U povodu osnivanja Ogranka Matice hrvatske u Kotoru – razgovor s predsjednicom Marijom Mihaliček

26/09/2017
Share/Save

Boka kotorska neiscrpan je izvor kulture, umjetnosti i duhovnosti / Danas kad postoji tendencija osipanja i asimilacije Hrvata u Boki kotorskoj, postojanje Ogranka Matice hrvatske trebalo bi učvrstiti identitetsku spoznaju / Istraživački napor usmjerit ćemo ponajprije na jezik, običaji i tradiciju Hrvata u Boki. To je polje malo i nedovoljno istraženo.

Kada se govori o Kotoru i o prostoru Boke kotorske, primarno se ističe bogatstvo prirodnog i kulturnog krajolika. Posebnost Boke kotorske, ali i nekih gradova izvan Boke (poput Budve ili Bara), u velikoj je mjeri veza s prostorom povijesne Dalmacije, veza itekako važna za vrednovanje Boke kao dijela hrvatske povijesti i kulture, ali i prostora neodvojiva od današnje Crne Gore.

Nedovoljno proučeno nasljeđe materijalne i nematerijalne kulturne baštine svjetskog značenja u Boki kotorskoj obvezuje nas da je istražujemo i zaštitimo za sljedeće generacije. Zato je nedavno osnivanje ogranka Matice hrvatske u Kotoru i njegovo buduće djelovanje pred izazovima koji nose pitanja kako provesti različite programe promoviranja i suradnje s Matičinom središnjicom u Zagrebu, posebice s ograncima istočnojadranskih regija nužnim za afirmaciju zajedničkoga kulturnog, povijesnog i jezičnog identiteta.

Zbog imigracijskih i emigracijskih kretanja, u razdoblju od 1991. do 2011, promijenile su se kako nacionalne tako i vjerske, sociokulturne i druge karakteristike stanovništva Boke kotorske. To se uvelike odrazilo na očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine čiji su nositelji selili iz Boke kotorske. Prema posljednjem popisu stanovništva Crne Gore (2011), Hrvata je 6021, što čini 0,97 posto sveukupnoga stanovništva Crne Gore. Statistički deklariranih Hrvata najviše je u Tivtu: 2304 i Kotoru: 1553. Smanjen broj Hrvata u odnosu na ranija desetljeća u Boki kotorskoj tumači se i time što se dio njih nije izjasnio, a zanimljivo je da se dio tamošnjih stanovnika smatra Bokeljima, što je regionalna pripadnost. Prema statističkim podacima iz iste godine, hrvatskim jezikom izjasnilo se da govori 2791 stanovnika, što je 0,45 posto ukupnog stanovništva. Jasno da je odnos između kulturnoga nasljeđa pretežno katoličkog predznaka koji baštine Hrvati u Crnoj Gori i statističkog broja Hrvata u toj državi nerazmjeran. Važnost hrvatske zajednice ne ogleda se u brojnosti nego u njezinu kulturno-povijesnom značenju, koje itekako pridonosi sveukupnom bogatstvu države Crne Gore.

Pokušaj osnivanja Matice hrvatske 2008. organizacijski nije zaživio. Na inicijativu središnjice Matice hrvatske u Zagrebu, 18. srpnja ove godine, održana je osnivačka skupština Ogranka Matice hrvatske u Kotor. Na osnivačkoj skupštini u dvorani Kotorske biskupije. Uvodne su govore održali predstavnici Središnjice Matice hrvatske, glavni tajnik Zorislav Lukić i potpredsjednik Damir Barbarić, upoznavši prisutne s dosadašnjim radom i s ciljevima najstarije hrvatske kulturne ustanove.  Imenovani su potom rukovodeći organi kotorske Matice – predsjedništvo i nadzorni odbor. Za predsjednicu kotorskog ogranka Matice izabrana je povjesničarka umjetnosti Marija Mihaliček, za potpredsjednicu Edita Starović, a za tajnicu Zrinka Velić. Skupštini su prisustvovali još i mons. Ilija Janjić, biskup kotorski; Veselko Grubišić, veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori; Hrvoje Vuković, konzul Republike Hrvatske u Kotoru; Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore; Slavica Stojan, predsjednica OMH u Dubrovniku; Jelena Vukasović, sekretar Sekretarijata za kulturu Općine Kotor; Nikola Baničević predsjednik Ogranka Matice crnogorske u Kotoru i Marijo Brguljan, predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore. S predsjednicom Ogranka Marijom Mihaliček razgovaramo o budućim planovima.

