Kotor učestvuje sa 61,5% u nematerijalnoj kulturnoj baštini Crne Gore

Kotor grad u kome je smješteno preko 60 odsto pokretnog i nepokretnog spomeničkog blaga Crne Gore s pravom, ulazi na velika vrata i u nematerijalnu kulturnu baštinu.

Na njenom spisku su Bokeljska mornarica, Bokeljska noć, Fašinada i Dobrotska čipka na prijedlog turizmologa prof. dr Milenka Pasinovića.

Od nedavno, kako je na  proslavi Dana UNESCO-a, kazao crnogorski ministar kulture  Pavle Goranović, među sedam novoupisanih našli su se i Legenda o Vili Alkimi i postanku Kotora, Legenda o Tre sorelle, Legenda o nesrećnoj ljubavi Katice Kalfić i Dobrotska torta.

Tako se, među 13 na spisku za upis u UNESCO-vu nematerijalnu baštinu, našlo 8 nematrijalnih kulturnih dobara sa područja Kotora.

Posljednja četiri nematerijalna kulturna dobra prihavćena su na prijedlog našeg sugrađanina Milenka Pasinovića, kao i prijedlog da se put Cetinje – Njeguši – Kotor proglasi čitavom dužinom, a ne samo na relaciji Cetinje – Njeguši, za materijalno kulturno dobro.

Riječ je o putu koji je 1881. godine pušten u saobraćaj, najprije za diližanse, a od 1903. godine i za automobilski saobraćaj, na relaciji Cetinje – Kotor.

Put  je proglašen kao kulturno dobro “od trajnog istorijskog, tehničkog i arhitektonskog značaja“.

Upisom nematrijalnih kulturnih dobara, područje Kotora je ostvarilo učešće od 61,5%, do sada upisanih dobara Crne Gore, kazao je Pasinović za Skala radio.

Izvor: Radio Skala