RELIKVIJE SV. LEOPOLDA MANDIĆA IZLOŽENE U RIMSKIM BAZILIKAMA

Radio Kotor: Jedan od najvažnijih događaja u Rimu u toku ovogodišnje Svete Godine Milosrđa, koju je proglasio papa Frano, je donošenje relikvija najznačajnijih svetaca u Vječni grad i njihovo izlaganje u bazilikama u kojima će im poštovanje ukazati desetine hiljada vjernika. Po riječima ambasadora Crne Gore u Republici Italiji Antuna Sbutege, u bazilici Svetoga Petra u Rimu izložene su i relikvije svetog Leopolda Mandića, rodom iz Herceg Novog i svetog Pija iz Pjetrelćine, poznatijeg kao Padre Pio. "Tijela svetaca donesena su u Rim 3. februara iz San Stefana Rotonda i Padove gdje počivaju i gdje dolaze brojni hodočasnici. Padre Pio iz Pietrelćine rođen je 1887. g. u siromašnoj porodici. Bio je svećenik, član franjevačkog reda kapucina. Imao je slabo zdravlje ali jak duh. U toku pet decenija svoga života imao je stigmate, odnosno na medicinski neobjašnjiv način otvorene rane na dlanovima, stopalima i grudima, mjestima rana raspetog Krista. Vjernici su ga smatrali svetim za života, pripisuju mu se mnoga čuda, vizije i proročanstva, a bio je poznat kao ispovijednik. Na njegovom sprovodu 1968. godne bilo je 100.000 osoba iz Italije i svijeta. Proglašen je blaženim 1999. godine a svetim 2002. godine od strane pape Ivana Pavla II. Pored svetoga Frana Asiškog Padre Pio je najpopularniji italijanski svetac. Sveti Leopold Mandić je rođen 1866. g. u Herceg Novom. Bio je izuzetno niskog rasta, slabog zdravlja, imao je teškoća u govoru, ali je bio vrlo pobožan i bogat duhom i tako je sa 14 godina odlučio da postane fratar franjevac.

I on je, kao Padre Pio, pošto je završio školovanje u Udinama, postao član reda kapucina i najveći dio života je proveo u samostanu u Padovi. Osjećao je veliku želju da se posvetiti zbližavanju zapadnog i istočnog kršćanstva i tražio od pretpostavljenih da bude poslan u misiju na Istok, ali mu to zbog slabog zdravlja nije dozvoljeno. On je onda u samoći svoje male samostanske ćelije cijelog života molio za ujedinjenje kršćana. Druga njegova duhovna misija je bila ispovijed. Provodio je najveći dio svoga svećeničkog života u uskom prostoru ispovjedaonice, slušajući ispovijedi vjernika, pokušavajući da razumije, savjetuje, utješi, ohrabri, te podijeli oprost u Božje ime. Često su mu pretpostavljeni prigovarali i da je previše popustljiv i milosrdan prema grešnicima, da im olako dodjeljuje oprost. On je, kada bi mu na ispovijed došli teški grešnici, govorio: "Ovdje smo obojica grešnici. Neka nam se Bog smiluje obojici." Umro je 30. jula 1942. godine. Smatran je svetim još za života, a glas o njegovoj svetosti je ojačao poslije njegove smrti. Proglašen je blaženim od strane pape Pavla VI 2. maja 1976. godine, a papa Ivan Pavle II ga je proglasio svetim 16. oktobra 1983. godine, i tada je na trgu Svetoga Petra pred desetinama hiljada vjernika rekao da je „Otac Leopold, rođen u Herceg Novom u Boki Kotorskoj, imao život bez velikih događaja. No, upravo u taj život, koji je spolja gledano bio beznačajan, dolazi Duh koji unosi jednu novu veličinu; onu herojsku vjernost Kristu, prema franjevačkom idealu, u svećeničkoj službi vjernost prema braći.
Ako bi ga željeli definirati samo jednom riječju, onda je on ispovijednik. Bio je svećenik ekumenskog duha, tako velikog da se ponudio kao žrtva Gospodinu, dajući se svakodnevno, da se uspostavi puno jedinstvo još razdvojenih zapadne i istočne crkve."

Tijelo svetog Leopolda je donesno u baziliku svetoga Lorenca u Rimu 3. februra, na dan Svetoga Trpuna, gdje je doneseno i tijelo svetoga Padra Pija. Tijela dva sveca, katolička fratra kapucina, duhovna heroja milosrđa i ekumenizma biti će od 7. do 9. februra izložena u bazilici Svetoga Petra gdje će papa Frano sa brojnim svećenicima, biskupima i kardinalima, u prisustvu hiljada vjernika slaviti misu u njihovu čast. Na povratku iz Rima tijelo svetoga Leopolda biti će izloženo u crkvama u Loretu i u Bolonji.
Skromni, fratar iz Herceg Novog, bez sumnje najpoznatiji Bokelj u svijetu, nastavlja da doprinosi slavi Boke, koja je , osim po svojim prirodnim i kulturnih vrijednostima, poznata i kao zaliv svetaca, a za koju je on cijeloga života bio duboko vezan", naveo je Sbutega za Radio Kotor.