Lenka Blechová Čelebić piše Povijest Crkve

Poznata znanstvenica Lenka Blechová Čelebić, doktor klasične filologije na Karlovom sveučilištu u Pragu (osnovan 1348.), i doktor povijesnih znanosti Sveučilišta u Novom Sadu, do kraja 2024. godine završit će prvi svezak svoje „Povijesti crkve“ i predati ga izdavaču, Hrvatskome nacionalnom vijeću Crne Gore. Prvi svezak počinje s pojavom kršćanske crkve na našim prostorima, a završava s epohom Srednjeg vijeka.  Broji 500 stranica velikoga formata. Rad je u cijelosti baziran na arhivskim istraživanjima u Kotoru, Veneciji, Vatikanu, Berlinu, Pragu, Petrogradu, Beču i još u nekih desetak lokalnih arhiva u Srednjoj Europi.

– Da me pitate postoji li europska zemlja slična Crnoj Gori s motrišta povijesti crkve, odgovorila bih ne – kaže Lenka Blechová Čelebić.

Znanstvenica je započela rad o općoj povijesti Crkve na našim prostorima odmah nakon izlaska iz tiska svojega kapitalnog djela „Lekcionar i pontifikal Kotorske biskupije Anno Domini 1166“, 2019. godine, također u izdanju HNV-a, kojim je najstariju knjigu na tlu Crne Gore, iz sredine 12. stoljeća, inače pohranjenu u Petrogradu, predstavila domaćoj i stranoj javnosti kao knjigu s velikim kulturnim značajem. Uostalom, kao i „Kotorski misal“, monografiju, kojom je srednjovjekovnu kulturu u Boki kotorskoj istakla na pozornici suvremene medijevistike.

Rad ove znanstvenice počeo je i razvio se u arhivima i baziran je na neobjavljenoj arhivskoj građi, nerijetko prvi put otkrivenoj i predstavljenoj, primjerice, bula pape Grgura VII. upućena Mihailu Vojislavljeviću iz Rima u Bar 1077. godine.  Vodeći medijevist na ovim prostorima, akademik Sima Ćirković, napisao je da Lenka Blehova Čelebić u punoj mjeri umije otkriti općiji smisao u naizgled beznačajnim podacima i, oslonjena na njih, pružiti sliku crkve punu boje i života“. I ravnatelj Odjela Povijesnog arhiva Vatikana za odnose Svete Stolice s drugim državama, Johan Ickx, svrstava dr. Blechovu Čelebić u svjetski vrh suvremene medijevistike.

Ministarstvo kulture Crne Gore prepoznalo je, nakon tri godine istraživanja u arhivima, od 2019. do 2022., trud i značaj i podržalo projekat u posljednje dvije godine (2022-2023), s perspektivom podrške za pisanje povijesti crkve Novog vijeka od 1500. godine do 1800. u naredne dvije godine. Znanstvenica je objavljivala pojedine radove i poglavlja u Engleskoj i Njemačkoj, ali će glavni dio građe ugledati svjetlo dana tek u ovom izdanju koje izdavač planira u enciklopedijskom formatu s prilozima novih otkrića.

– Tijekom arhivskog rada u Jeruzalemu, Frankfurtu, Regensburgu, Münchenu i Ambergu, velikom arhivu u Njemačkoj, posljednje godine sam posvetila istraživanjima hebrjejske, odnosno židovske civilizacije u srednjovjekovlju i neizbježnim dodirima s kršćanstvom, što je moja stara tema. Povijest Crkve istraživala sam u svjetlu svakodnevnog života klera i vjernika, kroz neobjavljenu arhivsku građu, imajući u vidu i opće tokove europske povijesti čiji je crkva bazični stup – kaže Blechová Čelebić.

  – Interesovala me je specifičnost crkvene povijesti  Crne Gore – dualizam pravoslavlja i katoličanstva, pokušaji sprovedbe Unije, pitanje odnosa sa židovskim zajednicama u bliskom okruženju, kontakti s Rimskom kurijom i s dalmatinskim klerom, ali i kontakti na liniji pravoslavne sredine u Srbiji, gdje je bilo više gradova s katoličkim stanovništvom podložnih biskupima Kotora. Kotorska dijeceza zahvaćala je dijelove Srbije sve do Beograda. U vatikanskim arhivima se nalazi materijal koji jasno oslikava povezanost tih sredina.

Kao poliglot, koji vlada desetkom jezika, Lenka Blechová Čelebić piše na njih pet (latinski, češki, srpsko-hrvatski, njemački i engleski) i objavljuje u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Njemačkoj i Češkoj.

Ana Vuksanović