Koji je povod i koji su razlozi za osnivanje ogranka u Kotoru?

S obzirom na to da prethodni pokušaj osnivanja ogranka Matice hrvatske u Kotoru nije zaživio, prihvatili smo se osnivanja ogranka u vrijeme kada se slavi velika obljetnica – 175 godina Matice hrvatske.

Postati dijelom neke kulturne udruge s tako dugom tradicijom, i to baš u ovom trenutku, svakako je čast, ali i velika obveza da ogranak u Kotoru bude na kulturnoj razini postavljenoj od utemeljenja hrvatske Matice.

Postoje itekako opravdani razlozi da Kotor i Boka kotorska postanu dio njezina korpusa. Autohtona prisutnost Hrvata na ovom prostoru, njihov udio u stvaranju kulturne: materijalne i nematerijalne baštine, zasluge Hrvata u organiziranju kulturnih prosvjetnih društava u Boki kotorskoj tijekom 19. i 20. stoljeća. Bokelji koji su živjeli i stvarali u Hrvatskoj uvelike su se ugrađivali u njezine kulturne i umjetničke tokove... Dakle, razloga je mnogo.

Što osnivanje Ogranka Matice hrvatske znači za hrvatsku zajednicu u Boki kotorskoj, odnosno Crnoj Gori?

U današnjem vremenu, kada postoji tendencija osipanja i asimilacije Hrvata u Boki kotorskoj, postojanje Ogranka Matice hrvatske trebalo bi učvrstiti identitetsku spoznaju, odnosno da bude još jedan prilog afirmaciji nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvata u Boki kotorskoj. Matica hrvatska – Ogranak Kotor, vjerujem, promicat će hrvatsku nacionalnu svijest, a isto tako odanost i privrženost državi Crnoj Gori. Postoji nerazmjer između brojčano male hrvatske zajednice i obilja duhovnog i kulturnog nasljeđa koji svjedoče o njezinu nacionalnom i kulturnom identitetu. Istraživački napor trebalo bi usmjeriti ponajprije na duhovnost, odnosno segment nematerijalne kulture Hrvata u Boki kotorskoj kao što su jezik, običaji, tradicija. To je polje malo i nedovoljno istraženo, a autohtona duhovnost i tradicija predaka mladom je naraštaju Bokelja nepoznata, nekim je običajima prekinut kontinuitet, a jezične posebnosti sve češće nadomještene „uvezenim“. Aktualizirati i poticati vrednovanje identitetskih posebnosti mislim da bi bilo važno i da bi se trebali ozbiljno njime baviti.


Možete li reći koje su trenutne aktivnosti, planovi i težnje?

To će svakako biti i temeljne odredbe našeg Statuta, koji je u izradi. I druge se aktivnosti uglavnom odnose na formalnosti oko registriranja, okupljanja i članstva… Što se tiče planova za tekuću godinu, na prvom bih mjestu istaknula predavanje predstavnika iz Zagreba koji bi pobliže govorio o historijatu i značaju Matice hrvatske u svjetlu velike obljetnice.

Među različitim djelatnostima i aktivnostima Matice hrvatske, koja promiče kulturno, umjetničko i znanstvenoistraživačko stvaralaštvo, jest nakladništvo kojim se njeguje hrvatski jezik i kultura, kakve planove imate po tom pitanju?

Svakako će izdavanje publikacija i knjiga biti jedan od prioriteta ogranka u Kotoru, a ono će biti realizirano ako budemo uspjeli osigurati novac. Tu ćemo imati veliku pomoć Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore, koje u razdoblju od sedamnaest godina svoga rada upravo realizira bogatu izdavačku djelatnost, tiskanjem knjiga, monografija i izdavanja jedinoga glasila na hrvatskom jeziku u Crnoj Gori Hrvatski glasnik. Do kraja godine u suizdavaštvu planiramo tiskati četvrti svezak periodike Bokeški ljetopis s temama kojima su se predstavili mnogi autori iz susjednih država na nedavno održanu međunarodnom znanstvenom skupu u Kotoru pod naslovom Isprepleteni identiteti: Kotor, Dubrovnik i njihovo zaleđe u višestoljetnoj perspektivi.

Otprije se ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku povezuje s Kotorom. Primjerice, promovirao je svoja tiskana izdanja u Kotoru. Možete li približiti trenutne povezanosti Kotora s Dubrovnikom i, ako ih imate, strateške planove bliže suradnje?

