PRIOPĆENJE HNV-A: ODLUČNO PROTIV ETNIČKE DISTANCE

Za vrlo kratko vrijeme ovih dana kasne jeseni 2013. g. za hrvatsku nacionalnu zajednicu u Crnoj Gori, napose u Boki Kotorskoj i Tivtu, dogodila su se tri značajna i znakovita događaja, na žalost nijedan pozitivan, naprotiv.  Prvi- istresanje fekalnog otpada iz autocisterne kod crkvice Gospe od snijega u Verigama pod okriljem noći, možda i nije usmjeren izravno protiv hrvatske nacionalne zajednice u Boki Kotorskoj. Možda je riječ o samo još jednom vandalizmu kojih je u ovoj zemlji zadnjih godina već i previše. Svejedno, to nije moglo poništiti simboliku ovog čina i ublažiti gorčinu u duši bokeljskim Hrvatima- crkvica Gospe od snijega datira iz 15. stoljeća i dokaz je stoljetnog bivanja Hrvata na ovim prostorima. Fekalni otpad bačen na nju fekalni je otpad bačen bokeljskim Hrvatima u lice. Ako se ovaj događaj i može podvesti pod klasičan vandalizam koji nije bio usmjeren protiv hrvatske nacionalne zajednice u Boki Kotorskoj, događaj koji se zbio tek nekoliko dana poslije ovog-kamenje bačeno (opet u noćnim satima) na službene prostorije Hrvatske građanske inicijative u centru Tivta i polomljena stakla na tim prostorijama-već svakako nije tek obično divljaštvo. Policija je u međuvremenu otkrila vinovnike-u pitanju su trojica maloljetnika, zbog čega ovaj događaj kod bokeljskih Hrvata i uopće dobronamjernih ljudi izaziva još veću zabrinutost.  Jer kamenje bačeno na službene prostorije jedine stranke koja predstavlja i štiti interese Hrvata u Crnoj Gori ni na koji način se ne može protumačiti kao izraz ljubavi prema bokeljskim Hrvatima i kao izraz želje za dobrosusjedskim odnosima, a maloljetnici taj čin sigurno nisu izveli tek tako; netko ih je u obitelji morao učiti (i na žalost naučiti) da mrze Hrvate. Jedna okolnost je zajednička za ova dva spomenuta događaja-oba su izvedena pod okriljem noći. A to znači da su u oba slučaja njihovi vinovnici prije svega kukavice. Objašnjenje za ova dva nemila čina krije se u trećem događaju koji se dogodio između njih. Riječ je, naime, o anketi koju je u broju od 10.12.2013. objavio dnevni list "Vijesti". Riječ je o anketi CEDEM-a čija je tema bila etnička distanca u Crnoj Gori. Podaci u toj anketi porazni su za Hrvate u Crnoj Gori: svaki peti pripadnik većinskog pravoslavnog naroda u Crnoj Gori ne bi želio živjeti s Hrvatima u istoj državi; 31%  ispitanika ne bi se željelo družiti  s Hrvatima; 50% anketiranih ne bi voljelo da na rukovodećem položaju u državi bude Hrvat; 39% ne bi voljelo da Hrvat bude odgajatelj njihovoj djeci; 31% ne bi željelo da mu pretpostavljeni na poslu bude Hrvat; 24% ne bi voljelo živjeti u susjedstvu s Hrvatima; i, možda i najtragičniji podatak- 56% ispitanika ne bi željelo da im bračni drug bude hrvatske nacionalnosti. Podaci iz ankete rječito nameću zaključak-duh netolerancije prema Hrvatima s početka devedesetih godina prošloga stoljeća još uvijek je i te kako živ u Crnoj Gori. Izgleda da mnogi pripadnici većinskog pravoslavnog življa u Crnoj Gori, na žalost, u biti ne žele nadići neke pogrešne nacionalne stereotipe; ne žele obrazovanjem zasnovanom na istini i ljubavi, počevši od svoje obitelji pa do složenijih društvenih struktura, razvijati i širiti duh tolerancije i skladnog suživota. Jedno je sigurno-Hrvati u Crnoj Gori i njihove institucije na mržnju neće odgovarati mržnjom jer dobro znaju kamo bi to odvelo; ali, s druge strane, svakako neće ni zatvarati oči pred ovakvim poraznim činjenicama; i te kako će ih registrirati, voditi računa o njima i upoznavati s njima relevantnu javnost u cilju zaštite i opstanka svog identiteta na ovim prostorima. Sigurni smo da će i Hrvatsko nacionalno vijeće svojim djelovanjem doprinijeti  tomu da sljedeća anketa ovakve vrste pokaže da je etnička distanca u Crnoj Gori uvelike smanjena.

Hrvatsko nacionalno vijeće