Predsjednik i članovi Odbora za ljudska prava i slobode sastali se sa ekspertkinjom EK za oblast ljudskih prava Ivanom Roanjom

Predsjednik i članovi Odbora za ljudska prava i slobode sastali su sa ekspertkinjom Evropske komisije za oblast ljudskih prava Ivanom Roanjom 6. aprila 2017. godine u Skupštini Crne Gore. Na sastanku je učestvovala i Roxana Merticariu, predstavnica Evropske komisije, kao i predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Ekspertkinja Ivana Roanja treći put je u Crnoj Gori u okviru posjete Ekspertske misije koja je nastavak njenih misija sprovedenih prethodne dvije godine u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava. Zadatak njene misije je stručna procjena kapaciteta Ministarstva, ali i praćenje prošle godine datih preporuka i provjera stepena njihove implementacije.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je prošlogodišnje smjernice ocijenio korisnim za sagledavanje stanja u oblasti ljudskih prava i preduzimanje mjera za dalje unapređenje. Ukazao je da je Odbor prethodne godine radio u otežanim uslovima jer je dio opozicije bojkotovao rad Parlamenta i radnih tijela, a takođe su većinu u Odboru za ljudska prava i slobode činili opozicioni poslanici. Uprkos svemu, Odbor je realizovao ključne aktivnosti.

Ekspertkinju Ivanu Roanju je interesovala nadzorna uloga Odbora za ljudska prava i slobode nad Fondom za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava kao i zapažanja Odbora prilikom razmatranja godišnjih izvještaja o radu Fonda i stav o njegovim stručnim kapacitetima.

Predsjednik Odbora je informisao da je u skupštinskoj proceduri Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama, čiji je cilj da se unaprijedi rad Fonda, posebno u dijelu raspodjele sredstava. Odbor je prepoznao određene nedostatke u funkcionisanju Fonda i 2011. godine formirao Radnu grupu koja je pripremila Izvještaj sa konkretnim predlozima za unapređenje, koji je dostavljen Kolegijumu predsjednika Skupštine. Zašto u tom periodu nijesu preduzeti koraci na izmjeni zakonodavstva, Odboru nije poznato. Poslat je i Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, takođe. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama u skupštinsku proceduru stigao je tek 2015. godine, kada, zbog nezadovoljstva pripadnika manjinskih naroda, nije dobio potrebnu većinu. S obzirom da u decembru 2016. godine novi Predlog zakona nije dobio Ustavom potrebnu 2/3 većinu u prvom krugu glasanja u Skupštini, uskoro se očekuje glasanje u drugom krugu u kojem se odlučuje većinom svih poslanika, kada se očekuje njegovo usvajanje. Predlogom zakona uvodi se dvostepenost kod odlučivanja o projektima koji se finansiraju iz sredstava Fonda, precizira se rok za podnošenje godišnjeg izvještaja o radu Fonda Skupštini i razdvaja se upravljačka od poslovodne funkcije u Fondu. Uvjeren je da će se na taj način poboljšati rad Fonda i eliminisati negativne reakcije javnosti koje su se uglavnom pokazale neosnovane.

Dr Halil Duković je informisao da je Fond od svog osnivanja podržao realizaciju 1.150 projekata. Do sada je uloženo šest žalbi na odluke o raspodjeli sredstava, a presudama Upravnog suda odluke su poništene i ukazano je da ne sadrže obrazloženje iz kojeg treba da proizilazi utvrđeno činjenično stanje, dokaze na kojima se odluka zasniva i razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza. Upravni odbor Fonda je prihvatio presude i donio nove odluke o raspodjeli. Izvještaji o radu Fonda su transparentni i sadrže pregled svih podržanih i odbijenih projekata o kojima su detalji dostupni i na web sajtu Fonda. Kada je riječ o monitoringu trošenja dodijeljenih sredstava, problem predstavlja nedostatak stručnih kapaciteta u Službi Fonda i nedostavljanje validne dokumentacije o realizaciji projekata. Imajući u vidu da je trenutno u Fondu samo sedam stalno zaposlenih i dvoje po ugovoru o djelu, značajno je što je Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama predviđeno uspostavljanje Komisije za vrednovanje projekata a koju će birati Skupština Crne Gore. S obzirom da Fond predstavlja jedan od najsigurnijih izvora finansiranja projekata nevladinih organizacija, veliki broj njih aplicira na konkurse Fonda, a nakon odbijanja jedan broj NVO iznosi prenaglašene negativne reakcije. Predsjednik Odbora je pomenuo predlog o mogućnosti osnivanja tijela na nacionalnom nivou koje bi se bavilo kontrolom trošenja sredstava koja se opredjeljuju nevladinom sektoru iz više državnih izvora. Cijeni neracionalnim da u svakoj instituciji koja raspodjeljuje sredstva NVO-ama postoji ekspertski tim za kontrolu njihovog utroška. Neophodno je procesuirati i kažnjavati zloupotrebe u trošenju sredstava, po ugledu na hrvatski model, koji je, takodje predlagao.

