Razvoj hrvatskih elektroničkih jezičnih resursa

www.matis.hr:

Institut je predstavio mrežno izdanje Hrvatske školske gramatike, a njen nastanak motiviran je praktičnom potrebom da se učenicima, učiteljima i nastavnicima, kao i zainteresiranoj javnosti, osigura jasan, kratak i jednostavan pregled osnovnoga jezičnog znanja

Stručnjaci Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje odavno upozoravaju da se informacijsko društvo u nekoj društvenoj zajednici neće moći izgrađivati ako se za jezik kojim se ta zajednica služi ne razviju jezične tehnologije. Vrijedna akademska zajednica IHJJ-a, na čijem je čelu agilni Željko Jozić, stoga sustavno ostvaruje vrsne znanstvene doprinose u razvoju hrvatskih elektroničkih jezičnih resursa, uključujući računalne korpuse, kao i razne digitalne obrade hrvatskoga jezika s ciljem izgradnje što učinkovitijih jezičnih tehnologija za hrvatski jezik.
Uporaba našega materinskog jezika u računalnom okružju tj. u komunikacijskim kanalima mobilnoga Interneta koji su ionako digitalni i računalno upravljani, odražava se istodobno i na dostupnost hrvatskoga kao nasljednoga jezika gdje je po cijelome globusu razgranata Hrvatska nastava, ali i nazočne mnogobrojne raspršene zajednice izvornih govornika među pripadnicima hrvatskih iseljeničkih zajednica koje višedesetljetno žive u zemljama engleskoga, španjolskoga ili njemačkoga govornoga područja i sl. Lingvisti Dunja Brozović i Marko Tadić procjenjuju kako hrvatski na globalnoj razini, u zemlji i inozemstvu, ima oko pet i pol milijuna izvornih govornika.
S druge strane, buja virtualna infrastruktura s naprednim jezičnim tehnologijama za engleski, španjolski, njemački, francuski, talijanski, ali i jezike slične nam brojnosti poput češkog, slovačkog, mađarskog, slovenskog, rumunjskog ili, pak, bugarskog.
Ove godine Institut (http://ihjj.hr/) je pokrenuo, uz potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske, Staroslavenskoga instituta, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Društva prijatelja glagoljice, Dan hrvatske glagoljice kao posvetu hrvatskome jeziku i pismenosti 22. veljače, kada je prije pola tisućljeća na taj dan tiskana prva hrvatska knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora i to u cilju popularizacije jednog od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture. Cijela se ta Institutova ideja umrežila u fantastičan digitalni projekt NSK i istodobno pokretanje portala glagoljica.hr (https://glagoljica.hr/)
Kao krunu svojih nastojanja Institut je predstavio mrežno izdanje Hrvatske školske gramatike na adresi gramatika.hr (http://gramatika.hr/)
Nastanak ove virtualne gramatike motiviran je praktičnom potrebom da se učenicima, učiteljima i nastavnicima, kao i zainteresiranoj javnosti, osigura jasan, kratak i jednostavan pregled osnovnoga jezičnog znanja. Hrvatska školska gramatika slijedi sva preporučena rješenja Hrvatskoga pravopisa IHJJ i savjete skupine autora toga Instituta. I to nije sve! Postojeće mrežno izdanje Hrvatskoga pravopisa Institut je ovih dana ojačao aplikacijom za pametne telefone. Može se zaključiti da je Jozićev tim među izdašnijim čestitarima 25. rođendana sveprisutne nacionalne domene –.hr koja je s prvom internetskom vezom RH s međunarodnom zajednicom upućena u svijet proljeća davne 1993., kada je Republika Hrvatska službeno upisana na internetsku kartu svijeta, postavši sastavnim dijelom globalne računalne mreže zvane Internet.
Jezici i jezična raznolikost u samoj su srži europske kulture, trgovine i suradnje. Radimo, studiramo, putujemo, živimo i poslujemo preko nacionalnih i zemljopisnih granica. Europska komisija u svome globalnom okviru za organizaciju znanstveno-tehnološko-razvojnih istraživanja (Framework Programme), koja se skraćeno nazivaju od FP1 do FP8, znanome i kao Horizon 2020, značajan dio svoga proračuna namijenila je potpori Information Society Technologies (IST). Većina europskih jezika donedavno nije imala odgovarajuću potporu u jezičnim tehnologijama u sklopu jedinstvenoga digitalnog tržišta. Europska jezična raznolikost nerijetko se pretvarala u prepreku slobodnom protoku obavijesti i uporabi javnih usluga, poslovnih prilika, ponuda za zaposlenje i raznih vrsta potpore. Europska komisija poduzela je stoga vidne korake prema potpori stvarno višejezičnome jedinstvenome digitalnom tržištu pokretanjem platforme za automatizirano prevođenje (CEF.AT). Ta platforma podržava različite potrebe tijela javne vlasti zemalja EU-a u područjima potrošačkih prava, zdravstva, javne nabave, socijalnog osiguranja, kulture i drugih usluga za europsku obitelj naroda kao što su Europeana ili Portal otvorenih podataka te ostali alati za život bez jezičnih barijera.

Tekst: Vesna Kukavica