izdavačku djelatnost i do sada je tiskalo preko 18 naslova, uz finasijsku potporu institucija, županija, gradova Hrvatske i Nacionalne zajednice crnogoraca  Hrvatske.
Hrvatska krovna udruga, „ DUX CROATORUM ˇ, osnovana  2007.   godine, sa sjedištem u Donjoj  Lastvi, na polju znastvenog rada , ostvarila je posebnu suradnju sa Hrvatskim institutom za povjest, posebice sa dr Marjanom Davorom, koji je, pored ostalog, donirao određeni broj separata i knjiga, za potrebe čitaonice čiji je osnivač ova udruga.
Hrvatska krovna udruga  „ Dux Croatorum „ je izdavač šest knjiga o Hrvatima u Boki Kotorskoj. Znastvenu suradnju sa Republikom Hrvatskom ostvaruju i preko pojedinaca, poznatih znanstvenih radnika, poput dr Stijepa Obada, uz čiju su pomoć izdali Zbornik radova o hrvatskim društvima u Boki Kotorskoj.Slična suradnja je ostvarena i sa  gospodinom Ivom Rudenjakom na naučnom projektu „Prometnice Jadrana“  , dok je sa dr Đurom  Vidmarovićem suradnja ostvarena preko učešća na tribini Udruge i štampanjem knjige: „ Hrvati Boke kotorske u povjesti, sjećanju i zaboravi“.
Hrvatska krovna udruga dogovorila je suradnju sa Sveučilištem u Zadru  u smislu besplatnog studiranja određenog broja polaznika specijalističkih i posdiplomskih studija na tom Sveučilištu.
U svezi institucionalne suradnje, posebno ističemo organiziranje naučnog skupa  u organizaciji  Pomorskog muzeja u Orebiću koji je bio posvećen Boki  kotorskoj,  njenim prirodnim osobenostima kao i osobenostima i karakteristikama njenih stanovnika, posebice Hrvata , njihovim jezičkim , sociološkim, socio-kulturološkim i  socio-ekonomskim karakteristikama.
Hrvatska krovna udruga je osnivač Radija „ DUX „, koji, svojim specijalnim emisijama ,doprinosi  popularizaciji naučne istine iz povjesti Hrvata na prostoru Crne Gore.
Kulturno zavičajno udruženje „ Napredak „  Gornja Lastva , u svojoj djelatnosti na znanstvenom planu, istaklo se u organiziranju znanstvenih skupova čije su teme bili: graditeljstvo, arhitektura, zaštita kulturnog pejzaža Boke , posebice njenih gornjih naselja.U tijeku je izrada projekta „ Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Boki kotorskoj „ , u suradnji sa Filozofskim fakultetom iz Zagreba, što će biti objavljeno u posebnom Zborniku radova.
Na osnovi dosadašnje suradnje između Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori i Matice iseljenika, možemo biti uglavnom zadovoljni, jer se ona odvija u granicama zadataka  koje ima Matica iseljenika. U tome je prednjačila suradnja sa Maticom iseljenika  Split i Dubrovnik
Ono  što bi se moglo zamjeriti jeste činjenica da se Hrvatska manjinska zajednica  posmatra sa  istorijskog aspekta , sa aspekta onoga što je ona bila, manje što je sada. Zar ne bi bilo interesantno naučno ispitati određene socio-demografske pojave  i karakteristike kod pripadnika Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori , počev od trenda njenog izumiranja, preko smanjenja broja vjernika ,malog procenta korišćenja materinskog jezika, kao i korišćenja prava za izdavanje dokumenta na tom jeziku itd.?
U Crnoj Gori se; sa rijetkim izuzetkom; malo ko  bavi  navedenim problemima; što nije slučaj sa drugim manjinskim zajednicama; ili se; pojedini predstavnici drugih manjinskih zajednica  bave podrijetlom Hrvata u Crnoj Gori  na naučno neprihvaćen način. A i oni koji se bave nekim od navedenih problema  nemaju priliku da ih iznesu, jer se o njima ne raspravlja ni u naučnim institucijama, ni na tribinama, ni u Skupštini Crne Gore, ni sa zvaničnicima  Republike Hrvatske.No, to je problem Hrvata u Crnoj Gori, načina njihovog organiziranja i  onih koji ih predstavljaju.
Zbog uspješnih aktivnosti hrvatskih udruga u Crnoj Gori nijesu izostala priznanja najvišeg vrha Republike Hrvatske , dodjelom odlikovanja reda „ Stjepana Radića i reda „ Hrvatskog pletera „.
Kako prevazići postojeće stanje glede naučne suradnje Hrvata u Crnoj Gori i Hrvatske?
1.    Tretiranjem Hrvatske manjine u Crnoj Gori od strane naučnih, nevladinih, državnih institucija , Matice iseljenika, kao  manjinske  hrvatske zajednice čije se izumiranje ne može spriječiti, ali se, makar, može usporiti  sistemom mjera i aktivnosti, koje bi stimulisale  mlade Hrvate da se slobodno izjašnjavaju o svojoj nacionalnoj, vjerskoj pripadnosti i materinskom jeziku.
2.    Tretiranjem Hrvatske manjine u Crnoj Gori na čitavoj njenoj teritoriji od strane Hrvatskog  manjinskog vijeća, Hrvatske građanske inicijative, Hrvatskog građanskog društva, Krovne udruge  i dr., kao jedinstvene manjine, a ne pretežito kao manjine skoncetrirane u Boki  kotorskoj.
3.    Prepoznatljivijim nastupom predstavnika Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori u pojedinim organima, organizacijama , nevladinom sektoru i Skupštini Crne Gore, o problemima ove manjinske zajednice, posebice sa aspekta  finasiranja naučno-istraživačkih projekata koji tretiraju  aktualne probleme ove manjinske zajednice u Crnoj Gori.
4.    Evidentirati mlade naučno-istraživačke kadrove koji se bave  problematikom Hrvata u Crnoj Gori i u dogovoru sa  odgovarajućim institucijama u Republici Hrvatskoj , kao što je  to primjer Sveučilišta u Zadru, omogućiti njihovo dalje besplatno školovanje na odgovarajućim institucijama u Republici Hrvatskoj.
5.    Uspostaviti tješnju suradnju  resornih ministarstva i znanstvenih  institucija Crne Gore i Republike Hrvatske.
6.    Matica iseljenika bi morala  da intezivira svoje odnose sa : organima, organizacijama, predstavnicima Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori, ali i sa pojedincima , pripadnicima ove zajednice, radi utvrđivanja pravog stanja  u ovoj manjinskoj zajednici, tim prije, što je riječ o  brojčano maloj ali vrlo značajnoj manjinskoj zajednici, uz to na granici sa Republikom Hrvatskom.
7.    Nadležni državni organi Republike Hrvatske trebalo bi da preispitaju status Hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori u okviru Strategije Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan   Hrvatske.
      
       Biće mi zadovoljstvo ako sam uspio da , bar djelomično, odgovorim  zadatku koji mi je postavljen, kao što mi je zadovoljstvo da konstatujem veoma dobru suradnju Hrvatskih društava u Crnoj Gori sa  Zajednicom Crnogoraca u Republici Hrvatskoj, što, bez  ikakove sumnje, značajno doprinosi jačanju međusobnih veza dvije susjedne države.
       Zahvaljujem na pažnji, vjerujem i reazumijevanju.

                    Predsjednik Hrvatskog nacionalnog  vijeća Crne Gore,

                                Miroslav Franović