Na pitanje ekspertkinje Roanje da li Odbor može da ocjenjuje kvalitet projekata, predsjednik Odbora je odgovorio da Upravni odbor Fonda analizira pristigle projekte i donosi odluku o raspodjeli, a Odbor se upoznaje sa podržanim projektima tek po završetku raspodjele, kroz godišnje izvještaje o radu Fonda. Pojasnio je da, shodno Zakonu o sprječavanju korupcije, poslanici ne mogu biti članovi upravnih odbora. Upravni odbor Fonda čine predstavnici nacionalnih savjeta manjinskih naroda, predstavnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava i lica koja imenuje Skupština Crne Gore na predlog Administrativnog odbora koji raspisuje javni konkurs.

Ekspertkinju Ivanu Roanju je iznenadilo što je budžet Ministarstva za ljudska i manjinska prava od oko milion eura približno jednak budžetu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Zbog malog iznosa sredstava opredijeljenih za aktivnosti Ministarstva zabrinutost je izrazila još tokom prve posjete. Roxana Merticariu iz Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje je ukazala da Ministarstvo trenutno realizuje sedam strategija, za šta ima mala finansijska sredstva. Istakla je da poslanici prilikom razmatranja predloga budžeta mogu da utiču na iznos sredstava koji će se opredijeliti Ministarstvu.

Predsjednik Odbora je pojasnio da je Odlukom o osnivanju Fonda utvrđeno da njegov budžet iznosi najmanje 0,15% od ukupnih budžetskih sredstava umanjenih za budžet državnih fondova i kapitalni budžet. Ovim iznosom su obuhvaćena sredstva za rad i sredstva za finansiranje projekata. Budžet Ministarstva za ljudska i manjinska prava se utvrđuje na osnovu njihovog zahtjeva prema Ministarstvu finansija i predloga Vlade i uključuje sredstva za administraciju i realizaciju programa. Precizno je pojasnio proceduru utvrđivanja Predloga zakona o budžetu, njegovo razmatranje na radnim tijelima i donošenje u Skupštini, uz napomenu da Odbor za ljudska prava i slobode razmatra predložena budžetska sredstva za potrošačke jedinice iz domena svoje nadležnosti. Ukazao je da su budžetska sredstva u 2017. za ove potrošačke jedinice uvećana i sa tim iznosima njihovi predstavnici su, prilikom razmatranja na Odboru za ljudska prava i slobode, iskazali saglasnost.

Predstavnica Evropske komisije Roxana Merticariu je upoznata da se određeni broj projekata nevladinih organizacija odbija od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava zbog neispunjenosti formalno-pravnih uslova, jer im u statutu ne piše da se bave manjinskim, već ljudskim pravima. Interesovao je stav predsjednika Odbora po ovom pitanju.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je pojasnio da za sredstva Fonda mogu da apliciraju sve nevladine organizacije, a stav Fonda je da se putem finansiranja projekata nevladinih organizacija iz reda manjinskih naroda doprinosi unapređenju položaja manjinskih naroda, sa čime je i on saglasan u određenoj mjeri. Takođe, mišljenja je da kvalitetne projekte drugih nevladinih organizacija ne treba odbiti, ali je primarni cilj osnivanja Fonda bio da doprinese očuvanju identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori kao multietničkoj sredini.

Roxana Merticariu se interesovala i za mišljenje Odbora o Zakonu o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim su uvedene naknade za majke sa troje i više djece. Saopštila je da to ima uticaja na aktivne mjere zapošljavanja čiji je cilj da se obezbijedi veće učešće žena na tržištu rada. Godišnje se u Crnoj Gori izdvaja 2,6 miliona eura za te namjene, a 2012. je izdvojeno čak 12 miliona eura, dok se za naknade majkama izdvaja čak 70 miliona eura godišnje. Naglasila je da je implementacija ove mjere za majke u velikom neskladu sa aktivnim mjerama zapošljavanja. Ovo pitanje se može tretirati sa socijalnog, rodnog aspekta, osnaživanja žena na tržištu rada i diskriminacije očeva.

Predsjednik Odbora je ocijenio da je navedeni Zakon diskriminatorski, a glavni razlozi njegovog donošenja su politički, jer je cilj bio da se uništi budžet. Zakon je donešen bez fiskalne procjene uticaja, a izdvajanja za ove namjene sada su enormno veća od svih drugih socijalnih davanja i obuhvataju oko 23000 žena. Mišljenja je i da su nedavni protesti određenog broja majki bili politički instruisani sa pokušajem da se izazovu socijalni nemiri.

Predstavnica Evropske komisije Roxana Merticariu je ocijenila da je to vrlo delikatno pitanje i da će se morati dati podrška Vladi Crne Gore da ga riješi.

Predstavnici ekspertske misije su izrazili zadovoljstvo obiljem dobijenih informacija i zbog uloženog truda i posvećenosti da se u ovoj oblasti da zahtijevani doprinos.

Zaključeno je da crnogorske institucije ozbiljno shvataju preporuke ekspertkinje Roanje i da su uložili neophodne napore kako bi unaprijedili stanje u oblasti ljudskih prava i sloboda.

Objavljeno u Odbor za ljudska prava i slobode