Književna večer Mani Gotovac i predstavljanje Hrvatske književne enciklopedije

22/04/2015
Share/Save

Književna večer Mani Gotovac  održat će se ovoga  petka, 24. 4. , u Galeriji ljetnikovca Buća u Tivtu , s početkom u 20 sati. Na navedenoj književnoj večeri bit će predstavljen  autobiografski roman " Fališ mi "   autorice Mani Gotovac, a osim autorice sudjelovat će i prof. dr. Vanda Babić. U glazbenom dijelu programa nastupit će  mješovita klapa" Veterani vazda mladi".

Organizatori ove književne večeri su Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i Centar za kulturu Tivat.

Predstavljanje Hrvatske književne enciklopedije glavnoga urednika  Velimira Viskovića održat će se  u ovu subotu, 25. 4. 2015.,  u crkvi Svetoga Duha u Kotoru, s početkom u 19. 30. Na navedenoj prezentaciji sudjelovat će i prof. dr. Vanda Babić.  U glazbenom dijelu programa nastupit će klapa " Jadran".

Organizator prezentacije je Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.

 

Mani Gotovac je  poznata hrvatska  kritičarka, dramaturginja, teatrologinja, intendantica i spisateljica.

Bila je prva  izbornica Sterijina pozorja i prva intendantica u povijesti hrvatskoga kazališta. Ovogodišnja je pomoćnica intendanta za dramski program  Dubrovačkih ljetnjih igara i članica   stručnoga žirija tivatskih " Purgatorija" .

Dobitnica je Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulica za posebna postignuća u području kulture i umjetnosti.

Iza nje je nebrojeno mnogo  napisanih eseja, kritika, adaptacija , te uspješnih autorskih projekata.  

Živi u Zagrebu, piše prozu, kazališne spise i bavi se dramaturgijom u zemlji i inozemstvu.

Djela:  knjige teatroloških eseja:  Tako prolazi Glorija i Dubrovačke mišolovke, autobiografski roman Fališ mi. Prva knjiga: zima/proljeće, Fališ mi. Druga knjiga: jesen/ljeto, Fališ mi: u proljeću, u jeseni, u ljetu, u zimi,  " Ma koji život, ma koji teatar".

Velimir Visković poznati je hrvatski  književni kritičar, esejist i leksikograf.

Diplomirao je južnoslavenske jezike i književnost te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao 1977.  Od 1979. godine radi u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže.

Glavni je urednik Hrvatske književne enciklopedije.  Predsjednik  je Društva pisaca Hrvatske. Uređivao je više časopisa. Nagrađivan je brojnim nagradama.

 

Prof. dr. Vanda Babić  izvanredni  je profesor na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilištu u Zadru. Rodom je iz Tivta.

Dodiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti  završila je na Filozofskom fakultetu u Zadru, a poslijediplomski studij, smjer Književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Godine 1992. diplomirala je s temom iz starije hrvatske književnosti, a 1997. magistrirala obranivši radnju: Hrvatska srednjovjekovna tradicija u bokokotorskim pasionskim tekstovima.
Godine 2003. doktorirala je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, obranivši disertaciju pod nazivom Kulturno-povijesne vrijednosti djelovanja Vicka Zmajevića u Boki kotorskoj i Zadru.
Na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost od godine 1997. predaje sljedeće kolegije: Osnove filmske umjetnosti, Hrvatska usmena književnost, Književna stilistika, Hrvatski mediji, Mit, obred i običaj, te Hrvatska književnost Boke kotorske, a na Odjelu za kulturu i turizam drži kolegij iz Metodike interpretacije kulturne i prirodne baštine.

Bavi se istraživanjem starije hrvatske bokokotorske književnosti.

Suautorica je (s gospodinom Božom Vodopijom) i scenaristica dokumentarnog filma S Hrvatima Boke, u produkciji HTV, proizvedenog 2001. Suradnica je na projektu: Kulture u doticaju: Stoljetni hrvatski i crnogorski književni identiteti glavnog istraživača Milorada Nikčevića.

Članica je Matice hrvatske, HKD-a Napredak, Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809  te počasna članica HKD-a Napredak iz Tivta i dopredsjednica zadarske podružnice HKD-a Napredak.

Priredila je, između ostalih, i sljedeća izdanja:  Hrvatska književnost Boke kotorske do preporoda; Hrvatska književnost od Bašćanske ploče do naših dana, Don Srećko Vulović o starosjediocima Boke kotorske, Razgovor duhovni Vicka Zmajevića, Bokeljska muka.