Nova knjiga o hrvatskoj manjini u europskome susjedstvu

U nakladi Hrvatske matice iseljenika iz tiska je izišla nova knjiga autora Milana Bošnjaka pod naslovom „Hrvatska nacionalna manjina – status i perspektiva“

Nova knjiga autora Milana Bošnjaka pod znakovitim naslovom „Hrvatska nacionalna manjina – status i perspektiva“ u nakladi Hrvatske matice iseljenika inventivna je monografija sociokulturne tematike i žanra koju krasi potpuno suvremeni narativ o toj vitalnoj grani našeg etničkog korpusa. Zbirka odabranih eseja, članaka, studija i prigodnih zapisa o hrvatskoj manjini iz europskog nam susjedstva – proizišla iz autorovih neposrednih uvida u društvene, političke i kulturne prilike 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe –  predstavlja zanimljiv pokušaj njezina konceptualnog određenja u razdoblju nakon demokratskih preobrazbi u Europi (1989.), koje su uvelike otvorile potpuno nove perspektive za sve nacije toga dijela Staroga kontinenta.

Kako ne postoji općeprihvaćena definicija nacionalnih manjina u Europskoj uniji pa tako ni u okolnim nam zemljama gdje višestoljetno zatječemo hrvatsku manjinu, autor ove zbirke 8 članaka Milan Bošnjak nastoji skicirati postignuća prekogranične kulturne, znanstvene i obrazovne suradnje Hrvatske s ljudima naših korijena u tome geografskom prostoru, pretežno uz programe Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH (SDU) i Hrvatske matice iseljenika (HMI), koji su namijenjeni očuvanju materinskoga jezika, povijesti i kulture u konkretnoj manjinskoj zajednici. Autor je posebno usredotočen na strateške projekte Vlade Republike Hrvatske koje provodi SDU među našijencima u inozemstvu. Potonji projekti proteklog su desetljeća, na koje je autor Bošnjak prema području svoga profesionalnog djelovanja i osobno zainteresiran, stvorili izrazito pozitivno ozračje za provedbu svekolike suradnje u tom vrlo šarolikom jezičnom i kulturnom arealu i nadasve raznolikom okviru političko-pravne manjinske zaštite, čija se fleksibilnost u odnosu na potpisane međunarodne konvencije Vijeća Europe razlikuje od države do države. Hrvatska manjina, podsjetimo, živi u sljedećim zemljama: Republika Austrija, Republika Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Talijanska Republika, Republika Kosovo, Mađarska, Rumunjska, Republika Sjeverna Makedonija, Slovačka Republika, Republika Slovenija i Republika Srbija.

Pažljivi čitatelj saznat će ponešto o prednostima i nedostacima izdvojenih modela manjinske  regulative, kako u 12 europskih zemalja gdje živi hrvatska manjinska zajednica tako i o specifičnostima modela manjinske zastupljenosti koji primjenjuje Republika  Hrvatska za predstavnike 22 manjine koje žive na njezinu državnome teritoriju.

Institucionalna izgradnja skrbi o manjini

Sažeto, ova zbirka od osam članaka Milana Bošnjaka usmjerena je ponajprije na tri ključna zadatka. Prvo, ukratko nastoji prikazati institucionalnu izgradnju cjelokupne skrbi moderne hrvatske države RH prema vlastitoj nacionalnoj manjini u europskom okruženju, koja je ojačala posljednjih desetak godina (2014. – 2024.).

Drugo, na vremenskoj okomici od pola tisućljeća želi skicirati složenost i društveno-povijesnu uvjetovanost etnokulturnih zajednica naše korjenike označenih pojmom nacionalne manjine te izostanak njezine šire prihvaćene manjinske zbilje u društvenoj praksi domicilnih sredina srednje i jugoistočne Europe.

Treće, želi istaknuti vrlo korisno djelovanje međuvladinih mješovitih odbora za  zaštitu nacionalne manjine/nacionalnih manjina, izdvojivši uzorne prakse i to između Hrvatske i Mađarske, ali i fascinantno manjinsko zakonodavstvo koje se primjenjuje u Republici Hrvatskoj. Sva tri zadatka, po riječima nakladnika Mije Marića, trebala bi poslužiti oblikovanju višedimenzionalnoga kulturnog i društvenog okvira za kritičko propitivanje zastupljenosti nacionalnih manjina s obje strane granice na parlamentarnoj razini u europskom susjedstvu, kao što je to riješeno u Republici Hrvatskoj, uz temeljnu svrhu (bez reciprociteta) što uspješnije integracije u dvojezične/višejezične sredine našijenaca uz poticajne uvjete za očuvanje jezičnog i kulturnog identiteta hrvatske nacionalne manjine.