Kotor i Boku kotorsku vezuju neraskidive povijesne i kulturne spone s Dubrovnikom, koje su se nakon potpunoga raskida 90-ih godina prvo sporadično obnavljale inicijativom hrvatskih udruga koje djeluju u Crnoj Gori. Sada već možemo govoriti o znatnoj međudržavnoj kulturnoj suradnji putem projekata, pa već neko vrijeme i povezivanja kulturnih i obrazovnih ustanova iz Crne Gore i Hrvatske. To je pridonijelo otvorenoj i prijateljskoj atmosferi. Velik su doprinos dale hrvatske udruge inicijacijama kulturnih susreta, na kojima se promovirala i afirmirala kulturna baština Boke kotorske. Prihvaćeni u Hrvatskoj, na kojima je putem izložbi, promocija knjiga, koncerata i kazališnih predstava u Zagrebu, Puli, Rijeci, Dubrovniku hrvatskoj javnosti predstavljena baština, ali i suvremeni umjetnički dosezi ostvareni na području Crne Gore.

Što se tiče kulturne povezanosti ogranka iz Dubrovnika s Bokom kotorskom, posebno Kotorom, gdje su događanja u organizaciji Matice iz Dubrovnika uvijek bila izvanredno primljena, a Matica je uzvraćala gostoprimstvo našim programima. Dugujemo veliku zahvalnost Matici hrvatskoj – Ogranku Dubrovnik na pomoći pripreme naše Osnivačke skupštine u Kotoru i nadamo se njihovoj potpori i ubuduće.

Što Ogranak Matice hrvatske u Kotoru kao jedan od brojnih Matičinih ogranaka znači za tamošnju kulturnu baštinu?

U ovom momentu bilo bi pretenciozno govoriti o značenju. Treba krenuti s djelovanjem i potvrđivanjem kroz ostvareno. Hoće li Ogranak Matice u Boki ostvariti svoju misiju, ovisi o dosta činitelja, zasad bih istaknula da imamo dobru volju i entuzijazam opravdati postojanje među brojnim Matičinim ograncima.

Boka kotorska neiscrpan je izvor kulture, umjetnosti i duhovnosti u kojem se zrcali samosvojnost hrvatskoga nacionalnog bića, ali i međunacionalna kulturna prepletanja i utjecaji koji su taj prostor od davnina određivali kao multinacionalni i multikulturni. Upravo te različitosti čine Boku jedinstvenom. Svi poznavatelji povijesnih i kulturnih prilika i dobronamjerni njezini žitelji daleko su od svake isključivosti i favoriziranja samo svoga nacionalnog i kulturnog blaga. Zato Boka kotorska i danas s pravom slovi kao mjesto, ne volim reći kako se uobičajeno kaže „suživota“, već međusobna uvažavanja konfesionalnih i nacionalnih opredjeljenja. Na tom tragu, smatram, treba biti i djelovanje bokeljskog ogranka Matice hrvatske.

Kako je bokeljska povijesno-umjetnička baština pretežito katoličkog predznaka, planirate li raditi na njezinoj promociji u suradnji s Kotorskom biskupijom?

Sakralna je kulturna baština Kotorske biskupije bogata, arheološki ostaci i pisani izvori potvrđuju njezino ranokršćansko podrijetlo. Tijekom povijesti taj sakralizirani prostor oblikovao se kao bogata riznica graditeljstva, slikarstva, kiparstva, zlatarstva…, ponajviše u Kotoru, ali i u svim mjestima Boke. To potvrđuje i činjenica da je baš ovdje koncentriran najveći broj nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara Crne Gore. Prilika je možda da se istakne doprinos valorizaciji sakralne baštine Kotorske biskupije od strane poznatih povjesničara umjetnosti iz Hrvatske, stručnjaka za pojedina znanstvena područja i stilska razdoblja umjetničkog stvaralaštva. Iskreno se nadam da ćemo djelovanjem ogranka u Kotoru suradnjom s Kotorskom biskupijom pridonijeti afirmaciji i promociji njezina kulturnog nasljeđa.

Planirate li suradnju s Maticom crnogorskom i na koji način?

Što se tiče suradnje s Maticom crnogorskom, smatram je jednim od naših prioriteta. Želim istaknuti da sam, kao i mnogi članovi novoosnovanog ogranka Matice hrvatske – Kotor, članica Matice crnogorske, čija je svrha čuvanje i razvoj kulturnog identiteta Crnogoraca i naroda koji žive u Crnoj Gori. U tom smislu bilo je i dosad kulturnih događanja u organizaciji kotorskog ogranka crnogorske Matice i hrvatskih udruga kojima se afirmirala povezanost dvaju naroda.

Nevenka Šarčević

Izvor: Vijenac 613 - 614