Četvrt milijuna dvojezičnih manjinaca i više od 220 udruga u 12 zemalja

Ova naša promatrana skupina, teritorijalno raspršena u 12 zemalja, trenutačno ima ukupno četvrt milijuna pripadnika unatoč višestoljetnim integracijskim i asimilacijskim procesima. Razvojne perspektive kulturnog i društvenog stvaralaštva u tome hrvatskome manjinskom perimetru neupitno podupire 15 diplomatsko-konzularnih predstavništava naše države: 12 veleposlanstava u glavnim gradovima  okolnih država te diplomatsko osoblje naših generalnih konzulata u Pečuhu, Subotici i Kotoru. Sretna okolnost je da su sve zemlje u kojima živi hrvatska manjina članice Vijeća Europe, poput Lijepe Naše.

Zaključno, uvršteni radovi Milana Bošnjaka služe sistematizaciji dosadašnjih temeljnih programskih i analitičkih postupaka usustavljenih posljednjih deset godina kroz djelovanje Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH (SDU) i starije Hrvatske matice iseljenika (utemeljene daleke 1951.) pa nedvojbeno mogu biti  korisni čitateljima, osobito budućim kreatorima međudržavne kulturne, znanstvene i obrazovne suradnje/razmjene, čije polje interesa obuhvaća stvaralaštvo i općenito život Hrvata izvan Republike Hrvatske – od različitih instituta do fakulteta, kulturnih, sportskih i gospodarskih ustanova pa sve do raznih organizacija civilnog društva s obje strane granice. Mjestimičan izlazak iz ovih tematskih okvira autor Milan Bošnjak opisuje kao dopunu navedenim vlastitim radnim zadacima, a ne kao otvaranje novih pitanja o kojima bi trebalo razmišljati, i to ne samo zbog ograničenoga opsega knjige, nego i zbog tematike jasno određene u naslovu ove zbirke radova o statusu i perspektivama četvrt milijuna Hrvata koji stoljećima žive izvan matične zemlje u višejezičnom europskom susjedstvu. Kako se u tome geografskom prostoru uz hrvatski jezik govori talijanski, slovenski, njemački, mađarski, češki, slovački, srpski, albanski, rumunjski, bugarski, crnogorski i makedonski jezik, logično se poželjelo sadržaj ove jedinstvene monografije tiskati uz posvetu aktualnome Međunarodnom desetljeću autohtonih jezika (2022. – 2032.), čijim je nedavnim proglašenjem UNESCO odlučio ojačati prava pripadnika manjinskih jezičnih zajednica. Stručnjacima se preporučuje poticanje obrazovnih i kulturnih programa koji podržavaju dvojezično obrazovanje i potiču ovladavanje i autohtonim manjinskim jezikom, čemu se pridružuje i nakladnik ove knjige fokusirane na hrvatsku autohtonu manjinu u okolnim zemljama, gdje trenutačno – prema autorovim uvidima i uvidima Hrvatske matice iseljenika – djeluje više od 220 hrvatskih udruga.

Knjigu je uredila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika. Recenzenti knjige su dr. sc. Željko Holjevac i dr. sc. Marina Perić Kaselj. Knjiga je opremljena odabranom fotografskom građom i pouzdanim znanstvenim aparatom koji sadrži izabranu literaturu te predmetne međunarodne dokumente s manjinskom tematikom i ostala usporedbena internetska vrela, uz neizostavan Popis institucija i udruga hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država.

Bilješka o autoru

Autor dr. sc. Milan Bošnjak (Gospić, 1974.) doktorirao je kroatistiku s temom Njemačke Croatice na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prethodno diplomiravši studij filozofije i komparativne književnosti. Niz godina radio je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja na stručnim i rukovodećim poslovima u području hrvatske nastave u inozemstvu i međunarodne suradnje, a od 2014. do danas radi u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu. Od ak. god. 2021./2022. održava predavanja na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Od 2008. do  2013. bio je član, a od 2014. do danas zamjenik je supredsjedatelja međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu nacionalnih manjina koje Republika Hrvatska ima s Crnom Gorom, Mađarskom, Republikom Sjevernom Makedonijom i Republikom Srbijom. Autor je desetak stručnih knjiga, uz više pjesničkih zbirki. Objavljuje kontinuirano u domaćoj i inozemnoj periodici članke, eseje i studije fokusirane na kulturno stvaralaštvo Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Izvor: matica.hr